broj: 9-10/2021
pdf (9,32 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Što donosi nova EU strategija za šume do 2030. pdf TXT HR EN | 413 | |
| Riječ uredništva Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, sve veća globalizacija, kao i globalne klimatske promjene, utječu i na hrvatske šume i šumarstvo. Iako u EU, koja ima 43 % površine pod šumom, ne postoji zajednička politika EU-a za šume u razdoblju od 2014. do 2020. godine, postojala je Nova strategija za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Europska komisija usvojila je i objavila u srpnju ove godine Novu EU strategiju za šume do 2030. Nova strategija se nadovezuje na Strategiju biološke raznolikosti EU do 2030. Smatra se ključnom za ostvarivanje ciljeva Europskoga zelenog plana, što podrazumijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Pomaže i ispunjavanje ciljeva EU-a za povećanje uklanjanja CO2 prirodnim ponorima prema Zakonu o klimi. Strategijom se šumi, šumarima i sektoru koji se temelji na šumi daje središnja uloga u ostvarivanju tih ciljeva. Uz njihovu pomoć očekuje se europski prelazak na moderno, klimatski neutralno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Strategijom se želi dobiti zdravije, otpornije i bioraznolikije šume koje mogu ispuniti svoje socioekonomske i ekološke funkcije, osigurati opstanak stanovništva u ruralnim područjima, dakako i zapošljavanje te rekreacijske funkcije koje pridonose fizičkom i mentalnom zdravlju građana i na taj način postići najodrživije gospodarenje. Također se želi pomiriti potražnja i sječa šuma u granicama održivosti, postići optimalno korištenje šume s kaskadnim načelom, kao i kružno gospodarstvo. Kaskadno načelo već je ugrađeno u Strategiju EU za šume 2014. – 2020. U skladu s tim načelom drvo se koristi prema sljedećem redoslijedu prioriteta: 1. drvni proizvodi, 2. produljenje njihova vijeka trajanja, 3. ponovna uporaba, 4. recikliranje, 5. bioenergija i 6. odlaganje. Želi se strogo zaštititi sve primarne i stare šume. Europska komisija razvija smjernice o šumarstvu u skladu s prirodom te uključivanje u dobrovoljni program certificiranja „u skladu s prirodom”. Potrebno je učiniti sve kako bi se sprječile štete povezane s klimom i povećala otpornost šuma. Strategija predviđa financijske poticaje za vlasnike i upravitelje šuma radi povećanja količine i kvalitete šuma u EU. Komisija je pozvala države članice da uspostave nove sheme plaćanja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Kao jedan primjer javnih i privatnih programa plaćanja za usluge ekosustava navodi se i hrvatska naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, koja je u domaćoj javnosti već godinama napadana kao jedan od većih parafiskalnih nameta i nažalost značajno smanjena te šumi više ne doprinosi kao nekada. Europska komisija očekuje što širu raspravu o budućnosti europskih šuma te uključivanje građana i zajednica u sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala do 2030. na temelju općeg načela sadnje i rasta pravog stabla na pravom mjestu i u pravu svrhu. Ipak se prirodna sukcesija napuštenih ruralnih područja smatra glavnom silom za povećanje šumskih područja u EU. Donesen je i Plan djelovanja Komisije za provedbu obveze sadnje 3 milijarde dodatnih stabala do 2030., a isti se treba početi odvijati od prvog tromjesečja 2022. godine. Sve aktivnosti bit će stalno promovirane i praćene, što je ključno za praćenje napretka u postizanju cilja. Na strategiju je bilo osvrta i sa strane korisnika drvne sirovine koji strahuju od smanjenja količina za korištenje, ali i sa strane pobornika veće zaštite okoliša koji smatraju da strategija nije dovoljno jasna i s razrađenim kriterijima praćenja ostvarenja. Već sljedeće godine vidjet će se koliko će usvojene smjernice Europske komisije olakšati provedbu strategije i koliko će utjecati na različite dionike vezane uz šume. Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Škvorc, Lucija Lisica, Vanja Zorić, Marko Bačurin, Krunoslav Sever | UDK 630* 164 +111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.1 | |
| Funkcionalna diferencijacija provenijencija hrasta crnike na istočnoj obali Jadranskoga mora pdf TXT HR EN | 415 | |
| Vlado Jumić, Tihomir Florijančić, Tomica Marić, Siniša Ozimec, Krešimir Krapinec | UDK 630* 156 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.2 | |
| Mogu li elementi ocjene trofeja poslužiti kao populacijski indeksi u cervida?:Primjer na jelenu običnom iz brdskog područja Panonske nizine pdf TXT HR EN | 423 | |
| Zoran Galić, Alen Kiš, Radenko Ponjarac, Miljan Samardžić, Anđelina Gavranović, Zoran Novčić, Irina V. Andreeva | UDK 630* 114 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.3 | |
| Prostorna analiza tala i utjecaj na produktivnost u gospodarskoj jedinici Mužljanski rit pdf TXT HR EN | 445 | |
| Milica Caković, Aleksandar Baumgertel, Sara Lukić, Nada Dragović, Miodrag Zlatić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.4 | |
| Učinci bioloških radova u integriranom uređenju bujičnih slivova Grdeličke klisure i Vranjske doline (Srbija) pdf TXT HR EN | 459 | |
| Deniz Güney, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 232 (001) https://doi-org/10.31298/sl.145.9-10.5 | |
| Utjecaj različitih čimbenika na razmnožavanje zrelim reznicama nekih crnogoričnih ukrasnih biljaka pdf TXT HR EN | 467 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Matko Matijević, Ivica Tikvić, Krešimir Popić | UDK 630* 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.6 | |
| Neka obilježja klime i klimatskih elemenata na području grada Zagreba pdf TXT HR EN | 479 | |
| Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Davor Juretić, Damir Drvodelić, Mario Šango, Milovan Žigante, Igor Poljak | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.7 | |
| Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna pdf TXT HR EN | 489 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Vuga (Oriolus oriolus L.) PDF TXT | 499 | |
| OBLJETNICE | ||
| Sead Vojniković | ||
| Tihi velikan – 70. godina od kako nas je napustio Karlo Maly PDF TXT | 500 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Anić | ||
| Šumarska povijest grada Karlovca PDF TXT | 502 | |
| Matija Landekić | ||
| Priručnik za edukatore i vodiče u prirodi : Kako voditi edukativne šetnje i šumske radionice? PDF TXT | 503 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Damir Delač | ||
| Zvonimir Tomac, dipl. ing. šum. (1919.-2021.) PDF TXT | 505 | |
| Božidar Pleše | ||
| Mladen Pleše, dipl. ing. šum. (1950.–2021.) PDF TXT | 506 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Ivan Puškar, dipl. ing. šum. (Dol, Krašić, 27. 1. 1933. – Karlovac, 12. 8. 2021.) PDF TXT | 507 | |
| Josip Malnar | ||
| Siniša Arh, dipl. ing. šum. (1968. – 2021.) PDF TXT | 508 | |