broj: 9-10/2007
pdf (22,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| Šuma i razvoj turizma u Hrvatskoj PDF TXT HR | 406 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vukelić, J., D. Baričević | UDK 630* 188 (001) | |
| Nomenklaturno-sintaksonomsko određenje panonskih bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum “pannonicum”) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 407 | |
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 (001) | |
| Fitocenološko-sintaksonomske značajke šuma crnike – Quercus ilex L. na otoku Krku pdf TXT HR EN | 431 | |
| Meštrović, Augustin | UDK 630* 231 + 234 (001) | |
| Prirodno širenje munike (Pinus heldreichii Christ) i formiranje pionirskih sastojina na planini Čvrsnici u Hercegovini pdf TXT HR EN | 435 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Pičman, D., I. Rubil, T. Pentek, O. Pičman | UDK 630* 383 + 381 | |
| Stabilizaciji tla pomoću powercem-a i mogućnost primjene u izgradnji šumskih cesta pdf TXT HR EN | 453 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Nikolandić, Đ., D. Degmečić | UDK 630* 156 + 133 | |
| Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo pdf TXT HR EN | 465 | |
| Sažetak: U razdoblju od 1968. do 1972. godine vršena su ekološka istraživanja srna u šumama Baranje. Iz toga doba jednim projektom istraživanja postavljen je cilj ustanoviti plodnost populacije srna u šumi Haljevo. Redovito parenje srna počinjalo je u drugoj polovici srpnja a završavalo oko sredine kolovoza. Zametak (embrij) oplođenih srna je zbog postojanja embriotenije u fazi mirovanja, odnosno zbog neprimjetne diobe stanica zametka, sve do kraja prosinca, prostim okom čovjeka nije primjetan. Iz tog razloga ustanovljavanje oplođenosti srne nakon parenja (srpanj-kolovoz) do siječnja vršeno je pregledom jajnika odstrijeljenih srna, odnosno evidentiranjem žutih tijela (corpus lutea) na površini jajnika ili prerezom u njima. Uzimanje jajnika iz maternice odstrijeljenih srna obavljalo se kroz redoviti odstrjel, od listopada do kraja siječnja, a u sanitarnom odstrjelu do početka travnja. Na terenu od svakog ženskog grla uzimani dijelovi maternice sa jajnicima i embriji i stavljani u staklene bočice sa 4 % formalinom. Tako sakupljeni materijal je slijedećih dana u laboratoriju detaljno pregledan i za svaku srnu je evidentiran broj žutih tijela sa lijevog i desnog roga maternice. Utvrđivanje plodnosti srna nakon lanjenja obavljalo se od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po lovištu mjesta lanjenja srna i novo nađena lanad na leglu, koja još ne prate majku. Posebno pažljivo su pretraživana pogodna mjesta za lanjenje, kao što su šumske čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa, mlade šumske kulture i ratarske kulture oko šume, lucerke i pšenice. Pregledom maternice i utvrđivanjem broja embrija, ustanovljen je visoki stupanj oplodnje kod Europske srne (Capreolus capreolus, L.). U državama srednje Europe, postotak oplodnje se kreće oko 90 % na ukupni broj rasplodnih srna. Tijekom travnja je zabilježen najintenzivniji rast i razvoj zametka kako u duljinu (povećanje kostura) tako i težinski (povećanje mase). Taj intenzivni travanjski rast povezujemo sa stanišnim uvjetima, kada temperature zraka rastu i broj sunčanih sati se povećava, pa vegetacija pruža srnama najkvalitetniju lakoprobavljivu hranu, bogatu proteinima. Samo mjesto lanjenja i odvojenog boravka laneta tijekom prvih tjedana života, srna brižno odabire. Dobra srna majka ostavlja svoju mladunčad na dobro zakorovljenim i mikroklimatski pogodnim mjestima koja obilazi nakratko i vrlo oprezno radi dojenja i njege mladunčadi. Udaljava se od mladunčadi na takvu razdaljinu sa koje može čuti zov (krik) laneta kada je ono u opasnosti. Upravo ta skrb srne majke je ključna za preživljavanje lanadi u prvim tjednima njihova života. Smrtnost mladunčadi može uzrokovati i izrazito kišovito i hladno proljeće, naročito kod lanadi male porodne težine i njihovih slabo razvijenih mladih majki, te prestarjelih srna sa nedovoljnim količinama i kvalitetom mlijeka. Gubici kod novorođene lanadi nastaju i u vrijeme košnje lucerišta i travnjaka u okolici šume, ako se pred košnju ne izvrši istjerivanje ili obilježavanje legla divljači. U periodu lanjenja (svibanj-lipanj) najveći su gubici lanadi od predatora: lisica, čagalj, divlja mačka, psi lutalice i dr. Ključne riječi: šuma Haljevo; ženka; žuto tijelo; Baranja; broj lanadi; embiotenija; jajnici; mjesto lanjenja; planirani prirast; predatori; smrtnost; srna; zametak | ||
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Veliki svračak (Lanius excubitor L.) PDF TXT | 475 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Bitoraj i Bitorajske bijele stijene PDF TXT | 475 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Park šuma Golubinjak PDF TXT | 477 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Rajnovo brdo PDF TXT | 478 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Trstenik PDF TXT | 479 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Zarečki krov PDF TXT | 480 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Šuma primorskog bora PDF TXT | 481 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Medvedović, J. | ||
| Osvrt na članak “Tloznanstveno promišljanje o integralnom gospodarenju hrvatskim šumama” PDF TXT | 483 | |
| Medvedović, J. | ||
| Osvrt na članak “Tipološko istraživanje šuma slavonskoga gorja” PDF TXT | 484 | |
| Prka, M. | ||
| Svima onima koji su bili, a nisu puno napravili PDF TXT | 485 | |
| AKTUALNO | ||
| Frković, A. | ||
| Crveno jezero – zaštićeni spomenik prirode na poštanskoj marki PDF TXT | 486 | |
| Frković, A. | ||
| Petar Klepac – legendarni šumski div Čabarskog kraja dobio spomenik PDF TXT | 487 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Oluić, Marinko | ||
| Prva međunarodna konferencija o mogućnostima primjene daljinskih istraživanja u upravljanju katastrofama i načinima hitnog djelovanja u slučaju katastrofa na području Mediterana PDF TXT | 489 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grospić, F. | ||
| L’Italia Forestale e montana PDF TXT | 489 | |
| IZ SVIJETA GLJIVA | ||
| Kranjčev, R. | ||
| Neke rjeđe gljive šumskih staništa Gorskog kotara PDF TXT | 493 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Grospić, F. | ||
| Jesen u Lici – posjet HŠD-a ogranak Zagreb 9. tradicionalnoj izložbi PDF TXT | 495 | |
| Delač, D. | ||
| Zapisnik 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 498 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Kuzmanić, I. | ||
| Stanislav Tomaševski, (1923 – 2007) PDF TXT | 502 | |
| Tomić, I. | ||
| Georgije Bogojević, (1949 – 2007) PDF TXT | 503 | |