broj: 9-10/2004        pdf (24,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200409 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Utjecaj šume na klimatske prilike vezivanjem ugljika     PDF    TXT     HR 493
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krpan, A. P. B., Poršinsky, T., Stankić, I. UDK 630* 363 (001)
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača – 3. dio: Djelotvornost harvestera u prirodnoj prorednoj sastojini tvrdih listača     pdf    TXT     HR     EN 495
Kajba, D., Bogdan, S., Katičić-Trupčević, I. UDK 630* 165 + 238 001. (Salix alba)
Produkcija biomase klonova bijele vrbe u pokusnoj kulturi kratkih ophodnji Dravica     pdf    TXT     HR     EN 509
Kremer, D. UDK 630* 174 + 532 (001)
Morfometrijska istraživanja značajki lista “američkoga jasena” udomaćenog u nizinskim šumama Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 517
Posavec, S., Žgela, T. UDK 630* 232.3 + 765 (001)
Izrada cijene koštanja šumskih sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur, l.)     pdf    TXT     HR     EN 529
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Šušnjar, M., Lukić, N. UDK 630* 524
Dvoulazne tablice obujama stabala jele u gospodarskoj jedinici “Belevina”, Gorski kotar     pdf    TXT     HR     EN 537
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Pentek, T., Pičman, D., Nevečerel, H. UDK 630* 684
Srednja udaljenost privlačenja drva     pdf    TXT     HR     EN 545
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Frković, A. UDK 630* 156
Šumarnik Jaroslav Pl. Šugh i njegov “Posavski lovac”     pdf    TXT     HR     EN 559
 
PRIZNANJA
     
Anić, I., Oršanić, M.
Akademiku Slavku Matiću dodijeljen počasni doktorat (dr. honoris causa) Tehničkoga sveučilišta u Zvolenu (Slovačka R.)     PDF    TXT 565
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Stručno i odgovorno utvrđivanje sječne dobi sastojina hrasta lužnjaka zahvaćenih sušenjem, uvjet je njihove opstojnosti     PDF    TXT 568
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Anić, I.
Zagrebačka škola uzgajanja šuma – u korak s prirodom     PDF    TXT 570
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Velika sjenica (Parus major L.)     PDF    TXT 573
Kranjčev, R.
Priča o bezliski (Epipogium aphyllum SWARTZ), Porodica Orchidaceae     PDF    TXT 574
 
OBLJETNICE
     
Jakovac, H.
85. obljetnica Mendelovog poljoprivrednog i šumarskog sveučilišta u Brnu     PDF    TXT 576
Klepac, Dušan
Glavni urednik najstarijeg njemačkog šumarskog časopisa Allgemeine Forst und Jagdzeitung profesor em. Dr. Dr. h. c. Horst Kramer navršio je 80 godina života     PDF    TXT 578
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Raguž, D.
Mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum.     PDF    TXT 579
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 581
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 585
Beus, V.
Akademik Midhat Usčuplić: Svijet gljiva     PDF    TXT 586
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Polak, M.
Kronologija jednog susreta     PDF    TXT 588
Jakovac, H.
Zapisnik 7. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 589
 
IN MEMORIAM
     
Vondra, V., Martinić, I., Šporčić, M.
Uz prvu obljetnicu smrti prof. dr. sc. Simeuna Tomanića     PDF    TXT     HR 593
Živimo u vremenu kada se često i olako zaboravlja na osobe koje su svojim životom i radom stvarale i pridonijele nekom području ljudskog djelovanja. Među takve zasigurno valja ubrojiti prof. dr. sc. Simeuna Tomanića, koji je preminuo prošle godine.Prije godinu dana (9. listopada 2003.), iako teško bolestan, ipak za sve koji su ga bolje poznavali neočekivano, napustio nas je prof. dr. sc. Simeun Tomanić, redoviti sveučilišni profesor u miru i dugogodišnji nastavnik i znanstvenik Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Simeun Tomanić rođen je 1934. godine u Kožuhama kod Doboja. Osnovnu školu pohađao je u Kožuhama, a nižu gimnaziju u Doboju. Srednju šumarsku školu završio je u Banjoj Luci 1953. godine. Diplomirao je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Doktorirao je iz područja Organizacije proizvodnje u šumarstvu, na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine.Bio je zaposlenik na Srednjoj šumarskoj školi u Banjoj Luci kao stručni učitelj, u Šumskoj upravi Drvar, u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Od 1963. do umirovljenja 1999. godine radio je na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za organizaciju proizvodnje u šumarstvu, a kasnije u Zavodu za organizaciju i ekonomiku šumarstva istoga Fakulteta. Do 1974. radi kao asistent i znanstveni asistent iz Organizacije proizvodnje u šumarstvu, a 1975. godine izabran je za docenta iz tog predmeta. Za višeg znanstvenoga suradnika i izvanrednoga profesora izabran je 1979. godine, a za znanstvenoga savjetnika i redovitoga profesora 1986. godine. U 1993. godini ponovo je potvrđen u zvanje redovitoga profesora iz Organizacija proizvodnje u šumarstvu, a u trajno zvanje redovitoga sveučilišnoga profesora izabran je 1998. godine.Studijski boravak (akademske 1966/67. godine) u Norveškom institutu za šumarska istraživanja u Vollebekku kod prof. dr. Ivara Samseta, u velikoj je mjeri utjecao na njegov stvaralački pristup i opus. Profesor Samset te više šumarskih znanstvenika iz Norveške i iz drugih skandinavskih zemalja, postali su mu više od kolega i suradnika. U njima je našao one ljudske, stručne i moralne vrijednosti, za koje se cijeloga života beskompromisno zalagao.Više puta bio je biran za predstojnika Katedre za organizaciju proizvodnje u šumarstvu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, a 1995. godine imenovan je za predstojnika Zavoda za organizaciju i ekonomiku šumarstva Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Samostalno je i u koautorstvu napisao i objavio više od 80 znanstvenih i oko 40 stručnih radova na hrvatskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku.
Sudjelovao je s referatima na 31 tuzemnom i 13 inozemnih znanstvenih skupova. Također je sudjelovao je na 19 studijskih putovanja u 27 zemalja Europe, Azije i Amerike.Od 1975. godine Simeun Tomanić bio je inicijator i koordinator 8 većih znanstveno-istraživačkih projekata iz područja šumskih radova i tehnike, organizacije i ekonomike šumarstva, zaštite na radu i sociologije šumarstva. Pri istraživanjima zagovarao je i nastojao ostvariti multidisciplinarni pristup, timski rad, uporabu računala te primjenu rezultata u praksi primjenom računalnih programa.
...
Značajne crtice: Vrijeme izrade disertacije na prijelazu 60-tih u70-te godine također je obilježilo daljnji život S. Tomanića. Zdravlje mu se jako narušilo. Otišao je na bolničko liječenje. Iz darovane krvi pri spašavanju života u bolnici je transfuzijom primio virus, tada još nepoznate bolesti koja je pobijedila neiscrpnu volju i snagu njega i njegove supruge. Zajedno su prkosili bolesti dugi niz godina. Nitko izvana nije osjetio da Tomanić ozbiljno boluje. Svojim svakodnevnim radom, pozitivnom energijom i nekom nadnaravnom disciplinom stalno je pobijeđivao. Danas bi ispravnije bilo reći da je dugo odolijevao!Devedesetih godina proživio je rat te raspad bivše države. Osobno je bio vezan za tri republike: iz jedne je potekao, u drugoj je našao sve ljudske, profesionalne i ostale životne vrijednosti; a iz treće mu je životna suputnica. Bilo je razdoblja kada je teško trpio.Stoga se više nego drugima prof. Tomaniću može pripisati sva snaga misli Vlade Gotovca: “Ako čovjek nije spreman trpjeti na ovome svijetu, jedva da ima više što raditi”.Takav je bio naš profesor, ustrajan u svojim ciljevima i borbi s neznanjem, lijenošću i neprofesionalizmom. Pa, iako je ta borba s vjetrenjačama ponekad izgledala uzaludna, njegov život i rad dokazuju suprotno.Smatrao je da je pojedinac svojim životom odgovoran za moral zajednice kojoj pripada, jer se svaki prosjek izračunava iz pojedinačnih visina: afirmirao je načelo podmetanja vlastitih leđa.Smrću profesora Simeuna Tomanića izgubili smo svi, izgubila je šumarska znanost u Hrvatskoj i u svijetu, izgubilo je naše šumarstvo. Zahvalni smo mu za sve učinjeno. Na rezultatima prof. Simeuna Tomanića uvijek treba iznova zastati, jer se iz njih može mnogo toga spoznati ili naučili. (Skraćeno. Cjelovit tekst u tiskanom obliku.)
Gregurec, J.
Stjepan Horvat (1940 – 2004)     PDF    TXT     HR 595
Husnjak, V.
Franjo Lampl (1955 – 2004)     PDF    TXT     HR 596

                UNDER CONSTRUCTION