broj: 9-10/2020        pdf (6,75 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202009 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Kako gospodarimo šumama malih vlasnika/posjednika u RH     pdf    TXT     HR     EN 441
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mara Marić, Ivana Vitasović-Kosić UDK 630* 270 + 232.1 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.1
Hortikulturne vrste lokrumskih vrtova u periodu nadvojvode Maksimilijana Habsburškog (1859.–1869.) i njihovo sadašnje stanje     pdf    TXT     HR     EN 443
SAŽETAK
Cilj je ovog istraživanja u okviru ornamentalnih lokrumskih vrtova, a temeljem izvornih arhivskih dokumenata pohranjenih u Državnom arhivu u Trstu (AST) i Državnom arhivu u Beču (OeStA), po prvi puta napraviti jedinstveni popis planski sađenih hortikulturnih biljnih svojti iz razdoblja uprave nadvojvode Ferdinanda Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu (1859-69). Nadalje, cilj rada je prikazati u kojem omjeru su se danas očuvale planski sađene hortikulturne vrste iz Maksimilijanova vremena. Hortikulturne vrste u smislu ovog istraživanja, podrazumijevaju ne samo popise ukrasnih vrsta drveća i grmlja, nego i povrća, voća te zeljastih trajnica koje su sađene u tom razdoblju. Zbog vrijedne graditeljske baštine otok Lokrum (72 ha) je u cijelosti zajedno s povijesnom jezgrom Dubrovnika 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO. U biljnogeografskom pogledu Lokrum pripada eumediteranskome području vazdazelenih šuma i makije hrasta crnike reda Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 (Ilijanić i Hećimović 1989). U tablici 1 skupno su prikazani rezultati popisa bilja iz Maksimilijanovog razdoblja te inventarizacije sadašnjeg stanja. Ukupno je inventarizirano 256 svojti od čega 225 vrsta, 1 podvrsta, 3 varijeteta, 8 križanaca (hibrida) i 19 kultivara. Svojte pripadaju u 179 različitih rodova iz 80 porodica. Iz Maksimilijanova razdoblja utvrđeno je 213 svojti, od čega 184 vrste, 4 varijeteta, 8 križanaca i 17 kultivara. Alohtonih, egzotičnih svojti je bilo 193, od čega najviše s područja Srednje i Južne Amerike 66, azijskih vrsta 47, Australije 21, s Afrike 17 te s područja Sj. Amerike 13. Prema skupinama biljaka najviše je bilo trajnica (50; 23,5 %), slijede bjelogorične (26) i crnogorične stablašice (22, ukupno 48; 22,5 %) te grmolike (44; 20,1 %), dok je danas od ukupno 71 svojte (koja pripada u 43 porodice i 64 roda) prema inventarizaciji utvrđeno najviše grmolikih (20; 28,2 %), slijede bjelogorične stablašice (12) i trajnice (12; 16,9 %).
U arhivskim popisima se nalazi 20 svojti autohtonih u Hrvatskoj. Pri tome je broj autohtonih svojti bio izgledno veći, no u povijesnim dokumentima se u većini slučajeva pratila isključivo introdukcija egzota. Na Lokrumu su tada po prvi puta na ovome dijelu Jadrana introducirane sljedeće svojte; Ananas comosus, Musa × paradisiaca, M. acuminata, Eucalyptus diversifolia, E. globulus, Araucaria araucana, A. columnaris, A. angustifolia, A. bidwillii, A. cunninghamii, Bougainvillea spectabilis i Citrus reticulata. Od ukupno utvrđenih 51 ornamentalnih alohtonih svojti danas što je četvrtina u odnosu na Maksimilijanovo razdoblje, tek je 21 očuvana tj. ima kontinuitet iz tog vremena. Također, utvrđeno je da je danas na prostoru ornamentalnih vrtova prisutno 20 autohtonih svojti (od toga je 9 autohtonih ostalo prisutno iz Maksimilijanovog doba). Veći udio alohtonih egzotičnih biljaka nije uspio opstati zbog izostanka intenzivnog održavanja vrtova. Prema inventarizaciji 2018.-2019., danas je u okviru ornamentalnih vrtova na Lokrumu inventarizirana 71 svojta, koja pripada u 43 porodice i 64 roda. Na otoku su danas prisutne 3 invazivne vrste: Nicotiana glauca, Robinia pseudoacacia i Opuntia ficus-indica. Otok Lokrum je danas u cijelosti zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije uključivo područje ornamentalnih vrtova iz Maksimilijanova razdoblja. Prema tomu bi eventualna reintrodukcija određenih svojti trebala biti sukladna ekološkim, fitocenološkim i krajobraznim značajkama područja Lokruma. Pri obnovi vrtova trebala bi se razmatrati selektivna reintrodukcija, onih svojti koje značajno doprinose obnovi stilskih karakteristika ovih vrtova u vremenu u kojem su stvarani. Pri tome isključujući sve invazivne, ali i potencijalno invazivne svojte koje nisu na službenim popisima invazivnih biljaka, poput svojti iz roda Pittosporum, Mesenbriamthemum, Acacia i dr. Ovdje objavljen popis svojti ornamentalnih Maksimilijanovih vrtova iz arhivskih izvora, bit će polazište za proces obnove koji ove vrtove očekuje.

Ključne riječi: vrtovi otoka Lokruma; Dubrovnik; Maksimilijan Habsburški; introdukcija; alohtone hortikulturne vrste; botanička analiza
Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Nikola Šušić, Andrijana Bauer-Živković, Đura Jorgić UDK 630* 561 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.2
Rast i struktura linijskog zasada talijanske johe (Alnus cordata /Loisel./ Duby) u dobi 11 i 16 godina na Fruškoj gori (Srbija)     pdf    TXT     HR     EN 455
Hanife Erdogan Genç, Ali Ömer Üçler UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.3
Metode savladavanja dormantnosti i značajke klijavosti sjemena vrste Acer trautvetteri Medvedev     pdf    TXT     HR     EN 465
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Antonio Vidaković, Marilena Idžojtić, Tonko Megyery, Dragan Turk, Igor Poljak UDK 630* 272
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.4
Park kralja Petra Krešimira IV. u Zagrebu – drvenaste biljke     pdf    TXT     HR     EN 475
Miroslav Benko UDK 630* 226
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.5
Sustavna praćenja konverzije sadnicama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea L.) s obzirom na različit način sadnje     pdf    TXT     HR     EN 485
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Margarita Bego UDK 630* 832 + 836
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.6
OD šume do intarzije     pdf    TXT     HR     EN 497
Tomislav Poršinsky, Josip Matas, Dubravko Horvat, Andreja Đuka UDK 630* 307
https://doi.org/10.31298/sl.144.9-10.7
Pneumatici kotača šumskih vozila     pdf    TXT     HR     EN 509
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Krivokljuna prutka (Tringa nebularia Gunn.)     PDF    TXT 523
Jozo Franjić
Osmerolatični drijas (Dryas octopetala L., Rosaceae)     PDF    TXT 524
Radovan Kranjčev
Miksomiceti – vrste i raširenost     PDF    TXT 525
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2020. godine     PDF    TXT 527
 
IN MEMORIAM
     
Marijan Šušnjar
Prof. dr. sc. Stanislav Sever     PDF    TXT 531

                UNDER CONSTRUCTION