| |
| RIJEČ UREDNIŠTVA |
| |
|
|
| Uredništvo HŠD | |
| Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i bez kulture
pdf TXT
HR
EN
|
409 |
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Ida Katičić Bogdan, Rudolf Stipetić, Antonio Vidaković, Marko Bačurin, Saša Bogdan, Zlatko Šatović, Igor Poljak | UDKps://doi.org/10.31298/sl.149.9-10.1 |
| Genetska raznolikost i genotipizacija klonova u klonskoj sjemenskoj plantaži crnog bora (Pinus nigra J.F.Arnold)
pdf TXT
HR
EN
|
411 |
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi raznolikost klonova unutar klonske sjemenske plantaže crnog bora (Pinus nigra J.F.Arnold, Pinaceae) na području Šumarije Krk pomoću morfoloških i molekularnih biljega te provesti genetsku identifikaciju (genotipizaciju) rameta kako bi se provjerila točnost nacrta plantaže. U istraživanje su uključeni uzorci 136 rameta iz pet populacija. Molekularne analize provedene su primjenom mikrosatelitskih DNA-biljega, dok je morfometrijska analiza obuhvatila 10 svojstava iglica i češera. Analiza je pokazala statistički značajne razlike među klonovima i populacijama prema svim istraživanim morfološkim svojstvima. Prosječna dužina iglica iznosila je 89,8 mm, dok su češeri, prosječne dužine 55,7 mm i širine 26,8 mm, sadržavali 106 sjemenih ljusaka. U klonskoj sjemenskoj plantaži utvrđeno je 27,2 % pogrešno označenih jedinki (rameta), od kojih su tri pripadale drugim klonovima, dok su ostale imale nepoznate genotipe. Glavni uzroci pogrešaka uključuju odumiranje plemki i rast stabalaca iz podloge, dok su greške u označavanju također moguće. Nacrt plantaže potrebno je ispraviti kako bi se pogrešno označene ramete pravilno označile, a jedinke nepoznatog porijekla i genotipa trebalo bi ukloniti. Buduće plemke za nadopunjavanje plantaže, u slučaju njenog daljnjeg održavanja, trebaju se uzimati sa sada potvrđenih rameta. Kod primjeraka s niskom rašljom koji su za dvije grane imali različite genotipove od kojih samo jedan pripada klonu po nacrtu treba odstraniti granu s krivim genotipom jer je potjerala iz podloge. U usporedbi s drugim istraživanjima s mikrosatelitskim biljezima na crnom boru, genetska raznolikost u plantaži (HE = 0,646) pokazala je vrijednosti slične prirodnim populacijama. Klonovi u plantaži porijeklom su iz malog broja populacija od kojih su neke vrlo slabo zastupljene pa se u slučaju održanja plantaže preporuča proširiti genetsku bazu novoselekcioniranim klonovima. Multivarijatnim statističkim metodama nije utvrđeno grupiranje klonova temeljem njihove pripadnosti izvornim populacijama. Dobiveni rezultati ovog istraživanja imaju značajnu praktičnu vrijednost za šumarsku struku jer sjemenske plantaže čine prikladnu bazu za ex situ očuvanje genetske raznolikosti vrste te za proizvodnju genetski kvalitetnog sjemena za obnovu sastojina ili potpomaganje prirodne obnove. Ovo istraživanje također ukazuje na važnost točnog označavanja klonova kako bi se izbjegle negativne posljedice u gospodarenju klonskim sjemenskim plantažama.
|
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Zoran Šikić, Morana Bačić | UDKps://doi.org/10.31298/sl.149.9-10.6 |
| Prostorna pokrivenost Natura 2000 šumskih ciljnih stanišnih tipova u Zadarskoj županiji
pdf TXT
HR
EN
|
467 |
| |
| PRIČA S NASLOVNICE |
| |
|
|
| Igor Anić, Vinko Paulić, Domagoj Trlin | |
| Najveći hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj raste u prašumi Prašnik
PDF TXT
|
479 |
| |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA |
| |
|
|
| Branko Meštrić | |
| Hrvatsko šumarsko društvo ili Šumarsko društvo Hrvatske
PDF TXT
|
482 |
| |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI |
| |
|
|
| Igor Poljak | |
| Dr. sc. Antonio Vidaković
PDF TXT
|
484 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Ivan Martinić | |
| Novi sveučilišni priručnik - Matija Landekić, Marin Bačić, Josipa Nakić: Kultura sigurnosti u šumarstvu
PDF TXT
|
487 |
| |
| HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO |
| |
|
|
| Oliver Vlainić | |
| Šumarijade Federacije Bosne i Hercegovine
PDF TXT
|
489 |
| Oliver Vlainić | |
| Treći ljetno-sportski susret šumara Alpe-Adria na Rabu
PDF TXT
|
492 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Damir Delač | |
| Anton Prelesnik (1934. - 2025.)
PDF TXT
|
495 |
