| B. Prpić | |
| RESSEL
PDF TXT
HR
|
436 |
Na poticaj Austrijskoga šumarskog društva kojemu je na čelu potomak austrougarske dinastije Otto von Habsburg, udruženja austrijskih talijanskih, slovenskih i hrvatskih šumara zajednički će 2003. godine obilježiti 210. godišnjicu rođenja Josipa Ressela, poznatoga šumara i izumitelja brodskoga vijka. Izum brodskoga vijka izazvao je velik napredak u brodarstvu i zbog svojega izuma Ressel je poznat i slavan. U šumarstvu čak u četiri zemlje, u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, Ressel djeluje kao vrijedan i dalekovidan šumarski stručnjak.
U Hrvatsku dolazi iz Trsta 1835. godine kada je imenovan za upravitelja državnih šuma Istre i Kvarnera sa sjedištem u Motovunu. U Trstu je, naime, prema dogovoru antinapoleonske koalicije osnovano Carsko namjesništvo za Provinciju Istru, koja je obuhvaćala Goricu, Trst, Slovensko primorje i Kvarnerske otoke, unutar kojega je djelovala Provincijska uprava državnih dobara za Primorje u Trstu, u koju iz Pleterja Ressel dolazi 1821. godine. Na toj dužnosti ostaje do 1838. godine kada je imenovan za mornaričkoga agenta i predstojnika Mornaričke šumarske agenture. Njegovo sjedište ostaje u Motovunu do 1843. godine, kada odlazi u Veneciju, a iza toga u središnjicu u Trstu gdje radi kao mornarički šumarski podintendant. Od 1855. do smrti 1857. godine Ressel je intendant i šef Intendanture. Radeći u Istri, Ressel se zdušno posvećuje šumarstvu, a osobito povećanju površina pod šumom te uzgajanju stabala hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi ili hrasta medunca u njegovim istarskim staništima za potrebe brodogradilišta.
Tijekom službovanja u Motovunu Ressel je izradio dva stručna elaborata i to:
1. Ponovno pošumljivanje općinskih zemljišta u Istri i
2. Povijesni prikaz šuma pridruženih carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici.
U prvom elaboratu obuhvaća površinu od 230 408 jutara u kojoj predlaže pošumljavanje općinskih pašnjaka i neplodnih površina, kao i konverziju niskih šuma u visoke sjetvom hrastovoga žira. Cilj uzgajanja pošumljenih sastojina bila su hrastova stabla sa zakrivljenim deblom potrebna mornarici za gradnju brodova. Njegov plan pošumljavanja nije, nažalost, ostvaren, jer su se njegovu ostvarenju suprostavili "skolastički" šumari. Prema Piškoriću, u svome elaboratu Ressel raspravlja o općim prirodnim i društvenim uvjetima te o potrebi ne samo za proizvodnju brodograđevnog drva, nego i o koristima za istarsko pučanstvo poboljšanjem ispaše i povećanjem klimastske uloge šume. U drugome elaboratu bavi se pretežito Motovunskom šumom i načinima kako uzgojiti drvne sortimente potrebne brodogradilištima u Trstu i Veneciji. Obilježavanje Resselove obljetnice zasigurno je prilika za ugodne susrete i izmjenu stručnih iskustava između šumara susjedne Austrije, Italije i Slovenije, a na našem Društvu je da pripremimo što bolji program u Istri.
Prof. dr. se. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Vukelić, J., Baričević, D. | UDK 630* 182 + 188 (001) |
| Novije fitocenološke spoznaje o bukovim šumama u Hrvatskoj
pdf TXT
HR
EN
|
439 |
| Čarni, A., Franjić, J., Škvorc, Ž. | UDK 630* 182+ 188(001) |
| Vegetacija grmastih šumskih rubova u Slavoniji (Hrvatska)
pdf TXT
HR
EN
|
459 |
| Franjić, J., Škvorc, Ž., Pandža, M., Kekelić, B. | UDK 630* 188(001) |
| Šumska vegetacija poluotoka Oštrica (Dalmacija, Hrvatska)
pdf TXT
HR
EN
|
469 |
| Bezak, K. | UDK 630* 525 (001) |
| Modeli sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova novčana vrijednost produkcije drvnih sortimenata
pdf TXT
HR
EN
|
479 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Kremer, D. | UDK 630* 181.8 + 270 |
| Fenologija kasnoproljetnog cvjetanja nekih drvenastih vrsta u Botaničkome vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu
pdf TXT
HR
EN
|
489 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Martinić, I. | UDK 630* 907.1 |
| Planovi upravljanja za hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode
pdf TXT
HR
EN
|
501 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, K. | |
| Vivak (Vanellus vanellus L.)
PDF TXT
|
510 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Šporčić, M. | UDK 630* 945.1 |
| Neki pokazatelji o šumarskim informacijama na Internetu
pdf TXT
HR
EN
|
511 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Starčević, T. | |
| Poruke iz Drvenika
PDF TXT
|
523 |
| Prpić, B. | |
| II. Međunarodni dan Drave
PDF TXT
|
525 |
| Kajba, D. | |
| Izvješće sa IUFRO International Poplar Symposiuma III
PDF TXT
|
527 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Tragom medvjeda do prilaza Bijelim stijenama (uz 70. godišnjicu smrti lugara Jakoba Mihelčića - otkrivača Bijelih stijena)
PDF TXT
|
531 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Pernek, M., Pilaš, I., Potočić, N. | |
| Kisela magla - čimbenik stradavanja šuma?
PDF TXT
|
533 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Jedna vrijedna knjiga o lovačkom oružju
PDF TXT
|
535 |
| Grospić, F. | |
| Monti e boschi; L´ Italia Forestale e Montana
PDF TXT
|
537 |
| Grospić, F. | |
| Monti e boschi; L´ Italia Forestale e Montana
PDF TXT
|
541 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Kajba, D. | |
| Akademik Mirko pl. Vidaković - prof. dr. sc. dr. h. c. (1924 - 2002)
PDF TXT
|
544 |
| Harapin, M. | |
| Miljenko Komorčec (1930 - 2002)
PDF TXT
|
547 |
| Skoko, M. | |
| Helmut-Juraj Strache (1936 - 2001)
PDF TXT
|
547 |
