broj: 9-10/2007
pdf (22,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| Šuma i razvoj turizma u Hrvatskoj PDF TXT HR | 406 | |
| Turizam u Hrvatskoj postiže poslije Bljeska i Oluje sve veći uspon, te u gospodarskom razvoju zauzima sve značajnije mjesto. U njegovoj sastavnici, šuma kao infrastrukturna kategorija zauzima značajnu ulogu i to zasigurno puno veću nego što to misle zaduženi za turizam u nas. Za razvoj turizma posebno je važna socijalna ili društvena uloga šume koja se sastoji od estetske, zdravstvene, rekreacijske i naglašeno turističke, čija je uloga u unapređenju seoskog, lovnog, ribolovnog i ekološkog turizma. Za pučanstvo većine članica Europske unije hrvatske šume su posebno zanimljive svojom prirodnošću, budući da su državne šume kojih je u Hrvatskoj oko 75 %, u 98 % svoje površine prirodnoga sastava, te sadrže veliko bogatsvo biološke raznolikosti. U svojim šumama oni ne mogu vidjeti takvo prirodno savršenstvo, jer se pretežno sastoje od nesamoniklih, alohtonih vrsta drveća. Uz jadranski, u nas se sve više razvija kopneni turizam, za koji sve naše kontinentalne regije imaju dobre uvjete. Posebno dobre uvjete imaju gorske i planinske regije hrvatskih Dinarida u kojima se razvija zimski turizam (Gorski kotar, Lika) te mogućnost pokrivanja dijela ljetnog turizma, dakle istovremenim korišćenjem sadržaja morskoga i gorskoga turizma, uz mogućnost – kupam se u moru, a spavam u području gorske klime. Sve ostale kopnene regije Hrvatske Kordun i Banovina, Hrvatsko zagorje, Podravina i Posavina te posebno šumovita istočna Slavonija, imaju posebne pogodnosti za razvoj seoskoga, lovnoga, ribolovnoga i ekološkoga turizma. Najveći uspjeh sveukupnoga turizma postigla je Istra, koja može poslužiti kao uzor za razvoj ostalih područja. Svi nabrojeni krajevi dovoljno su šumoviti kako bi se šuma iskoristila za dobar turistički razvoj, za razliku od šuma jadranskoga područja od Rijeke do Dubrovnika kojih je premalo, a po sastavu su pretežito degradirane. S obzirom na njihovu ulogu u zaštiti okolišta, i u razvoju turizma one predstavljaju veliku vrijednost jer su očuvale tlo, taj najznačajniji dio sredozemnoga staništa. Degradirane sredozemne šume vrlo uspješno obavljaju većinu općekorisnih funkcija, već spomenutu skupinu društvenih te skupinu ekoloških i ekološko-fizioloških funkcija, pa tako predstavljaju nezamjenjiv, a po vrijednosti neprocjenjiv dio sredozemnoga krajobraza. U našim polusredozemnim šibljacima i panjačama te sredozemnim garizima, makijama i borovim kulturama od kojih posljednje služe za popravak tla i povratak samoniklih listača, potrebno je ljubomorno čuvati svako stabalce. Šumarski je potpuno krivo mišljenje kako nasad maslina može zamjeniti šumu, što su nažalost pod utjecajem politike prihvatili i neki šumari. Šuma mora imati sloj drveća, grmlja i prizemnoga rašća, svoju faunu, životom bogato šumsko tlo s mikrocenozom i svojom klimom šume. Šuma značajno utječe na svoj okoliš srazmjerno svome položaju i površini. Maslinik je siromašna monokultura bez značajnijega utjecaja na okoliš koji ne predstavlja prirodni šumski ekosustav Sredozemlja. Za maslinike ima u našemu jadranskom području dovoljno prostora, a da se pritom ne sijeku prirodni dergradacijski oblici šume, uključivo čak i blage kamenjare te pionirske borove kulture koje služe ponovnom dobivanju prirodne šume listača. A kako očuvati sredozemnu šumu od požara? Potrebno je do utančine razraditi preventivne mjere, tako da se u začetku ugasi vatra kako ne bi zagospodario požar. To znači dovoljno tornjeva za izviđanje i dojavu, dovoljno protupožarnih prosjeka i dovoljno vrlo pokretnih skupina za gašenje vatre, prije nego se pretvori u požar, i to vrlo gusto postavljenih kako bi se osiguralo brzo gašenje vatre. Ovakva organizacija zahtijeva puno ljudi, ali je zasigurno učinkovita. Pitajte rabljane zašto nikada do sada nisu imali požar, iako je otok vrlo šumovit. Za razvoj kopnenoga turizma potrebna je uska suradnja između šumarstva i turističkih udruga da bi se šuma primjereno stručno pripremila za turističku ulogu. Suradnja ovisi o zbližavanju područne šumarije i korisnika šume kao turističkoga objekta, a dužnost je šumarske struke pružiti pomoć. Prof. dr. sc. Branimir Prpić | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić, J., D. Baričević | UDK 630* 188 (001) | |
| Nomenklaturno-sintaksonomsko određenje panonskih bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum “pannonicum”) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 407 | |
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 (001) | |
| Fitocenološko-sintaksonomske značajke šuma crnike – Quercus ilex L. na otoku Krku pdf TXT HR EN | 431 | |
| Meštrović, Augustin | UDK 630* 231 + 234 (001) | |
| Prirodno širenje munike (Pinus heldreichii Christ) i formiranje pionirskih sastojina na planini Čvrsnici u Hercegovini pdf TXT HR EN | 435 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Pičman, D., I. Rubil, T. Pentek, O. Pičman | UDK 630* 383 + 381 | |
| Stabilizaciji tla pomoću powercem-a i mogućnost primjene u izgradnji šumskih cesta pdf TXT HR EN | 453 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nikolandić, Đ., D. Degmečić | UDK 630* 156 + 133 | |
| Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo pdf TXT HR EN | 465 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Veliki svračak (Lanius excubitor L.) PDF TXT | 475 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Bitoraj i Bitorajske bijele stijene PDF TXT | 475 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Park šuma Golubinjak PDF TXT | 477 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Rajnovo brdo PDF TXT | 478 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Trstenik PDF TXT | 479 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Zarečki krov PDF TXT | 480 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Šuma primorskog bora PDF TXT | 481 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Medvedović, J. | ||
| Osvrt na članak “Tloznanstveno promišljanje o integralnom gospodarenju hrvatskim šumama” PDF TXT | 483 | |
| Medvedović, J. | ||
| Osvrt na članak “Tipološko istraživanje šuma slavonskoga gorja” PDF TXT | 484 | |
| Prka, M. | ||
| Svima onima koji su bili, a nisu puno napravili PDF TXT | 485 | |
| AKTUALNO | ||
| Frković, A. | ||
| Crveno jezero – zaštićeni spomenik prirode na poštanskoj marki PDF TXT | 486 | |
| Frković, A. | ||
| Petar Klepac – legendarni šumski div Čabarskog kraja dobio spomenik PDF TXT | 487 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Oluić, Marinko | ||
| Prva međunarodna konferencija o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u upravljanju katastrofama i načinima hitnog djelovanja u slučaju katastrofa na području Mediterana PDF TXT | 489 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grospić, F. | ||
| L’Italia Forestale e montana PDF TXT | 489 | |
| IZ SVIJETA GLJIVA | ||
| Kranjčev, R. | ||
| Neke rjeđe gljive šumskih staništa Gorskog kotara PDF TXT | 493 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Grospić, F. | ||
| Jesen u Lici – posjet HŠD-a ogranak Zagreb 9. tradicionalnoj izložbi PDF TXT | 495 | |
| Delač, D. | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 498 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Kuzmanić, I. | ||
| Stanislav Tomaševski, (1923 – 2007) PDF TXT | 502 | |
| Tomić, I. | ||
| Georgije Bogojević, (1949 – 2007) PDF TXT | 503 | |