broj: 9-10/2006        pdf (21,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200609 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
ČEMU SLUŽE NAŠI NACIONALNI PARKOVI     PDF    TXT     HR 386
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Vukelić, J., D. Racić, D. Baričević UDK 630* 188 (001)
Šuma jele i crnoga graba (Ostryo-Abietetum /Fukarek 1963/Trinajstić 1983) u Vinodolskom zaleđu     pdf    TXT     HR     EN 387
Idžojtić, M., M. Glavaš, M. Zebec, R. Pernar, P. Beuk, I. Prgić UDK 630* 442 (001)
Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području uprava šuma podružnica Vinkovci i Nova Gradiška     pdf    TXT     HR     EN 399
Sažetak: U radu je istražen intenzitet zaraze različitih domaćina žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.) i bjelogoričnom bijelom imelom (Viscum album L. ssp. album) na području dvanaest šumarija UŠP Vinkovci i devet šumarija UŠP Nova Gradiška. Domaćini za koje je istraživanje rađeno bili su: hrast kitnjak (Quercus petraea /Matt./ Liebl.), hrast lužnjak (Q. robur L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), crni orah (Juglans nigra L.), malolisna lipa (Tilia cordata Mill.), klen (Acer campestre L.), obični grab (Carpinus betulus L.), divlja kruška (Pyrus pyraster Burgsd.), obični bagrem (Robinia pseudoacacia L.) i kanadska topola (Populus ×canadensis Moench). Intenzitet zaraze bio je vrlo različit za pojedine odjele, gospodarske jedinice i šumarije.
Na području UŠP Vinkovci od ukupnog broja pregledanih stabala lužnjaka 7,6 % bilo je zaraženo imelom. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2,5 grma imele, a najveći broj grmova na jednom stablu bio je 17. Najveća zaraza zabilježena je u GJ Vrapčana, Šumarije Vinkovci (20,1 %). Na području UŠP Nova Gradiška žutom imelom bilo je zaraženo 10,5 % pregledanih stabala lužnjaka. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 9. GJ Glovac-Renovica, Šumarije Trnjani, bila je znatno zaraženija od ostalih (35,5 %). Za UŠP Vinkovci prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze lužnjaka žutom imelom u šest najviše zaraženih gospodarskih jedinica. U usporedbi s prethodnim istraživanjima, intenzitet zaraze lužnjaka na području UŠP Vinkovci i Nova Gradiška veći je nego za UŠP Bjelovar, a manji nego za UŠP Požega.
Na kitnjaku je žuta imela praćena na području UŠP Nova Gradiška, gdje je imela zabilježena na 4,6 % pregledanih stabala. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2 grma imele, a najveći broj grmova na jednom stablu bio je 5. Najveća zaraza zabilježena je u GJ Južni Dilj, Šumarije Slavonski Brod, gdje je 9,3 % pregledanih stabala na sebi imalo žutu imelu. U usporedbi s dosadašnjim istraživanjima, intenzitet zaraze kitnjaka na području UŠP Nova Gradiška veći je nego za UŠP Bjelovar, a manji nego za UŠP Požega.
Od ukupnog broja pregledanih stabala poljskog jasena na području UŠP Vinkovci, bijelom imelom bilo je zaraženo 2,7 %, prosječno su se na zaraženim stablima nalaza 2 grma imele, a najveći broj grmova po stablu bio je 5. Na području UŠP Nova Gradiška 7,3 % pregledanih stabala poljskog jasena bilo je zaraženo imelom, prosječno su na njima bila 4 grma imele, a najviše 60 grmova na jednom stablu.
Imele su sastavni dio šumskih ekosustava i ne predstavljaju poseban problem za svoje domaćine ako intenzitet zaraze nije velik. Iako varira postotak zaraženih stabala u pojedinim odjelima, odnosno gospodarskim jedinicama, važan je podatak da broj grmova žute imele na zaraženim stablima hrastova lužnjaka i kitnjaka nije velik (prosječno po 2 grma).
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Grbac, Ivica, Renata Ojurović UDK 630* 812
Primjena nanotehnologije u industrijama baziranim na sektoru šumarstva     pdf    TXT     HR     EN 411
 
STRUČNI ČLANCI
     
Trinajstić, I. UDK 630* 188
FitocenoloŠke značajke as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 421
Kapec, D. UDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.)
Utjecaj intenziteta sušenja, mikroreljefa i savske poplavne vode na stanje i strukturu sastojina hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici “Žutica”     pdf    TXT     HR     EN 425
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis Pall.)     PDF    TXT 444
Kranjčev, Radovan
Gospina papučica     PDF    TXT 445
Kranjčev, Radovan
Orhidejski noviteti u Istri     PDF    TXT 446
Kranjčev, Radovan
Drežnički lug i Drežnica     PDF    TXT 448
Kranjčev, Radovan
Stajničko i Crnač polje     PDF    TXT 450
Kranjčev, Radovan
Oko Pridvorja u Konavlima     PDF    TXT 452
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Franjić, Josip
Dr. sc. Željko Škvorc, dipl. ing. šum.     PDF    TXT 454
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, Alojzije
Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije     PDF    TXT 457
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 459
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Grbac, Ivica, Renata Ojurović
Međunarodna konferencija o nanotehnologiji     PDF    TXT 461
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Vlainić, Oliver
Ivo Franjković     PDF    TXT 464
 
IZLOŽBE
     
Grospić, Frane
Jesen u Lici – 8. tradicionalna izložba     PDF    TXT 465
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Dundović, Josip, Damir Delač
Trodnevna stručna ekskurzija u Austriju – Gradišće     PDF    TXT 467
Delač, Damir
Zapisnik 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a     PDF    TXT     HR 472
 
IN MEMORIAM
     
Pelcer, Zvonimir, Alojzije Frković
Aleksandar Vernak, (1921–2006)     PDF    TXT 475

                UNDER CONSTRUCTION