DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 81 <-- 81 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 48 (497.13) (Q. robur L.) Šum. list CXIII (1989) 631 NEKOLIKO USPOREDNIH PODATAKA IZ ZDRAVIH I SUŠENIH SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA* Uroš GOLUBOVIĆ** SAŽETAK: Kako i sam autor u uvodu navodi — ovaj je rad nastao kao izdvojeni i za stručnu javnost pojednostavljeni dio iz opsežne znanstvene studije, koja se nalazi pred završetkom, a koja je rezultat dugogodišnjih autorovih istraživanja. Ta će se studija, zbog svoje obimnosti i tabelarne dokumentiranosti, naći u nekom od znanstvenih zbornika, a ovaj izvadak autor je namijenio znanstveno-stručnom časopisu. Istraživanja je proveo na terenu, u šumi i u svakodnevnim sječinama slavonsko-podravskih nizinskih šuma hrasta lužnjaka. U njima je autor, na temelju relevantnih podataka, izdvojio one koje je nazvao zdravim, i one koje je nazvao sušenim hrastovim sastojinama. Istovjetnim mjerenjima i u jednim i u drugim i uspoređivanjem rezultata mjerenja, odnosno istraživanja — autor rada dolazi do frapantnih negativnih podataka u koje ni sam, najradije, ne bi povjerovao. UVOD Upravo smo pri završetku opsežne znanstvene studije o ekonomskim posljedicama sušenja hrasta lužnjaka u SRH. Iz te studije, pojednostavili smo i izdvojili nekoliko — za širu stručnu javnost — zanimljivih usporednih podataka izmjerenih u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. I. Mjerili smo u redovnim godišnjim sječinama u šumarijama Repaš (odjel 45 b), Novoselec (odjel 26 a), Novska (odjel 64 a) i Spačva (odjel 116 a). Na temelju obilaska navedenih odjela i prikupljenih podataka u odnosnim šumarijama — utvrdili smo da u ovim sastojinama hrasta lužnjaka nije primijećeno masovnije, a niti pojedinačno, sušenje hrastovih stabala, pa smo ih nazvali zdravim sastojinama. Za razliku od ovih, a na temelju također prikupljenih podataka u šumarijama i obilaska odjela prije redovitih sječa — utvrdili smo i sastojine hrasta lužnjaka u kojima su primijećena ozbiljnija sušenja hrastovih stabala, pa smo ih nazvali sušenim sastojinama i u njima obavili potrebna mjerenja isto kao i ona u zdravim sastojinama. * Izraz »sušenih« sasitojina nije najpogodniji. Bolji bi bio »onih koji se suše «, pa molimo čitaoca da to tako i shvati. ** Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska 25 631 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 82 <-- 82 --> PDF |
II. Iako to ne mora biti neki naročiti indikator, ali mjerenjima smo obuhvatili više sušenih nego zdravih sastojina, pa često i u istim ili susjednim šumarijama. Tako smo mjerili u šumarijama Vrbovec (odjel 2 b), Čazma (odjel 68 b, c, d), Kloštar Podravski (odjel 12 a), Lipovljani (odjel 102 a), Novska (odjel 12 a) i Spačva (odjeli 42 a i 150 b, c, d). Hrastove sastojine u navedenim odjelima (zdravim i sušenim) u vrijeme mjerenja bile su stare od 55 do 140 godina. U svima smo jednoobrazno mjerili širinu (debljinu) bjeljike na panju, zatim na 4 m od panja, pa na 6 m, 8 m, 10 m, 12 m i 14 m udaljenosti od panja i utvrdili njezinu prosječnu širinu (debljinu) s jedne strane kružne plohe. Iz ove smo dalje utvrdili kubaturu bjeljike, te postotak bjeljike u ukupnoj drvnoj masi posječenog stabla i izrađenih sortimenata. Na istim tim mjestima, osim na panju, brojali smo godove u širini od 10 cm kružne plohe od kore, a nakon toga smo opet na tim istim mjestima udaljenosti od panja izbrojili po 20 posljednjih godova i izmjerili njihove širine na kružnim plohama (presjecima). I na kraju izračunali smo drvnu masu izrađenih sortimenata i to sa bjeljikom i bez bjeljike, a zatim ih, prema važećem JUS-u, razvrstali u odgovarajuće kvalitetne klase i to opet sa bjeljikom i bez bjeljike. Za ovu priliku — taj obračun smo napravili samo za prve i druge trupce od panja, koji su, u pravilu, dosezali do 14 m dužine debla. Ostali zanimljivi podaci naći će se u već najavljenoj opširnoj znanstvenoj studiji koja je pred završetkom. Prema važećem Cjeniku za tehničke sortimente oblovine hrasta lužnjaka u vrijeme obrade ovih podataka — utvrdili smo i vrijednost tih sortimenata sa bjeljikom i bez bjeljike, te iz toga izračunali moguće ekonomske štete ili gubitke koji nastaju ili koji bi mogli nastati pri masovnijem sušenju hrasta lužnjaka u našim šumama. METODA RADA I CILJ ISTRAŽIVANJA Iako su ova istraživanja sa naše strane bila unaprijed planirana i unaprijed smo im odredili cilj, te izradili metodu rada — u 8 šumarija, odnosno u 11 sječina (odjela) došli smo po principu slučajnosti i u njima započeli potrebna mjerenja. Dakle, plan sječa i doznaku stabala za sječu izvršile su, na temelju gospodarskih osnova, odnosne šumarije, kao i samu sječu stabala i izradu sortimenata prema važećem JUS-u ili eventualnoj narudžbi kupaca. To znači da naprijed navedene radnje nijesu bile podređene našim istraživanjima, nego su ih istraživanja sasvim slučajno slijedila. Time smo, dakako, izbjegli subjektivni moment s obzirom da smo unaprijed znali cilj istraživanja. Na oborenim hrastovim stablima u svih 11 sječina prvo smo izračunali, na temelju izmjerenih prsnih promjera i Bojan i novi h koeficijenata povećanja tih promjera (1) — promjere stabla na panju (u cm) da bismo ih mogli razvrstati u odgovarajuće debljinske stepene (širine 5 cm). Nakon toga smo na tim promjerima izmjerili širinu (debljinu) bjeljike pod kutom od 90° i prosjke (sredine) upisali u terenski manual. Po istom principu mjerenje bjeljike nastavili smo na 4 m, pa na 6 m, 8 m, 10 m, 12 m i 14 m udaljenosti od panja kako bismo što realnije ustanovili širinu bjeljike ne samo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 83 <-- 83 --> PDF |
duž oborenog stabla, nego i po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima hrasta lužnjaka. Budući da su to precizna mjerenja (do na mm) — to nijesmo bili u mogućnosti mjeriti bjeljiku na svim oborenim stablima u sječini, a niti na svakom izrađenom sortimentu, nego samo na onima koja su slučajno krojena u sortimente dužine 4, 6, 8 itd. metara, jer bismo u protivnom ne samo oštetili proizvođača sortimenata, nego bismo napustili i princip slučajnosti, što bi bilo nedopustivo. To znači ako je neko od stabala krojeno u sortimente 4,5 m, 5 m, 7 m, 7,5 m — to stablo nijesmo mogli uzeti u pokus, nego samo ona stabla za koja je stručnjak (»krojač«) u sječini odredio da ga takvim i takvim krojenjem maksimalno može iskoristiti u vrednije sortimente. Upravo nam se otuda ne poklapaju brojevi mjerenja na panju, na 4, na 6 itd. metru, jer smo mi mjerili isključivo na tim (parnim metrima) presjecima stabala, te i time, unekoliko, osigurali princip slučajnosti. Zato smo i morali tražiti po sječinama stabla određenih šumsko- uređajnih debljinskih stepena što su slučajno iskrojena na te parne brojeve, da na njihovim presjecima (na tanjem kraju sortimenta) izmjerimo širinu (debljinu) bjeljike pod kutom od 90° i sredinu upišemo u terenski manual. Taj nam je podatak bio potreban iz najmanje tri razloga i to: 1) Poznato je da je bjeljika u fiziološki zdravom (pa i bolesnom) stablu sastavni dio drva i da se upravo na bjeljici nalazi kambij kojim stablo raste. Osim toga je poznato da je postotak (a ne širina) bjeljike u ukupnoj drvnoj masi stabla veći kod mlađih, odnosno tanjih stabala, u odnosu na ona starija (deblja). Istraživanjima smo utvrdili da su hrastove sastojine, osim ostalog, zrele za sječu i onda kada hrastovina na cijelom presjeku poprimi jednoličnu boju srčike, sa malim ili vrlo malim omotačem bjeljike, koja — izražena u postotnom odnosu — predstavlja zanemarivu veličinu (5). 2) Isto tako je poznato da bjeljika u tehnološkom procesu prerade hrastovine predstavlja, osim kod impregnacije drva, grešku drva i ona se ili odstranjuje ili bonificira, odnosno sortiment se klasira u nižu kvalitetnu klasu, a samim time se na njemu postiže i manja jedinična cijena. 3) Istraživanja smo, kako je naprijed navedeno, proveli u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Kupci hrastove oblovine i imperativno, ako su još i unaprijed znali da ta oblovina potječe iz sušenih sastojina hrasta lužnjaka — zahtijevaju bonifikaciju te oblovine za širinu, odnosno promjer i kubaturu bjeljike. To stoga što bjeljika u sušenim sastojinama i na izrađenim sortimentima prva počne propadati (truliti), pa je kao takva malo ili nimalo upotrebljiva u daljnjim tehnološkim procesima prerade drva. Na taj način se sortimcnti deklasiraju, jer im se smanjuje srednji promjer. Kao što je poznato, kvaliteta sortimenata kod tvrdih listača je, pored ostalog, funkcija i srednjih promjera tih sortimenata. Osim toga tom bonifikacijom se odbacuje i znatna količina posječene, izrađene, izvezene i prevezene drvne mase koju kupac ne plaća, a niti priznaje troškove. Upravo smo is toga osnova mjerili širinu (debljinu) bjeljike s jedne strane na presjeku kružne plohe panja i sortimenata udaljenih od panja 4 — 14 m, te pomnoženu s 2 i utvrdili ukupnu širinu bjeljike na kružnoj plohi panja i sortimenata. Nakon toga smo utvrdili srdnji promjer sortimenata sa bjeljikom i bez bjeljike i na taj način im ustanovili drvnu masu bjeljike, te postotak bjeljike u ukupnoj drvnoj masi stabla, sortimenta, 633 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 84 <-- 84 --> PDF |
a i cijele sječine. To su mogući kvantitativni gubici posječene, izrađene, iz vezene i prevezene supstance iz sušenih sastojina hrasta lužnjaka koju je nužno bonilicirati. Dakako, na temelju količine i sortimentne strukture po sječene drvne mase s bjeljikom i bez bjeljike utvrdili smo i kvalitativnu ili vrijednosnu komponentu šteta u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Iz prijašnjih istraživanja raspolažemo podacima o troškovima sječe, izrade, iz voza i prevoza te drvne mase do kupaca, odnosno prerađivačkih pogona, pa ćemo i njih obuhvatiti analizom rezultata istraživanja i konačnom formu lacijom 2aključaka (2, 3). Na istim naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m) udaljenosti od panja, osim na panju — zbog nepravilnosti godova u žilištu — odmjerili smo na kružnoj plohi 10 cm od kore prema unutrašnjosti kružne plohe (prema srcu) i na tih 10 cm izbrojali godove. To mjerenje smo obavili 2 puta (pod kutom od 90°) i prosjeke upisali u terenski manual. Po istom principu godove smo brojali u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Taj podatak nam se činio relevantnim u ovim istraživanjima, jer nije svejedno, a pogotovo ne sa stanovišta ekonomike šumarstva, koliko je godina potrebno stablu ili sastojim da priraste, odeblja ili se poveća za tih 10 cm, odnosno — ako se promatraju obje strane kružne plohe — za 20 cm promjera. U uređivanju šuma je poznato »vrijeme prelaza«, a u šumarskoj ekonomici »prelaz kvalitete« koji se očituje u prerastanju (debljanju) pojedinih sortimenata i njihovom prelasku iz niže u višu, a samim time i vredniju kvalitetnu klasu. Kod tvrdih listača, prema Cjeniku, postoje vrijednosni razredi i unutar pojedinih kvalitetnih klasa (primjer furnirske oblovine) kod kojih srednji promjer sortimenta ima značajnu ulogu. Ako sušene sastojine u tome, bar i malo, zaostaju za onim zdravima onda „analitičar šumarske ekonomike to brzo uočava. Upravo smo iz tih razloga i obavili navedena mjerenja, a rezultate mjerenja prikazati ćemo u narednom poglavlju. Ali u vezi sa time i u nastojanju da još više pojačamo ovu dimenziju istraživanja — brojili smo opet pod kutom od 90° i na naprijed navedenim presjecima (4, 6, 8, 10, 12 i 14 m udaljenosti od panja) posljednjih 20 godova od kore i mjerili njihovu ukupnu širinu na kružnim plohama presjeka. Ovim pojačanim mjerenjima nastojali smo da utvrdimo da li su i koliko sušene sastojine hrasta lužnjaka zaostajale u prirašćivanju za onim zdravima. Brojili smo posljednjih 20 godova (od kore) i mjerili njihovu ukupnu širinu i zato što je ozbiljnije sušenje hrastovih sastojina u nas primijećeno upravo prije 20 do 25 godina, iako su sporadična sušenja zapažena još od početka prvih gospodarenja s njima. Rezultate svih navedenih mjerenja donijet ćemo i analizirati ćemo ih u poglavlju što slijedi, te na temelju te analize donijet ćemo i odgovarajuće zaključke. Detaljniju analizu rezultata istraživanja proves ćemo u već najavljenoj opsežnoj znanstvenoj studiji, pa — shodno tome — donijeti i temeljitije zaključke. REZULTATI I ANALIZE REZULTATA ISTRAŽIVANJA U tabeli 1. prikazujemo rezultate istraživanja o prosječnim širinama (debljinama) bjeljike što smo ih mjerili u zdravim i sušenim sastojinama |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 85 <-- 85 --> PDF |
635 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 86 <-- 86 --> PDF |
hrasta lužnjaka. Kako se iz tabele vidi, ukupno smo obavili 3.384 mjerenja, što su nastala kao prosjeci iz mjerenja pod kutom od 90°. Od toga ukupnog broja prosječnih mjerenja 1.422 se odnose na zdrave, a 1.962 na sušene sastojine hrasta lužnjaka. Prosječna širina bjeljikc, kako se iz tab. 1. vidi, u zdravim sastojinama iznosi 25,5 mm, a u sušenim 24,8 mm, što je zanemariva razlika. Dakle, širina bjeljike u našim hrasticima, u pravilu, iznosi 2,5 cm s jedne strane kružne plohe, odnosno ukupno 5 cm sa obje strane kružne plohe presjeka. Upravo tih 5 cm od debljine sortimenata u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka se bonificira kupcu (na njegov zahtjev) odnosnih sortimenata, a to su znatni naturalni i vrijednosni iznosi. Te naturalne iznose najbolje ilustriraju podaci što smo ih donijeli u tab. 2. Od ukupno 681,56 m3 prvih trupaca od panja — odbijanjem promjera Tablica 2. Mogući vrijednosni gubici pri sušenju hrasta lužnjaka (din) Kvalitetna I TRUPCI OD PANJA II TRUCI OD PANJA Ukupno Ukupno klasa 1:!:isa bez m- sa m bez VOP sa m bez trupaca bjeljikom bjeljike bjeljikom bjeljike bjeljikom bjeljike Furnir 448,12 303,46 71,64 47,60 519,76 351,06 I kl. 163,00 129,87 199,36 168,25 362,36 298,12 II kl. 66,58 47,76 114,24 79,64 180,82 127,40 III kl. 3,86 1,29 27,69 16,57 31,55 17,86 2 681,56 482,38 412,93 312,06 1094,49 794,44 smanjenje 29,22% 24,43% 27,42% bjeljike ta je drvna masa spala na 482,38 nr, ili 29,22% manje. Iz te tabele se također vidi da je drvna masa drugih trupaca od panja spala od 412,93 m3 na 312,06 m3 ili za 24,43%. Ili pak od ukupne izmjerene drvne mase prvih i drugih trupaca od panja sa iznosom od 1.094,49 m:i — odbijanjem bjeljike ta je drvna masa spala na 794,44 m3 ili, u prosjeku, za 27,42%. Ostale podatke o broju mjerenja i širini bjeljike na panju i na drugim presjecima (4 — 14 m) u zdravim i sušenim sastojinama hrasta lužnjaka, kao i podatke o kubaturi bjeljike po kvalitetnim klasama trupaca (F — III kl.) čitalac će naći u tabelama 1 i 2, a nas — u ovom momentu, a u vezi s bjeljikom — zanimaju podaci što smo ih donijeli u tabeli 3. Prema važećem Cjeniku kako smo u uvodu istakli, utvrdili smo vrijednost drvne mase prvih i drugih trupaca od panja sa bjeljikom i drvnu masu tih istih trupaca bez bjeljike. Odbijanjem drvne mase bjeljike, kao sup- stance, ne samo da je smanjena kubatura i vrijednost tim sortimentima, nego su oni i deklasirani, jer im srednji promjeri nijesu mogli izdržati kriterije JUS-a, pa su morali ići u nižu kvalitetnu klasu. U tab. 2 smo naveli da su prvi trupci od panja odbijanjem bjeljike izgubili na supstanci 29,22%, a iz tab. 3 se vidi da vrijednosno ti isti trupci gube, dakle na supstanci i deklasiranju, 33,63% ili oko 1/3 od svoje normalne vrijednosti koju bi imali kada ne bi bilo sušenja. Drugi trupci od panja po tome osnovu /gube 29,23%, a na ukupnoj istraživanoj drvnoj masi, kako se iz tab. 3 vidi, ustanovili smo potencijalni gubitak od 32,58%. Ali to nije sve. Naprijed 636 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Tabela 3. Mogući vrijednosni gubici pri sušenju hrasta lužnjaka (din) I. Trupi od panja II. Trupci od panja Kvalitetna Ukupno Ukupno klasa sa bez sa bez sa bez trupaca bjeljibjeljike bjeljibjeljike bjeljikom bjeljike kom kom Furnir 70,865.349 46,336.817 10,770.470 6,985.270 81,635.818 53,322.086 I kl. 7,728.184 5,779.302 10,072.798 8,012.304 17,800.982 13,791.605 II kl. 2,143.958 1,499.268 3,905.510 2,607.142 6,049.469 4,106.410 III kl. 87.083 27.523 678.466 391.182 765.549 418.705 2 80,824.574 53,642.910 25,427.244 17,995.898 106,251.818 71,638.806 smanje je 33,63% 29,23»/o 32,58% % smo naveli da 27,42% drvne mase bjeljike treba posjeći, izraditi, izvući i prevesti, a to sve zajedno — kako smo u svom prvom radu (2) o ovoj problematici naveli — uzaludno, jer kupci te troškove ne priznaju. Budući da nemamo noveliranih podataka o tim troškovima, to ćemo se poslužiti podacima što smo ih 1978. godine prikupili na području 6 slavensko-podravskih šumarija i objavili ih u Šumarskom listu 9-10/1978. god. (2). Ondje, naime, u jednom od zaključaka stoji »da se — zbog sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama — od potencijalne tržišne vrijednosti tehničkih sortimenata (trupaca i rudničkog drva) gubi 32,90% zbog otpada bjeljike (smanjenje količine i deklasiranje) i daljnjih 5,96% zbog uzaludnih direktnih troškova iskorištavanja (rada) oko bjeljike tj. sveukupno 38,86%«. Ovim metodološki i obračunski neovisnim istraživanjima ustanovili smo da je prema tab. 3. moguć potencijalni gubitak u sušenjem zahvaćenim sastojinama — po odbitku bjeljike kao supstance i deklasiranju sortimenata — od 32,58% od njihove tržišne vrijednosti. Ako ovome pribrojimo onih 5,96´Vo od tržišne vrijednosti odnosnih sortimenata oko uzaludnog rada sa bjeljikom, onda dobijamo podatak od 38,54% koji je identičan sa onim prvim, jer u ovim istraživanjima nijesmo obuhvatili rudničko drvo kao tehnički sortiment, nego samo furnirsku i pilansku oblovinu. To nam ujedno predstavlja i određeno zadovoljstvo, jer smo ovim novijim istraživanjima verificirali ona prijašnja. Ali i na žalost ti gubici u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka se ne završavaju s time. Oni su još i veći, samo ih je teže kvantificirati, iako ćemo to pokušati podacima što smo ih donijeli u tabelama 4. i 5. Iz tabele 4. se, name, vidi da smo ukupno mjerili na 1.954 presjeka i na njima brojili godove u širini 10 cm drva od kore. Od toga iznosa 617 mjerenja smo obavili u zdravim, a 1.337 mjerenja u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Na 4-tom, 6-tom, 8-mom itd. metru broj mjerenja pod kutom od 90° obavili smo onoliko koliko je navedeno u tab. 4. Tim mjerenjima smo utvrdili da prosječan broj godova na 10 cm drva od panja u zdravim sastojinama iznosi 38,4 (okruglo 38), a u sušenim 40,5 (okruglo 40) godova. To znači da su zdrave sastojine hrasta lužnjaka prirasle 10 cm, odnosno (sa obje strane) odebljale 20 cm za 38 godina, a sušenim je bilo potrebno za to odebljanje 40 godina. Dakle, 2 godine više, što govori da je u tim sastojinama — 637 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 88 <-- 88 --> PDF |
638 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 89 <-- 89 --> PDF |
koje nijesu osušene, nego su zbog sušenja fiziološki oslabile — izgubljen dvogodišnji prirast drvne mase. Ako je taj godišnji prirast u prosjeku 8 m3 po jedinici površine (1 ha), onda je, prema tabelama 2. i 3. ukupna vrijednost 38 godišnjeg prirasta drvne mase u zdravim, odnosno 40 godišnjeg prirasta drvne mase u sušenim sastojinama 29,512.016 din/ha. Iz toga proizlazi da su zdrave sastojine u prosjeku godišnje vrijednosno prirašćivale 776.632 din/ha, a sušene 737.800 din/ha, ili za 5,26% manje. Ako se ovaj iznos doda naprijed navedenom iznosu ukupnih gubitaka uzrokovanih odbijanjem bjeljike kao supstance, zatim deklasiranju sortimenata i nepokrivenim troškovima oko sječe, izrade, izvoza i prevoza bjeljike, onda dobivamo sveukupni gubitak uzrokovan sušenjem sastojina hrasta lužnjaka u iznosu od 43,80% od tržne cijene sortimenata. Ovo neugodno zbrajanje podataka radili smo oprezno, sve u nadi da ćemo ih i sami demantirati. U tom smislu napravili smo i tab. 5, ali rezultati istraživanja što ih u toj tabeli donosimo, umjesto da nas demantiraju, oni nas, na žalost, ohrabruju da smo do sada bili u pravu. Naime, od 2.149 mjerenja prosječnog prirasta drvne mase u posljednjih 20 godina — 811 mjerenja smo obavili u zdravim, a 1338 u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka. Kako se iz tab. 5. vidi, prosječni prirast drvne mase u posljednjih 20 godina iznosi u zdravim sastojinama 50,9 mm (okruglo 51 mm) s jedne strane kružne plohe presjeka (iz 2 mjerenja pod kutom od 90°), odnosno 102 mm ili 10,2 cm odebljanja sortimenta. U sušenim pak sastojinama hrasta lužnjaka to iznosi 48,1 mm (okruglo 48 mm), odnosno 96 mm ili 9,6 cm odebljanja sortimenta. To je u prosjeku 6 mm, odnosno 0,6 cm manje nego u zdravim sastojinama, a to je — izraženo u postotnom odnosu — 5,88% manje, što u pravilu potvrđuje naprijed navedene vrijednosne razlike. ZAKLJUČCI Istraživali smo u 11 sječina (odjela) na području 8 slavonsko-podravskih šumarija i ovim pokusom utvdili slijedeće: 1. U zdravim sastojinama (4 sječine — odjela) i sušenim sastojinama (7 sječina — odjela) širina (debljina) bjeljike na stablima i sortimentima iznosi u prosjeku 5 cm s obje strane kružne plohe presjeka (na panju, na 4 m, na 6 m ... na 14 m udaljenosti od panja). To izraženo u postotnom odnosu iznosi 27,42% od ukupne drvne mase stabla ili sortimenta. 2. U sušenim sastojinama ta se drvna masa bjeljike bonificira i predstavlja gubitak za šumsko gospodarstvo. Njezina vrijednost, u prosjeku, iznosi s deklasiranjem sortimenata 32,58n:» od tržišne vrijednosti hrastovih sortimenata. 3. Sječa, izrada, izvoz i prijevoz drvne mase bjeljike iziskuju troškove koje šumskom gospodarstvu kupci sortimenata ne priznaju. Ti troškovi iznose 5,96"/o od tržišne vrijednosti sortimenata, pa ukupni gubitak na bjeljici, deklasiranju sortimenata i tim uzaludnim troškovima oko bjeljike iznose 38,54d/0 od tržne cijene hrastovih sortimenata. 4. I vrijednost godišnjeg prirasta drvne mase u sušenim sastojinama hrasta lužnjaka je smanjena za 5,26";„, pa ukupni mogući gubitak iznosi u sušenim sastojinama 43,8(fh, odnosno okruglo 44% od tržne cijene sorti639 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 90 <-- 90 --> PDF |
menata. To je zabrinjavajući iznos, pa i za autora ovoga rada, koji se nadao — nakon serije objavljenih radova iz odnosne problematike — da se u nastavku istraživanja neće sresti s tako frapantno negativnim rezultatima kao što su ovi upravo izneseni u zaključcima ovoga rada. LITERATURA 1. Bojanin , S.: Gubitak kod sječe i izrade hrasta lužnjaka (Q. pedunculataEhrh.) obzirom na učešće sortimenata. »Drvna industrija« 3-4/1965. 2. Golu b o vi ć, U.: Istraživanje ekonomskih posljedica truljenja i bonificiranja bjeljike pri sušenju hrasta lužnjaka (Q robur L.) u šumama SR Hrvatske. »Šumarski list« 9-10/1984. 3. Golub ovi ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja sastojina hrasta lužnjaka. »Glasnik za šumske pokuse«, knj. br. 25. 4. Kr al j e vic, B., G o 1 ub o v i ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka (Q. robur L.) — Prethodna obavijest — »Šumarska list« 1—2/1980. 5. Plavšić, M. Golub ović, U.: Istraživanje sadašnje najpovoljnije s.ječne zrelosti u sastojinama hrasta lužnjaka. Manuskript, Zagreb, 1968. Some Comparative Data from Healthy and Dieback Stands of Pedunculata Oak Summary The dying back of individual trees in oak and other stands is an eternal phenomenon. This is the normal, natural drying out or dying back of individual trees due possibly to some silvicultural mistakes or omissions made in their early days. Just as there exists natural self-lopping or dying back of individual tree branches in young and unthinned stands, there is also individual dying back of whole trees, if some of the silvicultural measures were not or are not taken in time. This is the natural reaction of forest stands, which is nothing unusual for an expert. However, if large-scale dying back not only of iidividual trees but also of entire stands is noted, then this is no longer what foresters are used to, but there must be other reasons for it, which are now being investigated. We were entrusted with the daska od investigating the economic consequences of such large-scale dying back not only af trees but also of entire pedunculate oak stands. This paper is a preliminary result of these investigations. Our investigations centered on healthy and dying back (physiologically weakened) pedunculate oak stands of the same age, of the same habitat class, and of the same mode of silvicultural husbandry. We proceeded from the faot that sapwood is physiologically a component part of a live tree and that in the tehnological sense it is a defect in the tree. In terms of its physical-chemical properties sapwood in dying pedunculate oak stands is liable to rapid degradation, or rotting, so that buyers of assortments of such oakwood necessarily make deducations for it or they deduct the amount of sapwood the growing stock and its value. In our investigations we have established that the diameter of sapwood in oak trees or assortments averages 5 cm, or that it accounts for 27,42 per cent of the total growing stock or total assortments. We have further found that making allowances for the sapwood, as substance, also lowers the class of assortments of pedunculate oak trees, because by losing the standard of the prescribed diameter they fall, according to Yugoslav Standards, to a lower class and thereby achieve a lower price per unit. This together amounts in terms of value ito 32,58 per cent of the market price of assortments, and constitues a |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 91 <-- 91 --> PDF |
loss. To this should be added the costs of felling, trimming, hauling and transportation of sapwood making up 27,42 per cent of the growing stock, which are allowed for the forest enterprises, but are not recognized by buyers, and they amount to 5,96 per cent of the market price of such assortments. Consequently, losses due to the dying back of pedunculate oak total for forest enterprises 38,54 per cent of the market prices of oakwood assortments. In our investigation we have established thart; annual increment of growing stock in died-back pedunculate oak stands is 5,26 per cent below that in healthy stands. This amount, too, should be added to losses sustained by forest enterprises, so that they are increased to 43,80 per cent, or roundly to 44 per cent, of the market prices of assortments. This is highly disturbing both the country as a whole and forestry, and for investigators providing such unpleasant information. |