broj: 9-10/2020
pdf (6,75 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Kako gospodarimo šumama malih vlasnika/posjednika u RH pdf TXT HR EN | 441 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Mara Marić, Ivana Vitasović-Kosić | UDK 630* 270 + 232.1 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.1 | |
| Hortikulturne vrste lokrumskih vrtova u periodu nadvojvode Maksimilijana Habsburškog (1859.–1869.) i njihovo sadašnje stanje pdf TXT HR EN | 443 | |
| Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Nikola Šušić, Andrijana Bauer-Živković, Đura Jorgić | UDK 630* 561 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.2 | |
| Rast i struktura linijskog zasada talijanske johe (Alnus cordata /Loisel./ Duby) u dobi 11 i 16 godina na Fruškoj gori (Srbija) pdf TXT HR EN | 455 | |
| SAŽETAK Analizirani su rast i struktura linijskog zasada talijanske johe (Alnus cordata /Loisel/ Duby) na Fruškoj gori (Srbija). Cilj ovoga rada je da ukaže na elemente rasta i strukturu linijskog zasada talijanske johe u starosti 11 i 16 godina, i time doprinese upoznavanju adaptivnog i proizvodnog potencijala ove vrste u raspoloživom zasadu u Srbiji. Zasad je osnovan dvogodišnjim sadnicama s međusobnim razmakom 7 m, odnosno sa 200 stabala po hektaru, na antropogeno izmijenjenom staništu lužnjaka i graba, na nadmorskoj visini 125 m. Na temelju usporednog dendrometrijskog premjera 35 stabala u dobi 11 i 16 godina, dominantna visina iznosila je 15 i 21 m, a srednja visina po Loraju 13,4 i 19,5 m. Dominantni promjer iznosio je 32,4 cm u 11. godini, a 59,4 cm u 16. godini, dok je srednji promjer iznosio 25,1 cm i 47 cm. Na temelju izračuna da se po hektaru nalazi 200 stabala u 11. godini temeljnica je iznosila blizu 10 m2∙ha−1, a volumen preko 100 m3∙ha−1, a u 16. godini temeljnica je iznosila blizu 35 m2∙ha−1, a volumen preko 300 m3∙ha−1 (Tablica 1). Debljinska struktura stabala u zasadu je unimodalna u obje životne dobi (Tablica 2, Slika 1), a visinska struktura iskazana grupiranjem visina u stupnjeve širine 3 m, ima opadajući oblik u 11. godini i zvonasti unimodalni oblik u 16. godini (Tablica 3, Slika 2). Parametri modela ovisnosti visina stabala o njihovim početnim prsnim promjerima i značajke njegove ocjene ukazuju da se u dobi 11 godina 55% varijabilnosti visina može pripisati njihovim prsnim promjerima, dok je u dobi 16 godina ovisnost manje izražena (Tablica 3, Slika 3). Stupanj vitkosti opada sa starošću. U dobi 11 godina stupanj vitkosti je bio u rasponu 38–79, prosječno 54, a u dobi 16 godina u rasponu je 31–64, prosječno 43 (Tablica 4, Slika 4). U razdoblju od 11. do 16. godine tečajni prirast promjera iznosio je 4,4 cm∙god−1, visine 1,22 m∙god−1, a temeljnice i volumena po hektaru 4,9 m2∙ha−1·god−1 i 39,6 m3·ha−1·god−1 (Tablica 6). Oblik raspodjele tečajnog prirasta prsnih promjera, temeljnice i volumena stabala je sličan, sa slabo izraženom desnom asimetrijom i platikurtičnim rasporedom, a tečajni prirast visina stabala karakterizira izražena lijeva asimetrija i neizražen platikurtični raspored. U razdoblju 11.–16. godine stupanj vitkosti se prosječno smanjuje za veličinu 2,25 godišnje, uz raspon od 0,68–4,10 (Tablica 7). Zavisnost tečajnih prirasta promjera, temeljnice i volumena o njihovim početnim veličinama u 11. godini dobro opisuje linearni model, gdje se 50–70% varijabliteta može pripisati njihovim početnim veličinama. Tečajni prirast visina nije uvjetovan njihovim visinama u dobi 11 godina. Međutim, promjena stupnja vitkosti u razdoblju 11–16 godina ima jasno izražen negativan linearan trend, odnosno stabla s većim stupnjem vitkosti u dobi 11 godina također su imala i veći pad (Tablica 8). Uz sva ograničenja za generalizaciju zaključaka zbog malog uzorka stabala i linijskog zasada značajke rasta u 11. i 16. godini dobi ukazuju da talijanska joha ima karakteristike brzog rasta i može predstavljati potencijalno primjenjivu vrstu u sličnim područjima. Ključne riječi: Alnus cordata (Loisel) Duby; introdukcija; visinska i debljinska struktura; prirast | ||
| Hanife Erdogan Genç, Ali Ömer Üçler | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.3 | |
| Metode savladavanja dormantnosti i značajke klijavosti sjemena vrste Acer trautvetteri Medvedev pdf TXT HR EN | 465 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Antonio Vidaković, Marilena Idžojtić, Tonko Megyery, Dragan Turk, Igor Poljak | UDK 630* 272 https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.4 | |
| Park kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu – drvenaste biljke pdf TXT HR EN | 475 | |
| Miroslav Benko | UDK 630* 226 https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.5 | |
| Sustavna praćenja konverzije sadnicama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea L.) s obzirom na različit način sadnje pdf TXT HR EN | 485 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Margarita Bego | UDK 630* 832 + 836 https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.6 | |
| OD šume do intarzije pdf TXT HR EN | 497 | |
| Tomislav Poršinsky, Josip Matas, Dubravko Horvat, Andreja Đuka | UDK 630* 307 https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.7 | |
| Pneumatici kotača šumskih vozila pdf TXT HR EN | 509 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Krivokljuna prutka (Tringa nebularia Gunn.) PDF TXT | 523 | |
| Jozo Franjić | ||
| Osmerolatični drijas (Dryas octopetala L., Rosaceae) PDF TXT | 524 | |
| Radovan Kranjčev | ||
| Miksomiceti – vrste i raširenost PDF TXT | 525 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2020. godine PDF TXT | 527 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Marijan Šušnjar | ||
| Prof. dr. sc. Stanislav Sever PDF TXT | 531 | |