broj: 9-10/2005
pdf (21,4 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Šume i šumarstvo u Hrvatskoj i Europska unija PDF TXT HR | 462 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Zelić, J. | UDK 630* 242 (Fagus sylvatica L.) 001. | |
| Prilog istraživanju metode prorede jednodobnih bukovih sastojina pdf TXT HR EN | 463 | |
| Ballian, D., Ž. Škvorc, J. Franjić, D. Kajba, S. Bogdan, F. Bogunić | UDK 630* 165 + 181.8 (001) | |
| Procjena nekih morfoloških značajki munike (Pinus heldreichii Christ.) u dijelu areala pdf TXT HR EN | 475 | |
| Lukić, N., M. Božić, J. Čavlović, K. Teslak, D. Novosel | UDK 630* 560 (001) | |
| Istraživanje primjenjivosti ultrazvučnog visinomjera/daljinomjera Vertex III u odnosu na najčešće korištene visinomjere u šumarstvu Hrvatske pdf TXT HR EN | 481 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Sabadi, R. | UDK 630* 722 | |
| Trgovina šumskim proizvodima na prijelazu u treće tisućljeće pdf TXT HR EN | 489 | |
| Sažetak: Od polovice 20. stoljeća drugog tisućljeća, percepcija šume kod većine stanovnika naše planete nije više isključivo vezana na drvo kao materijal za gradnju, grijanje i sl. Razvijene su metode za procjenu i mjerenje sveukupnih vrijednosti šume kao zajednice organskog i anorganskog svijeta, bez kojeg nije moguć opstanak na planeti zemlja. Mjerenja i izračuni pokazuju da drvo u ukupnoj vrijednosti šuma predstavlja tek jedan mali djelić onoga što šuma znači za opstanak biljnog i životinjskog svijeta, posebno za ljudsku vrstu, koja sve brojnije nastanjuje Zemlju i te, nedrvne vrijednosti, relativno rastu vrtoglavom brzinom. Dok je drvo monetarni proizvod šuma, njegova je vrijednost podložna zakonima tržišne ponude i tražnje, općekorisne vrijednosti šuma, valorizirane načelom troška supstituta prijeko potrebnog za preživljavanja, postaje iz dana u dan sve vrtoglavije velikom. Prema današnjim saznanjima bitan razlog za ustrajno uništavanje šuma na globalnoj razini smatraju se uvjeti šumoposjeda i državna organizacija, tj. podjela prava i odgovornosti između različitih aktera. To je zaključak interlakenske radionice održane 27–30. travnja 2004. u Bernskom Oberlandu (l’Oberland bernois, Berner Oberland) o decentralizaciji u sektoru šumarstva. Pod sponzorstvom Šumarskog Foruma UN tom se prilikom raspravljalo o najvažnijoj globalnoj šumarskopolitičkoj platformi. Decentralizacija je pri tom ocijenjena kao jedan od ključeva održanja šuma i potrajnog gospodarenja šumama.2 Ono što je posvuda konačno u civiliziranom i ostalom svijetu prihvaćeno je da se zbog drva kojega šuma proizvodi ne može niti smije krčiti šuma, jer je drvo tek djelić vrijednosti koji šuma kao živ organizam daje čovječanstvu. Drvo, bez obzira što jedino (uz dakako šumske nuzproizvode) ima na tržištu monetarnu vrijednost, i dalje je izloženo velikim sječama, a šume, u najzaostalijim regijama svijeta, stalnom uništavanju, ostaje važnim materijalom u životu čovjeka, u zaostalim krajevima zemaljske kugle pretežito kao ogrjev, u razvijenom svijetu nailazi na mnogostruku uporabu, a trgovina drvom odražava promjene koje se događaju i koje su sve učestalije i dublje, što god se civilizaijski napredak pomiče. Iz tog razloga autor smatra da bi kratkim pregledom kretanja trgovine drvetom na neki način osvijetlio kako će se razvijati budući pritisak na biomasu šuma te što bi valjalo činiti da ne dođe do nestanka šuma, što je prijetnja samoubojstvom cijelom našem planetu. Svjetska proizvodnja drva u ekvivalentu neobrađenog stanja namijenjenog industrijskoj preradi bila je 1996. oko 1,5 mlrd m3.3 Godine 1996. svjetska trgovina obuhvaćala je pri izvozu 749 milijuna m3, što znači da je oko polovice ukupnih proizvedenih količina izraženo u ekvivalentu neobrađenog drva bilo predmetom svjetske trgovine. Tomu međutim nije uvijek bilo tako. 1963. godine samo je jedva 20 % bilo predmetom vanjske trgovine, 29 % u godini 1973., a u 1983. oko 30 %. Izvoz pojedinih sortimenata kretao se također različito. Ako uzmemo godinu 1975. kao baznu, najviše je porastao izvoz starog papira, od 100 % 1975. godine na 800 % u 2000. godini. Papir i karton je u istom razdoblju u izvozu porastao na 400%. Drvne ploče su pak u 2000. godini u izvozu porasle sa 100 % 1975. godine na 450 %, papir i karton na 420%, drvenjača na 240 % kao i piljena građa. Neobrađeno drvo međutim je u izvozu u svijetu poraslo na svega 165 % u 2000. godini prema baznoj 1975. godini. Takve značajne strukturne promjene u tako relativno kratkom vremenu potvrdom su da je područje drva i papira zahvaćeno uvelike globalizacijom.4 Glede strukture po grupama proizvoda svjetska trgovina se je posljednjih desetljeća značajno promijenila. Struktura uvoza šumskih i drvnih proizvoda prikazana je u tablici 1. Težište razvoja kretalo se u korist proizvodne grupe drvo i celuloza (područje papir) i to na račun neobrađenog drva, piljene građe i drvnih ploča. Područje papira na strani uvoza dominira u ukupnoj svjetskoj trgovini s udjelom u prodajnoj vrijednosti 1996. gotovo 60 %. Te godine, tj. 1996., u svjetskoj trgovini drvom i proizvodima (uključiv dakako celulozu i papir) ukupan uvoz svih zemelja svijeta bio je gotovo 144 mlrd. US$. Značajno za zadnje godine 20. stoljeća je činjenica da je područje finalnih drvnih proizvoda (uključiv papir i celulozu) po važnosti porasla prema drvnim proizvodima nižih stupnjeva obrade. Time se trgovina drvom pokazala kao jednak razvojni trend zapažen u svim područjima vanjske trgovine, da relativno značenje sirovina i poluproizvoda (reprodukcijski proizvodi) pada, dok važnost polugotovih i proizvoda finalne potrošnje rastu. Ključne riječi: Drvni proizvodi finalne uporabe; Industrijsko oblo neobrađeno drvo; Izvoz i Uvoz; Polufinalni drvni proizvodi; Svjetski uvoz i izvoz drvnih proizvoda | ||
| Tucak, Z., V. Kosovel | UDK 630* 156 | |
| Miniranost, čimbenik biološke i gospodarske depresije u lovištima hrvatskih šuma d.o.o. pdf TXT HR EN | 501 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Vodolšak, M., D. Križaj | UDK 630* 156 | |
| Analiza financijskih pokazatelja pri korištenju prava lova u “nekomercijalnom” lovištu pdf TXT HR EN | 505 | |
| Videc, G. | UDK 630* 440 + 450 | |
| Primjena novih fitosanitarnih mjera u međunarodnom prometu drvenom ambalažom pdf TXT HR EN | 511 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Obična čigra (Sterna hirundo L.) PDF TXT | 519 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Čarolija javora PDF TXT | 519 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Na cretu uz Dretulju PDF TXT | 521 | |
| Timarac, Z. | ||
| Vodeni kos – majušni gnjurac PDF TXT | 523 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frković, A. | ||
| J. Malnar: Povijest lovstva čabarskog kraja PDF TXT | 524 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 525 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Dundović, J. | ||
| IX. Konferenciji generalnih direktora srednjeeuropskih državnih šuma PDF TXT | 528 | |
| Grbac, I., R. Ojurović | ||
| Međunarodni kongres “XXII IUFRO World congress 2005” PDF TXT | 531 | |
| OBLJETNICE | ||
| Tolić, I. | ||
| Obnovljena crkva sv. Eustahija PDF TXT | 536 | |
| Stojković, M. | ||
| Sastanak prve poslijeratne generacije šumara (1945) PDF TXT | 537 | |
| IZ POVJESTI ŠUMARSTVA I LOVSTVA | ||
| Ivančević, V. | ||
| Velika žega 1887. godine povezana s groznom zimom 1888. godine dovela je većinu stanovništva do donje granice preživljavanja PDF TXT | 538 | |
| Ivančević, V. | ||
| Denuncijacijom do lugarskog mjesta PDF TXT | 540 | |
| Grospić, F. | ||
| Jesen u Lici – 7. tradicionalna izložba PDF TXT | 541 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| HŠD – Ogranak Bjelovar | ||
| Natječaj za sudjelovanje na žiriranoj izložbi “Šuma okom šumara” PDF TXT | 543 | |
| Glavaš, M. | ||
| Stručna ekskurzija Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Gospić u Bosanski Petrovac i Bihać 30. 6. i 1. 7. 2005. PDF TXT | 544 | |
| Gregorović, I. | ||
| Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Vinkovci – Vinkovački šumari u Slovačkoj PDF TXT | 547 | |
| IN MEMIORIAM | ||
| Čavlović, J. | ||
| Nikola Lukić (1948–1995) PDF TXT | 549 | |
| Skoko, M. | ||
| Drago Martinović (1931–2004) PDF TXT | 554 | |
| Pelcer, Z. | ||
| Ljubomir Nežić (1913–2005) PDF TXT | 556 | |