broj: 9-10/2018        pdf (10,64 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* upute autorima     povijest    digitalizacija
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Povodom 120. obljetnice     pdf    TXT     HR     EN 457
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krunoslav Teslak, Marijana Žunić, Karlo Beljan, Jura Čavlović UDK 630* 923 + 619 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.1
Stanje i izazovi gospodarenja privatnim šumama u Hrvatskoj u postojećim ekološkim i sociološkim okolnostima     pdf    TXT     HR     EN 459
Luka Kasumović, Ake Lindelöw, Boris Hrašovec UDK 630* 453 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.2
Utjecaj gustoće predatora i zimskog mortaliteta na reprodukciju bivoltnih populacija smrekovog potkornjaka Ips typographus L. (Coleoptera: Curculionidae)     pdf    TXT     HR     EN 473
Mirna Mihelčić, Josipa Habuš, Marko Vucelja, Petra Svoboda, Ivan-Christian Kurolt, Alemka Markotić, Nenad Turk, Josip Margaletić, Marina Šantić UDK 630* 443 + 451 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.3
Prevalencija bakterije Francisella tularensis u populaciji sitnih sisavaca u kontinentalnim šumama Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 481
Sažetak
Francisella tularensisis uzročnik je zoonoze tularemije, koja ima široki raspon domaćina, uključujući člankonošce, sisavce i ptice. Dvije podvrste F. tularensis, subsp. tularensis (Tip A) i subsp. holartica (Tip B), opisane su kao najčešći uzročnici bolesti u ljudi (Kingry and Petersen, 2014; Kuehn et al., 2013). Tip A i Tip B razlikuju se po svojim biokemijskim značajkama, patogenosti, ekologiji, epidemiologiji te geografskoj rasprostranjenosti. Rasprostranjenost Tipa A uglavnom je ograničena na sjevernoamerički kontinent, za razliku od Tipa B, koji se javlja duž cijele sjeverne polutke, a ujedno je i najčešći uzročnik tularemije u Europi(Keim et al., 2007; Kuehn et al., 2013). No ekologija i kruženje ove bakterije u prirodi do danas još nisu u potpunosti razjašnjeni. Različiti glodavci (voluharice, miševi, tekunice, bizantski štakori, dabrovi) te dvojezupci (kunić i zec) opisani su kao mogući rezervoari F.tularensis. Zadnja epidemiološka i epizootiološka istraživanja tularemije u Hrvatskoj datiraju iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća(Borcić et al., 1975). Stoga je cilj ovoga rada bio prikupiti nove podatke o prevalenciji tularemije u populaciji sitnih sisavaca u Hrvatskoj. Ukupno 444 uzoraka sitnih glodavaca i kukcojeda sakupljeno je u razdoblju od dvije godine na osam različitih
lokaliteta u šumama kontinentalne Hrvatske: Lipovljani, Nova Subocka, Velika Gorica, Stara Gradiška, Županja, Sunja, Koprivnica i Čakovec (Slika 1). Pretraženi su uzorci slezene od: 197 Apodemus agrarius (poljski miš), 78 Apodemus sylvaticus (šumski miš), 92 Apodemus flavicollis (žutogrli miš), 17 Myodes glareolus (šumska voluharica), 27 Mycrotus agrestis (livadna voluharica), 20 Microtus arvalis (poljska voluharica) te 13 Sorex araneus (rovka). Uzorcisu pretraženi na prisutnost DNA Francisella spp. koristeći qRT-PCR metodu. Dobiveni rezultati pokazuju da su od ukupno 444 prikupljene životinje tri uzorka (0.67%), od kojih dva poljska miša te jedan šumski miš, bili pozitivni su na francizelu (Tablica 1). Sva tri pozitivna uzorka prikupljena su na istom području – lokalitetu Lipovljani.
Tularemija je bolest koja se primarno povezuje s „nizinskim“ i „vodenim“ ekosustavima (Borcić, 1973). Područje duž toka rijeke Save (Posavina) opisuje se kao prirodno žarište tularemije u Hrvatskoj (Borcic et al., 1976), akao glavni rezervoar tularemije na tom području navodi se poljska voluharica (Borcic et al., 1976). Trimiša pozitivna na F. tularensis upućuju da je ova bakterija i dalje prisutna u populaciji sitnih glodavaca u Hrvatskoj. Nadalje, svi pozitivni uzorci prikupljeni su na lokalitetu Lipovljani, smještenom u srednjem dijelu toka rijeke Save, stoga ova regija zadržava obilježje prirodnog žarišta tularemije u Hrvatskoj.

Ključne riječi: Francisella; tularemija; DNK; sitni glodavci; kukcojedi; rezervoari; endemsko područje; Hrvatska; prevalencija
Silvija Šiljeg, Ivan Marić, Gojko Nikolić , Ante Šiljeg UDK 630* 451 + 153 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.4
Analiza dostupnosti urbanih zelenih površina u naselju Zadar, Hrvatska     pdf    TXT     HR     EN 487
Mădălina Fornea, Marcian Bîrda, Stelian Alexandru Borz, Bogdan Popa, Željko TomaŠić UDK 630* 360 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.5
Uvjeti pridobivanja drva, osobitosti tržišta ili tržišno natjecanje: Rumunjska studija slučaja o kretanju ugovornih stopa za drvo na panju     pdf    TXT     HR     EN 499
Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Nebahat Yildirim, Ibrahim Turna UDK 630* 181.5 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.6
Utjecaj različitih supstrata i hormona na zakorjenjivanje reznica obične tise (Taxus baccata L.)     pdf    TXT     HR     EN 509
Vanja Daničić, Branislav Kovačević, Dalibor Ballian UDK 630* 164 (001)
doi:10.31298/sl.142.9-10.7
Varijabilnost morfoloških svojstava ploda europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u prirodnim populacijama Bosne i Hercegovine     pdf    TXT     HR     EN 517
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Xiaoyang Zeng UDK 630* 114.2 + 272
doi:10.31298/sl.142.9-10.8
Utjecaj turizma na aktivnost ugljika, dušika i enzima u tlu u urbanom parku u Kini     pdf    TXT     HR     EN 529
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Patka lastarka (Anas acuta L.)     PDF    TXT 537
Juraj Medvedović
Mi i životni prostor     PDF    TXT 538
Jozo Franjić
Neke zanimljivosti iz Triglavskoga nacionalnoga parka     PDF    TXT 541
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Branko Meštrić
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista     PDF    TXT 547
 
IZ HŠD-a
     
Ivan Grginčić, Oliver Vlainić
Karlovački ogranak Hrvatskoga šumarskoga društva svečano obilježio 65 godina rada     PDF    TXT 555

                UNDER CONSTRUCTION