broj: 9-10/2019
pdf (7,03 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Hoće li promjenom ministra doći i do promjene odnosa prema šumarskoj struci? pdf TXT HR EN | 389 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Damir Ugarković, Željko Španjol, Ivica Tikvić, Dražen Kapučija, Ivana Plišo Vusić | UDK 630* 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.1 | |
Mikroklimatske različitosti degradacijskih stadija šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.) pdf TXT HR EN | 391 | |
Ivan Lukić, Nikola Lacković, Milan Pernek, Christa Schafellner | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.2 | |
Redefinicija kritičnih brojeva jajnih legala gubara (Lymantria dispar L.) za hrast lužnjak (Quercus robur L.) i prvi izračun za običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u Republici Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 403 | |
Muammer Şenyurt, Ilker Ercanli | UDK 630* 524 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.3 | |
Usporedba modela umjetne neuralne mreže za predviđanje drvnog volumena krimskih borova u šumama pokrajine Cankiri pdf TXT HR EN | 413 | |
Tomislav Sedlar, Tomislav Sinković, Ivana Perić, Andrej Jarc, Srđan Stojnić, Bogoslav Šefc | UDK 630* 812 (001) https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.4 | |
Tvrdoća toplinski modificirane bukovine i grabovine pdf TXT HR EN | 425 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Anamarija Jazbec, Mislav Vedriš, Ksenija Šegotić | UDK 630*945 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.5 | |
Analiza trajanja studiranja na preddiplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pdf TXT HR EN | 435 | |
Jelena Nedeljković, Mirjana Stanišić, Dragan Nonić, Mersudin Avdibegović, Marta Curman, Špela Pezdevšek Malovrh | UDK 630* 111 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.6 | |
Upravljanje klimatskim promjenama u šumarstvu i zaštiti prirode: institucionalni okviri u odabranim zemljama jugoistočne Europe pdf TXT HR EN | 445 | |
Sažetak Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova za postizanje ciljeva održivog razvoja. Formiranje odgovarajućih institucionalnih okvira za upravljanje klimatskim promjenama, koji uključuju i koordiniraju brojne interese i aktivnosti različitih aktera, razina i sektora, problem je i za zemlje jugoistočne Europe. Bosna i Hercegovina (BiH), Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju značajne prirodne resurse koji su bili ugroženi proteklih godina zbog prirodnih katastrofa, što je utjecalo i na sektor šumarstva. Cilj rada je proučiti institucionalne okvire u šumarstvu i zaštiti prirode, kao i stavove ispitanika o kompetencijama relevantnih institucija i organizacija, identificirati potrebe za poboljšanjem postojećeg okvira i ocijeniti njihove interese i utjecaje u procesu upravljanja klimatskim promjenama. Prikupljanje podataka provedeno je korištenjem intervjua, u razdoblju od studenog 2016. do travnja 2017. godine. Protokol za intervju sastojao se od 22 pitanja podijeljenih u pet skupina. U svrhu ovoga rada analizirani su odgovori na pitanja u vezi s institucionalnim okvirima za upravljanje klimatskim promjenama u šumarstvu i zaštiti prirode. Uzorak je činilo 29 ispitanika (Federacija BiH-8, Hrvatska-6, Slovenija-5, Srbija-10), odnosno predstavnika javnih uprava i javnih službi u šumarstvu i zaštiti prirode, poduzeća i ustanova za gospodarenje državnim šumama i upravljanje zaštićenim područjima, obrazovnih i istraživačkih organizacija te organizacija civilnog sektora. Ispitanici su odabrani probnim uzorkovanjem (uzorak na bazi vrijednosnog suda). Ispitanici su bili predstavnici institucija i organizacija na nacionalnoj razini upravljanja u šumarstvu i zaštiti prirode, koji su izravno ili neizravno povezani s problematikom klimatskih promjena u odabranim oblastima. O postojećim institucionalnim okvirima, 52,4% ispitanika nema pozitivno mišljenje, a 85,7% se zalaže za njihovo unapređenje, u smislu poboljšanja suradnje i koordinacije između različitih sektora, institucija i organizacija. Značajne su razlike u procjeni interesa i utjecaja institucija i organizacija u upravljanju klimatskim promjenama među ispitanicima iz Slovenije i Hrvatske, kao i onima iz Federacije BiH i Srbije. Ispitanici iz područja zaštite prirode procjenjuju da je interes veći u odnosu na predstavnike šumarskog sektora (ispitanici iz područja zaštite prirode smatraju da je interes „veoma visok“ – prosječna ocjena 4,6, a iz sektora šumarstva da je „visok“ – prosječna ocjena 4,1). Potrebna su daljnja istraživanja o suradnji i koordinaciji svih sudionika na različitim razinama upravljanja, kao i drugih elemenata koji, uz institucionalne okvire, dovode do stvaranja odgovornog sustava upravljanja klimatskim promjenama i rješavanja različitih izazova klimatskih promjena. Ključne riječi: institucionalni okviri; upravljanje klimatskim promjenama; šumarstvo; zaštita prirode; jugoistočna Europa | ||
STRUČNI ČLANCI | ||
Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić | UDK 630* 181.6 + 187 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.7 | |
Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (II) – 91F0, poplavne šume s vrstama Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus angustifolia; 91L0, hrastovo-grabove šume ilirskoga područja pdf TXT HR EN | 461 | |
Damir Drvodelić, Igor Poljak, Ivan Perković, Mario Šango, Katarina Tumpa, Ivana Zegnal, Marilena Idžojtić | UDK 630* 232.3 https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.8 | |
Ispitivanje laboratorijske klijavosti pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u skladu s pravilima ISTA pdf TXT HR EN | 469 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Morski kulik (Charadrius alexandrius L.) PDF TXT | 479 | |
Radovan Kranjčev | ||
Zapisi iz hrvatskih šuma /2/ :Iz svijeta gljiva hrvatskih šuma PDF TXT | 479 | |
OBLJETNICE | ||
Igor Anić | ||
Međunarodna asocijacija Pro Silva obilježila 30. obljetnicu osnutka PDF TXT | 481 | |
IZ HŠD-a | ||
Damir Delač | ||
Problematika sušenja poljskog jasena pdf TXT | 484 | |
IN MEMORIAM | ||
Božidar Pleše | ||
Simo Milković, dipl. inž. šum. (1927. – 2019.) PDF TXT | 508 | |