broj: 9-10/2023        pdf (11,98 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202309 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Treba li se brinuti za budućnost ljudskih potencijala u šumarstvu?     pdf    TXT     HR     EN 415
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Marija Pandža, Milenko Milović, Vesna Krpina, Damira Tafra UDK 630*182 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.1
Flora otoka Rivnja te vegetacija makije i drveća Rivnja i otočićâ Sestrice     pdf    TXT     HR     EN 417
Dževada Sokolović, Zerina Dupovac, Amina Karišik, Jelena Knežević, Velid Halilović, Jusuf Musić UDK 630* 383 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.2
Oštećenja na šumskim cestama kao posljedica nepravilne izgradnje     pdf    TXT     HR     EN 433
Vojislav Dukić, Srđan Bilić, Danijela Petrović, Goran Jović UDK 630*810 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.3
Primjenjivost različitih modela regresije za procjenu volumena krupnog drva stabala hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 445
Milan Drekić, Branislav Kovačević, Leopold Poljaković-Pajnik, Andrej Pilipović, Marina Milović, Vid Rađević UDK 630*453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.4
Utjecaj hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata na visinu biljaka hrasta lužnjaka ovisno o načinu podmlađivanja     pdf    TXT     HR     EN 457
Sažetak
Hrastova mrežasta stjenica Corythucha arcuata novi je štetnik hrastova u Europi, unešena je 2000. godine iz Sjeverne Amerike. Štete uzrokuju imago i ličinke koje se hrane sišući biljne sokove s donje strane lišća. U radu je analiziran utjecaj hrastove mrežaste stjenice na rast mladih hrastovih biljaka. Pokus je postavljen u ožujku 2019. u dvije varijante, od kojih je prva bila praćenje utjecaja napada stjenice na prosječnu visinu podmlatka hrasta lužnjaka na površini sa završenom oplodnom sječom, odnosno u sjeni djela stare šume koji ostaje za dovršnu sječu, a druga je bio praćenje utjecaja napada stjenice na prosječnu visinu podmlatka koji je rastao na otvorenom prostoru (Slika1,2). U obje varijante pokusa na četiri pokusne površine je uporabljen insekticid tiametoksam radi suzbijanja hrastove stjenice, a preostale četiri nisu tretirane, već su bile izložene napadu stjenice. Procjene intenziteta napada hrastove stjenice provedene su krajem lipnja, srpnja i kolovoza 2019., 2020. i 2021. godine. Mjerenje visine tretiranih i netretiranih biljaka u obje varijante pokusa obavljeno je na kraju vegetacije 2019, 2020 i 2021. godine.
Istraživanja su pokazala znatno manji intenzitet napada hrastove stjenice na podmladak hrasta koji je rastao na čistini u odnosu na podmladak ispod starih stabala hrasta lužnjaka (Slika 3). U prvoj godini nije bilo značajnih razlika u prosječnoj visini tretiranih i netretiranih mladica u sjeni, ali su značajne razlike uočene nakon dvije i tri godine, što ukazuje na kumulativni učinak napada stjenice na visinu hrastovog podmlatka (Slike 6,7,8). Tijekom trogodišnjeg istraživanja nisu utvrđene značajne razlike u prosječnoj visini biljaka između tretiranih i netretiranih pokusnih ploha na otvorenom, što je rezultat značajno slabijeg napada stjenica na čistini. Podmladak hrasta lužnjaka na čistini je puno viši od podmlatka u sjeni starih hrastova, što je izravan utjecaj svjetla na biljake. To ukazuje da je s obzirom na manji intenzitet napada hrastove stjenice i brži rast biljaka pri punoj svjetlosti, povoljnije izvršiti obnovu na čistini ili je potrebno obaviti dovršnu sječu prije pojave hrastovog podmlatka. Podmladak hrasta lužnjaka koji se razvija ispod stabala stare sastojine nakon oplodne sječe potrebno je zaštititi od stjenice dok je u sjeni.

Ključne riječi: hrastova mrežasta stjenica; štete; Quercus robur; obnavljanje; visina; pomladak
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Maja Cvek, Doris Šegota, Kaća Piletić, Gabrijela Begić, Maša Knežević, Dijana Tomić Linšak, Marina Šantić UDK 630*145.7
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.5
Komarci u Hrvatskoj, bolesti koje prenose, načini prevencije i suzbijanja     pdf    TXT     HR     EN 465
Stanimir Živanović UDK 630* 431
https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.6
Određivanje sezone šumskih požara analizom klimatskih uvjeta na području sjeveroistočne Srbije     pdf    TXT     HR     EN 477
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Kopnena kornjača (Testudo hermanni Gmelin, 1789)     PDF    TXT 485
 
POPULARIZACIJA ŠUMARSTVA
     
Damir Drvodelić
Razmnožavanje australskog stribora (Wollemia nobilis W. G. Jones, K. D. Hill & J. M. Allen)     PDF    TXT 486
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Marijan Grubešić, Silvija Zec
Posjet delegacije Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Slovačkoj šumarskoj komori     PDF    TXT 489
 
IZ HŠD-a
     
Branko Meštrić
Uz 125. obljetnicu Šumarskog doma     PDF    TXT 493
 
IN MEMORIAM
     
Božica Čavlović
Goran Klos, dipl. inž. šum. (1959.–2023.)     PDF    TXT 495
Ivica Tomić
Marijan Aladrović, dipl. inž. šum. (1956.–2023.)     PDF    TXT 496
Ivica Tomić
Zorislav Kajtar, dipl. ing. šum. (1950.-2023.)     PDF    TXT 497

                UNDER CONSTRUCTION