broj: 9-10/2016
pdf (9,69 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| VREDNOVANJE ŠUMA U KLIMATSKOJ POLITICI I KASKADNA UPORABA ŠUMA pdf TXT HR EN | 433 | |
| RIJEČ UREDNIŠTVA Ovo su bile teme Konferencije za tisak u hotelu Vestin krajem rujna, koje su nazočnima predstavili: zastupnica u Europskom Parlamentu gospođa Marijana Petir i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran. U Strasbourgu je u rujnu na izvanrednoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, predstavljen paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena koji je usvojen u srpnju. Taj je paket na odnosnoj sjednici podržala i naša zastupnica, pozdravljajući nastavak odgovornog provođenja energetske i klimatske politike EU, s primjedbom da prijedlozima propisa nedostaje opipljivo vrednovanje potencijala dugogodišnjih šuma kao ponora ugljika. S tom primjedbom se u potpunosti slažemo, s napomenom da je to samo jedna, ali svakako vrlo značajna, od 15-ak navedenih općekorisnih uloga šume u Zakonu o šumama, na koje neprestano ukazujemo suprotstavljajući je mišljenjima o šumi kao isključivo sirovinskom resursu. Glede ponora ugljika, podsjećamo da je grupa od nekoliko šumarski stručnjaka imenovanih od tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, 2000. god. putem Akademije šumarskih znanosti za šumarski sektor (jedan od 6) napravila analizu i izradila Izvješće o ulozi šume i šumarstva o vezivanju ugljika, kao Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim promjenama za Okvirnu konvenciju UN za promjenu klime (UNFCCC). Navodimo neka značajna saznanja, podatke i izračune iz toga Izvješća: Šume značajno djeluju na klimu ovisno o dobi šumskih sastojina, te imaju pozitivan utjecaj na smanjenje negativnog učinka „stakleničkih plinova“. Od 720 milijardi tona CO2, 120 milijardi tona veže se u procesu fotosinteze, 60 milijardi tona veže se trajno, a najveći je dio uskladišten u šumama, koje prema Burschelu najučinkovitije upijanjem CO2 utječu na njegovo smanjenje. Ugljik je u šumi vezan u drveću, prizemnoj vegetaciji, tlu i mrtvom drvu (drvnim proizvodima). Kao mjere ublažavanja navedene su: smanjenje stope devastacije, povećanja površina pod šumom (npr. na oko 331 000 ha produktivnog neobraslog tla mogu se osnivati energetske šume), povećanje zaliha ugljika u postojećim šumama kroz značajnije njege proredom, koje će rezultirati većom drvnom masom, kvalitetom i biološkom raznolikošću. Unapređenjem gospodarenja i podizanjem kvalitete privatnih šuma postiglo bi se također povećanje zaliha ugljika. U odnosnoj analizi nastavno je i naznačena uloga zamjene fosilnih goriva sa šumskom biomasom, što je također prilog ublažavanju klimatskih promjena, no to je već drugo pitanje. Izračunom, koristeći kao podlogu Šumsko-gospodarsku osnovu područja za razdoblje 1996.-2005. god., a po metodi Burschela, Kuerstena i Larsona, izračunata je količina vezanog ugljika u drveću (krupno drvo, granjevina i korijen) po vrstama drveća za kopneni dio Hrvatske i Sredozemlje, a isto tako u prizemnom rašću, šumskom tlu i mrtvom drvu. Sveukupno to iznosi 418,191.492 tona (374, 281. 359 tona crnogorica i 43, 910. 103 tone bjelogorica). Ovo Izvješće i izračune naveli smo skraćeno, samo da se zna da oni postoje, jer nismo sigurni da li to znaju u odnosnim ministarstvima i da li ih koriste, a nije nam znano da li i zastupnica Petir raspolaže s tim podacima. Potom zanima nas, da li su, ako su bili potrebni napravljeni izračuni za razdoblje 2006.-2015. god., u što sumnjamo, jer zastupnica Petir hvaleći hrvatske šumarske stručnjake kako oni znaju svoj posao, navodi kako su naše državne institucije opet podbacile, tako da strateški dokument poput Šumsko-gospodarske osnove gospodarenja Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2025. god. koja je temelj novog obračuna, kasni. Prema na početku spomenutom paketu glede udjela korištenja zemljišta i šumarstva, Komisija će primjenom od 2021. god. koristiti „načelo nezaduživanja“ – ne smije se emitirati više emisija od onoga što priroda može apsorbirati. Upozoravamo na, kako kaže zastupnica Petir, prednosti koje Republika Hrvatska ima glede svojih očuvanih šuma u odnosu na ostale zemlje, a mi dodajemo i na temelju pokazanih izračuna o poniranja ugljika, koje bi mogla izgubiti opetovano neodgovornim ponašanjem. Glede informacija o novoj studiji Europske komisije: „Kaskadna uporaba drva“ i međusobnog utjecaja šumarstva, prerade drva i sektora proizvodnje energije iz drva, posebice povećanja novo-dodane vrijednosti u finalnoj proizvodnji za nas nije novost, jer smo više puta o tome pisali u ovoj rubrici. Pri-mjerice u br. 3-4/2011. „Nešto o klasično-gospodarskoj vrijednosti šuma“; u br. 5-6/2011. „Strategija (Strategije) razvoja“; u br. 5-6/2012. „Odnos šumarstva i prerade drva“, a ponešto i u br. 1-2/2016. „Problemi konzistentne šumarske i drvoprerađivačke politike u Hrvatskoj“. Isto tako bilo je riječi i o šumskoj biomasi i korištenju stvarnog drvnog otpada za energiju, a ne standardnih sortimenata (ogrjevnog drva). Ponajprije problem leži u tome, da se šumski sortimenti vrednuju po netržišnim cijena-ma, pa je tako moguće drvnu sječku i pelete, pa i parket proizvoditi iz za to tržišno preskupe drvne sirovine. Naravno, Hrvatske šume d.o.o. (kćerka „Biomasa“) trebale su se ponajprije baviti načinima pridobivanja drvnog otpada iz šume, a ne prodajom biomase iz dosadašnje redovite proizvodnje sortimenata (ogrjevnog drva). Tada bi imali vjerojatno i manji problem s potkornjacima o kojima danas bruje ponajviše nestručnjaci, ali to je također posebna tema. Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tibor PENTEK, Andreja ĐUKA, Ivica PAPA, Darija DAMIĆ, Tomislav PORŠINSKY | UDK 630* 383 (001) | |
| ELABORAT UČINKOVITOSTI PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE – ALTERNATIVA STUDIJI PRIMARNOG OTVARANJA ŠUMA ILI SAMO PRIJELAZNO RJEŠENJE? pdf TXT HR EN | 435 | |
| Linda BJEDOV, Petra SVOBODA, Ante TADIN, Josipa HABUŠ, Zrinka ŠTRITOF, Nikolina LABAŠ, Marko VUCELJA, Alemka MARKOTIĆ, Nenad TURK, Josip MARGALETIĆ | UDK 630* 451+ 232.3 (001) | |
| UTJECAJ URODA SJEMENA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) NA POPULACIJE SITNIH GLODAVACA I POJAVNOSTI HANTAVIRUSA U ŠUMAMA NACIONALNOG PARKA „PLITVIČKA JEZERA“ I PARKA PRIRODE „MEDVEDNICA“ pdf TXT HR EN | 455 | |
| Krunoslav SEVER, Matija HRUST, Željko ŠKVORC, Saša BOGDAN, Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ, Jozo FRANJIĆ | UDK 630* 160 (Quercus robur L.) (001) | |
| POUZDANOST PROCJENE STANJA ISHRANE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) S DUŠIKOM POMOĆU PRIJENOSNOG KLOROFILMETRA CCM-200 pdf TXT HR EN | 465 | |
| Luka KASUMOVIĆ, Boris HRAŠOVEC, Anamarija JAZBEC | UDK 630* 453 (001) | |
| UČINKOVITOST SUHIH I MOKRIH NALETNO BARIJERNIH THEYSOHN® FEROMONSKIH KLOPKI U LOVU SMREKOVIH POTKORNJAKA Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L. pdf TXT HR EN | 477 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Tolga OZTURK | UDK 630* 375 + 114.7 | |
| UTJECAJ PRIVLAČENJA DRVA TRAKTOROM NA ZBIJANJE TLA NA TRAKTORSKIM VLAKAMA I PUTEVIMA U PLANTAŽNIM ŠUMAMA SJEVERNE TURSKE pdf TXT HR EN | 485 | |
| Nevenka GALEČIĆ, Jelena TOMIĆEVIĆ-DUBLJEVIĆ, Mirjana OCOKOLJIĆ, Dragan VUJIČIĆ, Dejan SKOČAJIĆ | UDK 630* 582 | |
| KVALITETA I UPOTREBNI POTENCIJAL GRADSKIH PARKOVA: STUDIJA SLUČAJA TAŠMAJDANSKI PARK U BEOGRADU, SRBIJA pdf TXT HR EN | 493 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Hac Ahmet YOLASIGˇMAZ, Snan GÜNER | UDK 630* 231 + 232 | |
| PRIPREMA PLANA UZGAJANJA ŠUMA U TURSKOJ: SAŽETAK PRIMJERA UPRAVNOG ODJELA HISAR ŠUME pdf TXT HR EN | 503 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav ARAČ | ||
| ZVIŽDAK – (Phylloscopus collybita Vieillot) PDF TXT | 515 | |
| Jozo FRANJIĆ | ||
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE PDF TXT | 516 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Davorin KAJBA | ||
| ZNANSTVENA MONOGRAFIJA: Prof. dr. sc. DALIBOR BALLIAN I DOC. dr. sc. VELID HALILOVIĆ „VARIJABILNOST OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) U BOSNI I HERCEGOVINI“ PDF TXT | 518 | |
| Milan GLAVAŠ | ||
| TARIK TREŠTIĆ: IMELE U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 519 | |
| PRIZNANJA I NAGRADE | ||
| Marija GLAVAŠ | ||
| PERFORMANS KOLEGE DAMIRA PAVELIĆA NA FLORAARTU - UMIJEĆE KIPARENJA MOTORNOM PILOM BILA JE ATRAKCIJA PDF TXT | 521 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Porin SCHREIBER | ||
| HELIODOR PRELESNIK (1914–2015) PDF TXT | 524 | |
| Josip CRNKOVIĆ | ||
| DAMIR MOĆAN (1943–2016) PDF TXT | 526 | |
| Valter CRNKOVIĆ | ||
| DEJAN KAPŠ (1979–2016) PDF TXT | 527 | |
| Hranislav JAKOVAC | ||
| ALOJZIJE FRKOVIĆ (1934–2016) PDF TXT | 528 | |
| Miroslav BENKO | ||
| VLADIMIR MALEZ (1939–2016) PDF TXT | 531 | |