broj: 9-10/2021        pdf (9,32 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202109 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Što donosi nova EU strategija za šume do 2030.     pdf    TXT     HR     EN 413
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Željko Škvorc, Lucija Lisica, Vanja Zorić, Marko Bačurin, Krunoslav Sever UDK 630* 164 +111.8 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.1
Funkcionalna diferencijacija provenijencija hrasta crnike na istočnoj obali Jadranskoga mora     pdf    TXT     HR     EN 415
Vlado Jumić, Tihomir Florijančić, Tomica Marić, Siniša Ozimec, Krešimir Krapinec UDK 630* 156 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.2
Mogu li elementi ocjene trofeja poslužiti kao populacijski indeksi u cervida?:Primjer na jelenu običnom iz brdskog područja Panonske nizine     pdf    TXT     HR     EN 423
Zoran Galić, Alen Kiš, Radenko Ponjarac, Miljan Samardžić, Anđelina Gavranović, Zoran Novčić, Irina V. Andreeva UDK 630* 114 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.3
Prostorna analiza tala i utjecaj na produktivnost u gospodarskoj jedinici Mužljanski rit     pdf    TXT     HR     EN 445
Sažetak
Razumijevanje produktivnosti drveća u gospodarskim jedinicama vezano je za poznavanje više stanišnih čimbenika. U radu se prikazuju istraživanja s obzirom na rasprostranjenost tala, dajući im veću važnost u odnosu na izbor klona, vodni režim, klimatske ekstreme, kao i postupak obnove nasada. Opravdanost navedenog pristupa je vezana za više provedenih istraživanja, u kojima je jedan od osnovnih čimbenika tip tla, a s njime i odgovarajuća vrsta drveća.
Pregled prostorne rasprostranjenosti tala omogućeno je razvojem programskih paketa za prostornu analizu geoinformacijskih podataka. U radu je prikazana analiza prostorne raspodjele tala i produktivnosti nasada Populus x euramericana I-214 gospodarske jedinice (GJ) Mužljanski Rit. Definiranju rasprostranjenosti tala u GJ Mužlјanski rit prethodila je izrada modela terena. Model terena napravljen je na bazi osnovne državne karte (R 1:5000) za definiranje mikrorelјefa. Svaka poznata točka je osim vrijednosti na x i y osi, dobila vrijednost i na z osi. U programskom paketu ArcGIS je izvršena interpolacija, a rezultat je 3D model terena u GJ Mužljanski rit na površini od približno 1820 ha. Na ovaj način je omogućena analizirati ekvidistance na 10 cm na prostoru gospodarske jedinice. Prostornom analizom su prema Klasifikaciji zemlјišta Jugoslavije (Škorić i sur., 1985) determinirani različiti tipovi i niže sistematske jedinice tala. Prethodno navedena klasifikacija je nadopunjena podjelom na fiziološki aktivnu dubinu profila prema Wildeu (1940), zbog pretpostavljene različite produktivnosti tala ovisno o vrsti stabala koja će se tamo uzgajati. Postupak je na ovaj način definirao područja niza i greda na prostoru čitave GJ, te je poslužio kao osnova za daljnje analize. Mrežom pedoloških profila su definirani tipovi tala. Rezultati istraživanja ukazuju da je pokrov tla u istraživanoj GJ heterogen, te su kao tipovi tla determinirani euglej i humoglej. Podjela na niže sistematske jedinice kod eugleja je vezana za fiziološki aktivnu dubinu profila i to na α, β ili β/γ glej (ograničavajući čimbenik je stagnacija podzemne vode u profilu). Posljedica je 18,43% nasada Populus x euramericana I-214 koji se nalazi na dvije ili više različitih vrsta sustavnih jedinica tala, unutar istog odsjeka, u dijelu šume koja tvori glavnu prostornu jedinicu sa sličnom ekologijom. Povećanje ili smanjenje udjela sustavne jedinice tla dovodi do postizanja različite produktivnosti. U radu je utvrđena potreba podjele eugleja kao tipa tla na niže sistematske jedinice. Rezultati istraživanja ukazuju da trendovi povećanja udjela α i β-gleja u tlu, kao
i humogleja, utječu na smanjenje prinosa nasada Populus x euramericana I-214, dok udio β/γ-gleja (u statističkoj značajnosti od 0,3745) pozitivno korelira s volumenom nasada Populus x euramericana I-214. Iz rezultata je također vidljivo da je mali udio α gleja (do 10%) dovoljan po površini odsjeka da bi doveo do smanjenja produktivnosti nasada Populus x euramericana I-214, dok je taj udio kod β-gleja nešto većite ne bi trebao prelaziti 20%, odnosno najviše 30%.
Nasadi Populus x euramericana I-214 prostorno su koncentrirani, što ukazuje na alternativnu ekonomski održivu podjelu na temelju karakteristika tala uz izbor odgovarajuće vrste drveća. Na području niza je u najvećoj mjeri zastupljen euglej (fiziološki α i β glej) i potrebno ih je izbjegavati, budući da i mali udio navedenih sustavnih jedinica zemljišta bitno utječe na produktivnost, a posljedično i na sortimentne strukture nasada Populus x euramericana I-214. U najvećem broju slučajeva, kao zamjenska vrsta na humoglejevima i fiziološki plićim sustavnim jedinicama bio bi hrast lužnjak kao stabilna i vitalna vrsta. Na osnovi prostornog rasprostranjenja tala to se vrlo jasno može definirati, a u konačnici se i ispunjavaju ostale funkcije šuma.

Milica Caković, Aleksandar Baumgertel, Sara Lukić, Nada Dragović, Miodrag Zlatić UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.4
Učinci bioloških radova u integriranom uređenju bujičnih slivova Grdeličke klisure i Vranjske doline (Srbija)     pdf    TXT     HR     EN 459
Deniz Güney, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna UDK 630* 232 (001) https://doi-org/10.31298/sl.145.9-10.5
Utjecaj različitih čimbenika na razmnožavanje zrelim reznicama nekih crnogoričnih ukrasnih biljaka     pdf    TXT     HR     EN 467
 
STRUČNI ČLANCI
     
Damir Ugarković, Matko Matijević, Ivica Tikvić, Krešimir Popić UDK 630* 111.8
https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.6
Neka obilježja klime i klimatskih elemenata na području grada Zagreba     pdf    TXT     HR     EN 479
Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Davor Juretić, Damir Drvodelić, Mario Šango, Milovan Žigante, Igor Poljak UDK 630* 181.5
https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.7
Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna     pdf    TXT     HR     EN 489
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Vuga (Oriolus oriolus L.)     PDF    TXT 499
 
OBLJETNICE
     
Sead Vojniković
Tihi velikan – 70. godina od kako nas je napustio Karlo Maly     PDF    TXT 500
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Igor Anić
Šumarska povijest grada Karlovca     PDF    TXT 502
Matija Landekić
Priručnik za edukatore i vodiče u prirodi : Kako voditi edukativne šetnje i šumske radionice?     PDF    TXT 503
 
IN MEMORIAM
     
Damir Delač
Zvonimir Tomac, dipl. ing. šum. (1919.-2021.)     PDF    TXT 505
Božidar Pleše
Mladen Pleše, dipl. ing. šum. (1950.–2021.)     PDF    TXT 506
Oliver Vlainić
Ivan Puškar, dipl. ing. šum. (Dol, Krašić, 27. 1. 1933. – Karlovac, 12. 8. 2021.)     PDF    TXT 507
Josip Malnar
Siniša Arh, dipl. ing. šum. (1968. – 2021.)     PDF    TXT 508

                UNDER CONSTRUCTION