broj: 9-10/2021
pdf (9,32 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| Što donosi nova EU strategija za šume do 2030. pdf TXT HR EN | 413 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Škvorc, Lucija Lisica, Vanja Zorić, Marko Bačurin, Krunoslav Sever | UDK 630* 164 +111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.1 | |
| Funkcionalna diferencijacija provenijencija hrasta crnike na istočnoj obali Jadranskoga mora pdf TXT HR EN | 415 | |
| Vlado Jumić, Tihomir Florijančić, Tomica Marić, Siniša Ozimec, Krešimir Krapinec | UDK 630* 156 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.2 | |
| Mogu li elementi ocjene trofeja poslužiti kao populacijski indeksi u cervida?:Primjer na jelenu običnom iz brdskog područja Panonske nizine pdf TXT HR EN | 423 | |
| Zoran Galić, Alen Kiš, Radenko Ponjarac, Miljan Samardžić, Anđelina Gavranović, Zoran Novčić, Irina V. Andreeva | UDK 630* 114 (001) https://doi.org)10.31298/sl.145.9-10.3 | |
| Prostorna analiza tala i utjecaj na produktivnost u gospodarskoj jedinici Mužljanski rit pdf TXT HR EN | 445 | |
| Milica Caković, Aleksandar Baumgertel, Sara Lukić, Nada Dragović, Miodrag Zlatić | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.4 | |
| Učinci bioloških radova u integriranom uređenju bujičnih slivova Grdeličke klisure i Vranjske doline (Srbija) pdf TXT HR EN | 459 | |
| Sažetak Područje Grdeličke klisure i Vranjske doline (slika 1) je zbog specifičnih prirodnih i socijalno-ekonomskih prilika u prošlosti bilo ugroženo procesima prekomjerne erozije. Sredinom prošloga stoljeća zabilježene su bujične poplave s izraženim destruktivnim učinkom. S ciljem ublažavanja negativnih učinaka bujičnih poplava i erozionih procesa na ovom području, prvi put u Republici Srbiji, u okviru integrirane regulacije, izvedeni su brojni biološki i tehnički radovi i određene administrativne mjere. Za ovo područje izrađena je karta erozije (1953.) (slika 3), koja je bila polazna točka za planirano izvođenje protuerozijskih radova. Cilj ovoga rada je analizirati učinke izvedenih bioloških radova metodama daljinskog istraživanja. Velik dio protuerozijskog pošumljavanja na istraženom području proveden je krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Za analizu učinaka bioloških mjera protuerozijskog pošumljavanja u istraživanju korišteni su podaci dobiveni metodama daljinskog istraživanja. Iz satelitskih snimaka za 1972., 1986., 1996. i 2017. izračunat je vegetacijski indeks normalizirane vrijednost (NDVI) koji pokazuje stanje vegetacije (slika 2), koja je u kontekstu zaštite tla od erozionih procesa najvažnija komponenta. Razdvajanje klasa vegetacijskog pokrivača na istraženim površinama provedeno je na temelju klasifikacije prikazane u tablici 1. Obrada satelitskih snimaka, izračun indeksa vegetacije i prostorna analiza izvedena je pomoću programskog paketa ArcMap 10.8.1 (ESRI, Redlands, CA). Kako se pozitivni učinci bioloških radova mogu primijetiti tek nakon duljeg razdoblja, a zbog postupnog i sporog razvoja zaštitnog vegetacijskog pokrova na snimci 1972. godine, nije moguće primijetiti pune učinke radova izvedenih pedesetih godina prošloga stoljeća. Stoga je 1972. godina uzeta kao nulto stanje. Sljedeće promatrane godine (1986.) primijećene su promjene u postotnoj raspodjeli područja s višim vrijednostima indeksa NDVI. Na temelju analize NDVI primijećen je značajan porast površina pokrivenih vegetacijom. Trend povećanja površine pod vegetacijom, a istodobno i smanjenja procesa erozije, primijećen je i 1996. godine (slika 4). U usporedbi pokrivenosti vegetacije 1996. godine s prethodnim razdobljem (1986.) došlo je do smanjenja površine u nižoj klasi i značajno povećanja površine u klasi umjereno niske (oko 30 %). Na kraju proučenog razdoblja 2017. godine, najzastupljenija su područja s umjereno niskim, umjereno visokim i visokim pokrivanjem vegetacije. Upravo takav trend povećanja površina pod vegetacijom utjecao je na smanjenje erozijskih procesa, što potvrđuje činjenica da je koeficijent erozije za 2010. godinu iznosio Zsr = 0,24 (tablica 2). Prema dobivenim rezultatima provedenih istraživanja, može se zaključiti da su izvedeni biološki radovi u okviru cjelovitog uređenja bujičnih bazena značajno pridonijeli poboljšanju vegetacijskog stanja i prevenciji erozionih procesa te pokazali pozitivan učinak. | ||
| Deniz Güney, Ali Bayraktar, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | UDK 630* 232 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.5 | |
| Utjecaj različitih čimbenika na razmnožavanje zrelim reznicama nekih crnogoričnih ukrasnih biljaka pdf TXT HR EN | 467 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Ugarković, Matko Matijević, Ivica Tikvić, Krešimir Popić | UDK 630* 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.6 | |
| Neka obilježja klime i klimatskih elemenata na području grada Zagreba pdf TXT HR EN | 479 | |
| Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Davor Juretić, Damir Drvodelić, Mario Šango, Milovan Žigante, Igor Poljak | UDK 630* 181.5 https://doi.org/10.31298/sl.145.9-10.7 | |
| Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna pdf TXT HR EN | 489 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| Vuga (Oriolus oriolus L.) PDF TXT | 499 | |
| OBLJETNICE | ||
| Sead Vojniković | ||
| Tihi velikan – 70. godina od kako nas je napustio Karlo Maly PDF TXT | 500 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Anić | ||
| Šumarska povijest grada Karlovca PDF TXT | 502 | |
| Matija Landekić | ||
| Priručnik za edukatore i vodiče u prirodi : Kako voditi edukativne šetnje i šumske radionice? PDF TXT | 503 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Damir Delač | ||
| Zvonimir Tomac, dipl. ing. šum. (1919.-2021.) PDF TXT | 505 | |
| Božidar Pleše | ||
| Mladen Pleše, dipl. ing. šum. (1950.–2021.) PDF TXT | 506 | |
| Oliver Vlainić | ||
| Ivan Puškar, dipl. ing. šum. (Dol, Krašić, 27. 1. 1933. – Karlovac, 12. 8. 2021.) PDF TXT | 507 | |
| Josip Malnar | ||
| Siniša Arh, dipl. ing. šum. (1968. – 2021.) PDF TXT | 508 | |