broj: 9-10/2023
pdf (11,98 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Treba li se brinuti za budućnost ljudskih potencijala u šumarstvu? pdf TXT HR EN | 415 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Marija Pandža, Milenko Milović, Vesna Krpina, Damira Tafra | UDK 630*182 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.1 | |
| Flora otoka Rivnja te vegetacija makije i drveća Rivnja i otočićâ Sestrice pdf TXT HR EN | 417 | |
| Sažetak Prema literaturnim podacima i provedenim terenskim istraživanjima tijekom 2019. i 2020. na otoku Rivnju (3,615 km2 ) se navodi 346 domaćih i stranih svojti koje imaju sposobnost održavanja izvan uzgoja (309 vrsta, 36 podvrsta i varijetet). Pribrojivši i 84 svojte u uzgoju navodimo da sveukupna flora Rivnja broji 430 svojti. Svojte u uzgoju nisu obuhvaćene analizom flore. Tijekom ranijih istraživanja zabilježeno je 45 svojti, a 385 svojti se po prvi puta navodi u ovome radu. Osim inventarizacije flore, obavljena je taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza. Rezultati su predočeni u tablicama 1 – 4 i slikom 2. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače u kojima su dvosupnice (73,99%) znatno zastupljenije od jednosupnica (23,99%). Brojem svojti najzastupljenije su porodice Poaceae (13,01%), Asteraceae s.l. (11,85%) i Fabaceae (8,96%). U spektru životnih oblika dominiraju terofiti (43,93%) i hemikriptofiti (24,28%), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga flornoga elementa (42,77%), što ukazuje na klimatske prilike i geografski položaj otoka Rivnja. U flori su zabilježena četiri endema i četiri ugrožene svojte (Lathyrus ochrus, Carex extensa, Orchis tridentata i Parapholis incurva) te pet svojti orhideja. Po naselju u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji zabilježeno je 11 invazivnih svojti (3,18% od ukupne samonikle i subspontane flore otoka). Predlažemo da se lokva koja nije registrirana za otok Rivanj u Popisu stanišnih tipova registrira. Mediteranske povremene lokve (Natura kod 3170) su prioritetna staništa od interesa EU. Vegetacijska istraživanja šuma i makija otoka Rivnja i otočićâ Sestrice obavljeno su tijekom 2019. i 2020. Ukupno je napravljeno 30 fitocenoloških snimaka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na fitocenološkim snimkama izvršena je statistička analiza i načinjen dendrogram. Rezultati su prikazani u tablicama 5-7 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka. Sintaksonomskom analizom iz razreda Quercetea ilicis utvrđene su asocijacije: Erico arboreae-Arbutetum unedonis Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999, Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975, Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 i Myrto communis-Quercetum ilicis (Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985, a iz razreda Pinetea halepensis asocijacija Pistacio lentisci-Pinetum halepensis De Marco, Veri & Caneva 1984. Najveća opasnost za autohtonu vegetaciju grmlja i drveća su sađene sastojine alepskog bora na Maloj Sestrici i male površine pod alepskim borom na otoku Rivnju. Na Rivnju sjevernozapadno od naselja je gusta i neprohodna makija. Potrebno je iskrčiti protupožarne putove i zabraniti sve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati požar. Ključne riječi: fitosociologija; otok Rivanj i otočići Sestrice; sjeverna Dalmacija; vaskularna flora; zadarski arhipelag | ||
| Dževada Sokolović, Zerina Dupovac, Amina Karišik, Jelena Knežević, Velid Halilović, Jusuf Musić | UDK 630* 383 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.2 | |
| Oštećenja na šumskim cestama kao posljedica nepravilne izgradnje pdf TXT HR EN | 433 | |
| Vojislav Dukić, Srđan Bilić, Danijela Petrović, Goran Jović | UDK 630*810 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.3 | |
| Primjenjivost različitih modela regresije za procjenu volumena krupnog drva stabala hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini pdf TXT HR EN | 445 | |
| Milan Drekić, Branislav Kovačević, Leopold Poljaković-Pajnik, Andrej Pilipović, Marina Milović, Vid Rađević | UDK 630*453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.4 | |
| Utjecaj hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata na visinu biljaka hrasta lužnjaka ovisno o načinu podmlađivanja pdf TXT HR EN | 457 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Maja Cvek, Doris Šegota, Kaća Piletić, Gabrijela Begić, Maša Knežević, Dijana Tomić Linšak, Marina Šantić | UDK 630*145.7 https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.5 | |
| Komarci u Hrvatskoj, bolesti koje prenose, načini prevencije i suzbijanja pdf TXT HR EN | 465 | |
| Stanimir Živanović | UDK 630* 431 https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.6 | |
| Određivanje sezone šumskih požara analizom klimatskih uvjeta na području sjeveroistočne Srbije pdf TXT HR EN | 477 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Kopnena kornjača (Testudo hermanni Gmelin, 1789) PDF TXT | 485 | |
| POPULARIZACIJA ŠUMARSTVA | ||
| Damir Drvodelić | ||
| Razmnožavanje australskog stribora (Wollemia nobilis W. G. Jones, K. D. Hill & J. M. Allen) PDF TXT | 486 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Marijan Grubešić, Silvija Zec | ||
| Posjet delegacije Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Slovačkoj šumarskoj komori PDF TXT | 489 | |
| IZ HŠD-a | ||
| Branko Meštrić | ||
| Uz 125. obljetnicu Šumarskog doma PDF TXT | 493 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Božica Čavlović | ||
| Goran Klos, dipl. inž. šum. (1959.–2023.) PDF TXT | 495 | |
| Ivica Tomić | ||
| Marijan Aladrović, dipl. inž. šum. (1956.–2023.) PDF TXT | 496 | |
| Ivica Tomić | ||
| Zorislav Kajtar, dipl. ing. šum. (1950.-2023.) PDF TXT | 497 | |