broj: 9-10/2023        pdf (11,98 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Treba li se brinuti za budućnost ljudskih potencijala u šumarstvu?     pdf    TXT     HR     EN 415
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Marija Pandža, Milenko Milović, Vesna Krpina, Damira Tafra UDK 630*182 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.1
Flora otoka Rivnja te vegetacija makije i drveća Rivnja i otočićâ Sestrice     pdf    TXT     HR     EN 417
Sažetak
Prema literaturnim podacima i provedenim terenskim istraživanjima tijekom 2019. i 2020. na otoku Rivnju (3,615 km2 ) se navodi 346 domaćih i stranih svojti koje imaju sposobnost održavanja izvan uzgoja (309 vrsta, 36 podvrsta i varijetet). Pribrojivši i 84 svojte u uzgoju navodimo da sveukupna flora Rivnja broji 430 svojti. Svojte u uzgoju nisu obuhvaćene analizom flore. Tijekom ranijih istraživanja zabilježeno je 45 svojti, a 385 svojti se po prvi puta navodi u ovome radu. Osim inventarizacije flore, obavljena je taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza. Rezultati su predočeni u tablicama 1 – 4 i slikom 2. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače u kojima su dvosupnice (73,99%) znatno zastupljenije od jednosupnica (23,99%). Brojem svojti najzastupljenije su porodice Poaceae (13,01%), Asteraceae s.l. (11,85%) i Fabaceae (8,96%). U spektru životnih oblika dominiraju terofiti (43,93%) i hemikriptofiti (24,28%), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga flornoga elementa (42,77%), što ukazuje na klimatske prilike i geografski položaj otoka Rivnja. U flori su zabilježena četiri endema i četiri ugrožene svojte (Lathyrus ochrus, Carex extensa, Orchis tridentata i Parapholis incurva) te pet svojti orhideja. Po naselju u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji zabilježeno je 11 invazivnih svojti (3,18%
od ukupne samonikle i subspontane flore otoka). Predlažemo da se lokva koja nije registrirana za otok Rivanj u Popisu stanišnih tipova registrira. Mediteranske povremene lokve (Natura kod 3170) su prioritetna staništa od interesa EU. Vegetacijska istraživanja šuma i makija otoka Rivnja i otočićâ Sestrice obavljeno su tijekom 2019. i 2020. Ukupno je napravljeno 30 fitocenoloških snimaka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na fitocenološkim snimkama izvršena je statistička analiza i načinjen dendrogram. Rezultati su prikazani u tablicama 5-7 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka. Sintaksonomskom analizom iz razreda Quercetea ilicis utvrđene su asocijacije: Erico arboreae-Arbutetum unedonis Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999, Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975, Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 i Myrto communis-Quercetum ilicis (Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985, a iz razreda Pinetea halepensis asocijacija Pistacio lentisci-Pinetum halepensis De Marco, Veri & Caneva 1984. Najveća opasnost za autohtonu vegetaciju grmlja i drveća su sađene sastojine alepskog bora na Maloj Sestrici i male površine pod alepskim borom na otoku Rivnju. Na Rivnju sjevernozapadno od naselja je gusta i neprohodna makija. Potrebno je iskrčiti protupožarne putove i zabraniti sve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati požar.

Ključne riječi: fitosociologija; otok Rivanj i otočići Sestrice; sjeverna Dalmacija; vaskularna flora; zadarski arhipelag
Dževada Sokolović, Zerina Dupovac, Amina Karišik, Jelena Knežević, Velid Halilović, Jusuf Musić UDK 630* 383 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.2
Oštećenja na šumskim cestama kao posljedica nepravilne izgradnje     pdf    TXT     HR     EN 433
Vojislav Dukić, Srđan Bilić, Danijela Petrović, Goran Jović UDK 630*810 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.3
Primjenjivost različitih modela regresije za procjenu volumena krupnog drva stabala hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 445
Milan Drekić, Branislav Kovačević, Leopold Poljaković-Pajnik, Andrej Pilipović, Marina Milović, Vid Rađević UDK 630*453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.4
Utjecaj hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata na visinu biljaka hrasta lužnjaka ovisno o načinu podmlađivanja     pdf    TXT     HR     EN 457
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Maja Cvek, Doris Šegota, Kaća Piletić, Gabrijela Begić, Maša Knežević, Dijana Tomić Linšak, Marina Šantić UDK 630*145.7
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.5
Komarci u Hrvatskoj, bolesti koje prenose, načini prevencije i suzbijanja     pdf    TXT     HR     EN 465
Stanimir Živanović UDK 630* 431
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.6
Određivanje sezone šumskih požara analizom klimatskih uvjeta na području sjeveroistočne Srbije     pdf    TXT     HR     EN 477
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Kopnena kornjača (Testudo hermanni Gmelin, 1789)     PDF    TXT 485
 
POPULARIZACIJA ŠUMARSTVA
     
Damir Drvodelić
Razmnožavanje australskog stribora (Wollemia nobilis W. G. Jones, K. D. Hill & J. M. Allen)     PDF    TXT 486
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Marijan Grubešić, Silvija Zec
Posjet delegacije Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Slovačkoj šumarskoj komori     PDF    TXT 489
 
IZ HŠD-a
     
Branko Meštrić
Uz 125. obljetnicu Šumarskog doma     PDF    TXT 493
 
IN MEMORIAM
     
Božica Čavlović
Goran Klos, dipl. inž. šum. (1959.–2023.)     PDF    TXT 495
Ivica Tomić
Marijan Aladrović, dipl. inž. šum. (1956.–2023.)     PDF    TXT 496
Ivica Tomić
Zorislav Kajtar, dipl. ing. šum. (1950.-2023.)     PDF    TXT 497

                UNDER CONSTRUCTION