broj: 9-10/2021
pdf (9,32 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Što donosi nova EU strategija za šume do 2030. pdf TXT HR EN | 413 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Škvorc, Lucija Lisica, Vanja Zorić, Marko Bačurin, Krunoslav Sever | UDK 630* 164 +111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.1 | |
| Funkcionalna diferencijacija provenijencija hrasta crnike na istočnoj obali Jadranskoga mora pdf TXT HR EN | 415 | |
| Vlado Jumić, Tihomir Florijančić, Tomica Marić, Siniša Ozimec, Krešimir Krapinec | UDK 630* 156 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.2 | |
| Mogu li elementi ocjene trofeja poslužiti kao populacijski indeksi u cervida?:Primjer na jelenu običnom iz brdskog područja Panonske nizine pdf TXT HR EN | 423 | |
| Sažetak Kod cervida je izbor praktičnog populacijskog indeksa složeniji nego u bovida. Rogovlje nose uglavnom mužjaci (postoje i vrste kod kojih su oba spola šuta) i ono uglavnom predstavlja lovački trofej te je težište lovnog gospodarenja u većini zemalja usmjereno proizvodnji tog derivata. Stoga je i za očekivati da su se populacijski indeksi u cervida trebali razvijati upravo na bazi pojedinih elemenata izmjere trofeja (rogovlja). Za očekivati je kako u uvjetima prihrane cervida ne bi smjelo biti velikih razlika u kohortama neke populacije. No, postavlja se pitanje koji je od populacijskih indeksa dovoljno “osjetljiv” u prepoznavanju razlika. Budući da ocjenjivanje rogovlja ima relativno dugu tradiciju u srednjoj Europi, u posljednje vrijeme postavlja se pitanje da li je podloga ocjenjivanja isključivo predmet lovačkih nadmetanja ili izmjerene vrijednosti elemenata ocjene trofeja mogu poslužiti za procjenu kvalitete populacije. Stoga je svrha ovoga rada ispitati može li se trofejna snaga upotrijebiti kao populacijski indeks. Istraživanje je provedeno na trofejima jelena običnog iz državnog lovišta “Garjevica”, koje se nalazi u središnjem dijelu panonskog područja Hrvatske u istočnom dijelu Moslavačke gore (Fig. 1) Za analizu su uzimani podaci iz trofejnih listova rogovlja jelena običnog ocijenjeni prema pravilima CIC-a: duljina grana, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg grane između nadočnjaka i srednjaka (donji opseg) opseg grane između srednjaka i krune (gornji opseg) masa rogovlja, broj parožaka i trofejna vrijednost. Dob jelena određivana je brojanjem naslaga zubnog cementa na prvom donjem kutnjaku (M1). Na temelju godine odstrela (ili uginuća) jelena i procijenjene dobi, određivana je godina u kojoj je grlo oteljeno (kohorta). Nakon toga je načinjena usporedba kohorti za svaku vrijednost spomenutih elemenata ocjene trofeja, kao i za ukupnu trofejnu vrijednost. Rezultati analize kovarijance pokazali su kako s obzirom na parametar (indikator), broj otkrivenih razlika među kohortama varira (Tablica 1 do 9). Najviše signifikantnih razlika u kohortama moguće je otkriti trofejnom vrijednošću (35 od 55, 64 %), gornjim opsegom (35 razlika, 64 %), opsegom vijenaca (34 razlika, 62 %), masom rogovlja (31 od 55, 56 %) i donjim opsegom (30 od 55, 55 %). Parametrima duljina moguće je otkriti nešto manje razlike. Najmanje razlika otkriveno je duljinom srednjaka (15 od 55, 27 %), a nešto više duljinom grane i duljinom nadočnjaka (29 od 55, 53 %), dok je s pomoću broja parožaka broj otkrivenih razlika bio najmanji – svega 16 (29 %). Broj kvalitativnih skupina koje je svaki pojedini parametar uspio prepoznati varira od 4 do 8. Kako se broj skupina bazira na broju ustanovljenih signifikantnih razlika, što je više pronađenih razlika uporabljivost nekog parametra trebala bi biti viša. Međutim, pomoću mase rogovlja dobiveno je 8 skupina koje se uglavnom međusobno signifikantno ne razlikuju. Mali broj skupina dobiven primjenom duljine srednjaka i broja parožaka nije uspio jasno izdvojiti najbolje kohorte, tako da je u kategoriju “najboljih” stavio i neke osrednje (1992 i 1993). Stoga bi se kao indikator procjene kvalitete populacije u budućnosti mogla koristiti ukupna trofejna vrijednost, ali i opsezi (opseg vijenaca, donji i gornji opseg) budući da su kao kvalitetnije kohorte uspjeli izdvojiti iste kohorte – 1994, 1995, 1996 i 1997. Rezimirajući rezultate naših istraživanja, može se reći kako su uglavnom potvrđene razlike u razini gospodarenja jelenom običnim u istraživanom lovištu. Kohorte s početka intenzivnog gospodarenja (druga polovica 1980-ih i početak 1990-ih godina) imaju niže vrijednosti parametara od kohorti koje su došle na svijet tijekom intenzivnog gospodarenja (sredina 1990-ih godina 20. stoljeća.). Ključne riječi: ocjenjivanje trofeja; rogovlje; masa rogovlja; duljine; opsezi; trofejna vrijednost | ||
| Zoran Galić, Alen Kiš, Radenko Ponjarac, Miljan Samardžić, Anđelina Gavranović, Zoran Novčić, Irina V. Andreeva | UDK 630* 114 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.3 | |
| Prostorna analiza tala i utjecaj na produktivnost u gospodarskoj jedinici Mužljanski rit pdf TXT HR EN | 445 | |
| Milica Caković, Aleksandar Baumgertel, Sara Lukić, Nada Dragović, Miodrag Zlatić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.4 | |
| Učinci bioloških radova u integriranom uređenju bujičnih slivova Grdeličke klisure i Vranjske doline (Srbija) pdf TXT HR EN | 459 | |
| Deniz Güney, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 232 (001) https://doi-org/10.31298/sl.145.9-10.5 | |
| Utjecaj različitih čimbenika na razmnožavanje zrelim reznicama nekih crnogoričnih ukrasnih biljaka pdf TXT HR EN | 467 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Matko Matijević, Ivica Tikvić, Krešimir Popić | UDK 630* 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.6 | |
| Neka obilježja klime i klimatskih elemenata na području grada Zagreba pdf TXT HR EN | 479 | |
| Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Davor Juretić, Damir Drvodelić, Mario Šango, Milovan Žigante, Igor Poljak | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.7 | |
| Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna pdf TXT HR EN | 489 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Vuga (Oriolus oriolus L.) PDF TXT | 499 | |
| OBLJETNICE | ||
| Sead Vojniković | ||
| Tihi velikan – 70. godina od kako nas je napustio Karlo Maly PDF TXT | 500 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Anić | ||
| Šumarska povijest grada Karlovca PDF TXT | 502 | |
| Matija Landekić | ||
| Priručnik za edukatore i vodiče u prirodi : Kako voditi edukativne šetnje i šumske radionice? PDF TXT | 503 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Damir Delač | ||
| Zvonimir Tomac, dipl. ing. šum. (1919.-2021.) PDF TXT | 505 | |
| Božidar Pleše | ||
| Mladen Pleše, dipl. ing. šum. (1950.–2021.) PDF TXT | 506 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Ivan Puškar, dipl. ing. šum. (Dol, Krašić, 27. 1. 1933. – Karlovac, 12. 8. 2021.) PDF TXT | 507 | |
| Josip Malnar | ||
| Siniša Arh, dipl. ing. šum. (1968. – 2021.) PDF TXT | 508 | |