broj: 9-10/2014
pdf (10,9 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| U SUSRET 250-oj OBLJETNICI ORGANIZIRANOG ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 437 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Igor STANKIĆ, Jurij MARENČE, Dinko VUSIĆ, Željko ZEČIĆ, Zlatko BENKOVIĆ | UDK 630*537 (Fagus sylvatica L.) (001) | |
| STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA pdf TXT HR EN | 439 | |
| SAŽETAK: Istraživanje o strukturi nadzemne biomase obične bukve provedeno je na tri različite lokacije unutar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, a cilj je bio utvrditi pogodnost uporabe alometrijskih funkcija za izračun biomase obične bukve u različitim sastojinskim uvjetima. Alometrijske funkcije konstruirane su na temelju podataka prikupljenih neposredno in situ destruktivnom metodom. Prema uzgojnom obliku sastojine A i C su visokog uzgojnog oblika, dok je sastojina B panjača. Sastojine A i B su brdske bukove šume kojima se gospodari regularno, a sastojina C je preborna jelovo-bukova šuma. Na svakom lokalitetu posječen je i izmjeren određen broj stabala, pri čemu se posebna pozornost posvetila na reprezentativnost uzorka (prsni promjer) s obzirom na distribuciju doznačenih stabala. Svakom posječenom stablu izmjereni su prsni promjer i visina (duljina). Obujam krupnoga drva promjera >7 cm utvrđen je metodom sekcioniranja. Grane promjera od 3 cm do 7 cm s korom izmjerene su, odnosno sekcionirane kao i krupno drvo, a ostalom dijelu sitne granjevine tanjem od 3 cm određena je masa u svježem stanju. Oblikovanje izračuna biomase triju sastavnica, kao i ukupne nadzemne biomase, izvršeno je prema tri različita modela. Za ocjenu modela korištena su dva parametra, koeficijent determinacije (R2) te drugi korijen prosječne kvadratne pogreške (RMSE). Na osnovi navedenih parametra, za ocjenu modela najbolji model za procjenu svih triju sastavnica te ukupne nadzemne biomase je model 2 – eksponencijalna jednadžba s dvije nezavisne varijable (d, h) i tri koeficijenta. Od preostala dva ispitivana modela, najbolji se pokazao model 1 i to u 9 slučajeva, što je bilo pomalo neočekivano, jer model 3, koji kao nezavisnu varijablu koristi obujam stabala iz lokalnih tarifa propisanih osnovom gospodarenja, već obuhvaća informacije o promjeru i visini stabala. Najveći prinos biomase očekivano je u sastojinama viših boniteta. Povećanjem prsnog promjera stabla povećava se postotni udio biomase krupnog drva promjera >7 cm u ukupnoj nadzemnoj biomasi stabla, a to povećanje najizrazitije je u regularnoj sastojini II boniteta. Udio biomase granjevine promjera 3–7 cm gotovo je konstantan promjenom prsnog promjera stabla, dok se biomasa treće sastavnice (granjevina <3 cm) u postotnom udjelu smanjuje povećanjem prsnog promjera, što je uočljivije u regularnim sastojinama. Ovdje predloženi modeli mogu predstavljati podlogu za daljnja istraživanja u cilju poboljšanja planiranja procesa proizvodnje te naknadne analize izvršenih sječa. Poseban potencijal predstavlja sastavnica drvne biomase promjera manjeg od 7 cm, čiji udio u određenim sastojinskim uvjetima može doseći i preko 10 % ukupne nadzemne biomase kod stabala većih prsnih promjera (uključujući i lisnu biomasu), a preko 20 % kod stabala manjih prsnih promjera. Ključne riječi: Nadzemna biomasa; procjena biomase; alometrijske funkcije; obična bukva | ||
| Dražen DEGMEČIĆ, Tihomir FLORIJANČIĆ | UDK 630*156 (Cervus elaphus, L.) (001) | |
| UTJECAJ KLIMATSKIH I HIDROLOŠKIH ČIMBENIKA NA RAZVOJ ROGOVLJA JELENA OBIČNOG (Cervus elaphus, L.) U HRVATSKOM DIJELU BARANJSKOG PODUNAVLJA pdf TXT HR EN | 451 | |
| Goran JELIĆ, Vlado TOPIĆ, Lukrecija BUTORAC, Zoran ĐURĐEVIĆ, Anamarija JAZBEC, Milan ORŠANIĆ | UDK 630*232 (001) | |
| UTJECAJ VELIČINE KONTEJNERA I PRIPREME TLA NA USPJEH POŠUMLJAVANJA JEDNOGODIŠNJIM SADNICAMA BORA PINIJE (Pinus pinea L.) NA SREDOZEMNOM PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE pdf TXT HR EN | 463 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Andrej VERLIČ, Nataša ĐURIĆ, Žiga KOKALJ, Aleš MARSETIČ, Primož SIMONČIČ, Krištof OŠTIR | UDK 228+614 | |
| KLASIFIKACIJA VRSTA DRVEĆA U PRIRODNOJ URBANOJ ŠUMI KORISTEĆI WORLDVIEW-2 SATELITSKE SNIMKE I LIDAR pdf TXT HR EN | 477 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Alojzije FRKOVIĆ | UDK 630*156 (Axis axis Erxleben 1977) | |
| INTRODUKCIJA JELENA AKSISA (Axis axis Erxleben 1977) U HRVATSKO PRIMORJE 1953. GODINE pdf TXT HR EN | 489 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BJELOGLAVI SUP (Gyps fulvus Hablizl) PDF TXT | 499 | |
| Marilena Idžojtić | ||
| BOTANIČKI VRT SVEUČILIŠTA U PALERMU - TRADICIJA I LJEPOTA TALIJANSKOG JUGA PDF TXT | 500 | |
| Dragan Prlić | ||
| POTOČNA DOLINA RAKITOVAC - PODRUČJE PREDVIĐENO ZA ZAŠTITU PDF TXT | 503 | |
| OBLJETNICE | ||
| Igor Anić | ||
| PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA OSNUTKA MEĐUNARODNE UDRUGE PRO SILVA PDF TXT | 504 | |
| Filip Vilim Šabić | ||
| PEDESETA OBLJETNICA NASELJAVANJA DIVOKOZA NA MASIV PLANINE BIOKOVA - KRATKI OSVRT O PROVEDENIM PLANOVIMA I RADNJAMA TE POSTIGNUTIM REZULTATIMA U PROTEKLIH 50 GODINA PDF TXT | 505 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Hranislav Jakovac | ||
| Alozije Frković: U CRNOM LUGU VIŠE NEMA PRAĆKI - PTICE NAJUOČLJIVIJI ČLANOVI PRIRODE PDF TXT | 509 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 511 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| RIJEKA BOSUT I POBOSUĆE U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI PDF TXT | 514 | |
| IZLOŽBE I NATJECANJA | ||
| Frane Grospić | ||
| JESEN U LICI - 16. IZLOŽBA TRADICIJSKIH PROIZVODA PDF TXT | 523 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Goran Vincenc | ||
| ALPE ADRIA - USPJEŠNO ORGANIZIRANE PRVE LJETNE ALPE ADRIA ŠUMARSKE IGRE PDF TXT | 525 | |
| Damir Delač | ||
| Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održane 17. rujna 2014. god. na području UŠP Nova Gradiška PDF TXT | 529 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Ivan Hodić | ||
| ANTE TOMLJENOVIĆ (1932–2014) PDF TXT | 538 | |
| Željko Gubijan | ||
| MILORAD KRASNOV (1935–2014) PDF TXT | 539 | |