broj: 9-10/2011        pdf (7,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2010. GOD., Nagrada za životno djelo prof. em. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIRU PRPIĆU     pdf    TXT     HR     EN 421
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Čavlović,J., K. Teslak, A. Seletković UDK 630* 622 + 653: 231 (Quercus roburL.)(001)
Primjena i usporedba pristupa planiranja obnove sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na primjeru gospodarske jedinice “Josip Kozarac”     pdf    TXT     HR     EN 423
Račko,V., M. Saniga, I. Čunderlík UDK 630* 811 + 48: 249 (001)
Utjecaj šumskouzgojnih zahvata na strukturu i formiranje neprave srži u bukovim sastojinama     pdf    TXT     HR     EN 437
Stevanov,M., M. Böcher, M. Krott, S. Orlović, D. Vuletić, S. Krajter UDK 630* 945.4 + 935 (001)
Analitički model resornoga istraživanja kao znanstveno utemeljenoga savjetovanja sudionika u političkom procesu - Analiza znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta za nizinsko šumarstvo i okoliš iz Novog Sada     pdf    TXT     HR     EN 449
Kirin,T., J. Kralj, D. Ćiković, Z. Dolenec UDK 630* 152 + 907 (001)
Izbor staništa i sličnosti zajednica ptica pjevica u šumama parkova prirode Medvednica i Žumberak – Samoborsko gorje     pdf    TXT     HR     EN 467
Uhlíková,H., O. Nakládal, P. Jakubcová, M.Turčáni UDK 630* 453 (Lymantria monacha) (001)
Gradacije smrekovog prelca (Lymantria monacha) i područja njegove učestale pojave u Češkoj     pdf    TXT     HR     EN 477
Sažetak: Smrekov prelac (Lymantria monacha) izraziti je polifag, čije se gusjenice hrane iglicama četinjača i lišćem mnogih listača. Smreka (Piceasp.), ariš (Larixsp.) i bor (Pinussp.) najčešće su napadnuti ovim štetnikom, ali jake defolijacije mogu se pojaviti i na drugim vrstama tijekom njegovih gradacija. U Hrvatskoj je rijedak i javlja se tek sporadično, podjednako u različitim šumskim sastojinama. Unatoč velikom broju dokumentiranih gradacija u Europi, mali je broj radova u kojima se analizira prostorno gledište njegove pojave. Prvi masovni napad smrekovog prelca zabilježen je u Središnjoj Europi 1449. godine. Do kraja 19. stoljeća zabilježeno je barem 26 značajnijih razdoblja njegovih gradacija. U Češkoj je evidentirano više od 100 pojava defolijacije smrekovog prelca tijekom 20. stoljeća. Izrazite i prostorno značajne gradacije bilježene su uglavnom nakon 1900. godine i takva je situacija potrajala do 1940. godine. Najveće kalamitete smrekov prelac uzrokovao je u Češkoj u dvadesetim godinama 20. stoljeća. Od 1996. do danas nisu zabilježene izrazitije gradacije. Različita učestalost pojave, kao i jačina defolijacije u pojedinim dijelovima teritorija, autorima rada bili su poticaj za pokušaj izrade prostorne analize i izrade karte povišenog rizika ovog defolijatora na području Češke. Koristeći metodu običnog kriginga, analizirali su i geostatistički obradili više od 2 500 izvornih povijesnih podataka defolijacija i gradacija smrekovog prelca na području Češke od 1784. do 2010. godine. Glavna razdoblja i područja masovne pojave i najžešćih gradacija prikazana su u Tabli ci 1. Intenzitet defolijacije preuzet iz brojnih literaturnih i ostalih izvora klasiran je u 4 kategorije (vidi sliku 1). Rezultat ovako klasiranih izvornih podataka prikazan je na dvije karte (slika 1 i slika 2). Na slici 1 prikazana je distribucija pojave i žestine defolijacije smrekovog prelca, svedeno prostorno na gospodarske jedinice. Na slici je vidljiva neujednačena distribucija registriranih defolijacija, kao i činjenica da u dijelu teritorija nikada nije zabilježena šteta od ovog defolijatora. Ovo se objašnjava izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima (visoka planinska područja) ili izostankom biljke domaćina (u nižim područjima). Jasno se uočavaju područja jakih gradacija (crvene točke). Na drugoj slici jasnije se razaznaje koja su područja napadnuta jače i češće (crve na boja). Također, autori dolaze do zaključka da je u promatranom razdoblju došlo do prostornog pomaka optimalnog područja pridolaska i gradacija smrekovog prelca. Taj se pomak dogodio u smislu povećanja nadmorske visine na kojima su se javljale gradacije. Na početku istraživanog razdoblja najžešće gradacije bilježene su na srednjoj nadmorskoj visini od 457 m n.m. Intenzitet i učestalost gradacija kasnije se javlja na srednjoj nadmorskoj visini od 640 m n.m. Autori zaključuju kako je očigledno kako se izvorišta gradacija “sele” na veće nadmorske visine. Također, analizom podataka utvrđeno je kako je glavna vrsta na “udaru” ovog defolijatora početkom 20. stoljeća bio bor, dok se u desetljećima koja su sljedila najveće štete bilježe na običnoj smreci. Dijelom se kao razlog tomu navode obimna pošumljavanja ovom, nekad popularnom šumskom vrstom drveća. Bez obzira na nedostatke kojih su autori svjesni u korištenju metode kriginga, zaključuju kako se ovim putem, zahvaljujući velikom broju podataka, može pokazati prostorna dinamika pojave smrekovog prelca na teritoriju Češke, uočiti “izvorišna područja” odakle započinju gradacije, kao i trend prostornog pomaka kojega povezuju s promijenjenim stanišnim uvjetima. Kao jedan od mogućih scenarija utemeljenih na recentnim klimatskim promjenama (povišenje temperature) navode pomicanje gradacijskih žarišta ovog važnog defolijatora Središnje Europe na veće nadmorske visine, odnosno više geografske širine. Prevedeno na naše geografsko područje, ovo bi značilo da bi smrekov prelac mogao postati još rjeđi u područjima gdje je i do sada bio prisutan u niskoj gustoći populacije.
Ključne riječi: Češka; Lymantria monacha; povijest gradacija
 
STRUČNI ČLANCI
     
Hodić,I., Z. Jurušić UDK 630* 630 383
Analiza primarne otvorenosti šuma kojima gospodare HŠd.o.o. Zagreb kao podloga za kreiranje buduće politike izgradnje šumskih cesta     pdf    TXT     HR     EN 487
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Češnjača(Pelobates fuscusLaurenti)     PDF    TXT 500
Tomić, Ivica
Poučna staza u okrilju šuma Dilj-gore     PDF    TXT 501
 
PRIZNANJA
     
Jakovac,H., Z. Seletković
Državna nagrada za znanost za 2010. god. Nagrada za životno djelo, Prof. em. dr. sc. dr. h. c. Branimiru Prpiću     PDF    TXT 503
 
AKTUALNO
     
Frković, Alojzije
Stanje populacije vuka u Hrvatskoj, s prijedlogom zahvata u populaciju u 2011/12. godini     PDF    TXT 506
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Anić, Igor
Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije     PDF    TXT 510
Harapin, Miroslav
22. međunarodno znanstveno savjetovanje entomologa Srednje Europe     PDF    TXT 513
 
OBLJETNICE
     
Harapin, Miroslav
65. obljetnica Hrvatskoga šumarskoga instituta 1945–2010. g.     PDF    TXT 515
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Oršanić, Milan
Martin Bobinac:Ekologija i obnova higrofilnih lužnjakovih šuma ravnog Srema     PDF    TXT 516
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 517
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Hrašovec,Boris
65. godišnji skup Njemačkog šumarskog društva (Deutscher Forstverein) uAachenu 21–25. rujna 2011.     PDF    TXT 520
 
Dundović, Josip
     
Hrašovec,Boris
6. Hrvatski dani biomase, Hrvatsko-austrijski gospodarski skup “Biomasa i bioplin (električna i toplinska energija)”Našice, 2. rujna 2011.     PDF    TXT 524
 
IZLOŽBE
     
Grospić, Frane
Jesen u Lici, XIII. izložba tradicijskih proizvoda     PDF    TXT 527
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Roša, Jadranka
Večer s mješovitom klapom Komin     PDF    TXT 528
Delač, Damir
Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 5. 11. 2011. god. u 11 sati u lovačkoj kući Radinje, UŠP Nova Gradiška     PDF    TXT 529
Uredništvo
Preslik dopisa MRRŠGV - Odjek izložbe Šuma kom šumara u SAD     PDF    TXT 534
 
IN MEMORIAM
     
Stojković, Mladen
Dragutin Kiš (1924 – 2010)     PDF    TXT 535

                UNDER CONSTRUCTION