broj: 9-10/2003        pdf (21,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200309 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
9–10(O hrvatskom Nacionalnom standardu za FSC certificiranje šuma)     PDF    TXT 437
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Idžojtić, M. UDK 630* 442 (001)
Domaćini i rasprostranjenost bjelogorične bijele imele (Viscum album L. ssp. album) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 439
Krejči, V., Dubravac, T. UDK 630* 231 + 226 (001)
Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog kotara, Like i Hrvatskog primorja     pdf    TXT     HR     EN 449
Klobučar, D. UDK 630* 583 + 585 (001)
Ocjena točnosti geokodiranja osnovne državne karte i digitalnog ortofota     pdf    TXT     HR     EN 457
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Prka, M. UDK 630* 443 + 323 + 325
Pojavnost neprave srži kod bukovih stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i pripremnih sječa na području bjelovarske Bilogore     pdf    TXT     HR     EN 467
 
STRUČNI ČLANCI
     
Margaletić, J., Margaletić, M. UDK 630* 435 + 432
Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije staništa     pdf    TXT     HR     EN 475
Sabadi, R. UDK 630* 904
Njemačko šumarstvo 2002/2003. godine     pdf    TXT     HR     EN 483
Sažetak: Šumarstvo u Njemačkoj na 30 % teritorija ispunjava važne zadaće osiguranja prirodnih uvjeta života, potrajnu proizvodnju drvne sirovine i razvoj krajobraznog prostora. Središnji cilj šumarske politike savezne države i pokrajina je održanje i poboljšanje sposobnosti šuma, da na trajan i najbolji način ispunjavaju bezbroj funkcija. Za to je, na temelju gustoće pučanstva i strukture njemačkih šuma, u pravilu potrebno plansko gospodarenje šumama. Najveći dio šumskih površina ispunjava više funkcija istovremeno (multifukcionalnost), na nekim od površina pojedinačne funkcije imaju prednost (npr. zaštita prirode, zaštita od erozije i lavina, rekreacija, itd.). Proizvodnja drveta za energiju u 2000. godini (Izvor: EurObserv´ER) bila je na području EEZ 47,3 milijuna tona ekvivalenta nafte (TEP1). Ta je proizvodnja u prvom redu bila namijenjena termičkoj uporabi (85 %), ali jednako tako i za proizvodnju električne energije (29,6 TWh2). Drvo kao energent predstavlja 6.3 % proizvodnje primarne energije u EEZ, ali ne pokriva više od 2% ukupne potrošnje energije. Drvo pak predstavlja glavni energetski obnovljivi izvor, s udjelom od 54 % u svekolikoj potrošnji obnovljivih izvora energije.
Najveći proizvođač energije iz drveta u EEZ je Francuska, potom Švedska, Finska i Njemačka. Ove četiri zemlje sudjeluju s preko 60 % europske proizvodnje energije iz drveta. U većem broju europskih zemalja, udio energije iz drva ima važno mjesto u proizvodnji primarne energije, kao što su Finska (57 %), Portugal (47 %), Austrija (32 %) i Švedska (27,5 %). Proizvodnja primarne energije iz drva u stalnom je porastu. Od 1999. do 2000. godine porasla je za 1 milijun TEP. Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama Europe, šumarstvo sudjeluje u bruto domaćem proizvodu ispod 1 %. Industrija drva (uključivo celulozu i papir) kreće se s udjelom BDP od 2-3,9 %. Valja međutim naglasiti da je Njemačka najjači europski proizvođač strojeva i opreme za šumarstvo i preradu drva, višestruko premašujući značajnu zemlju proizvođača i izvoznika opreme za preradu drva Italiju.
Unatoč naoko niskom udjelu u BDP, Njemačka raspolaže vrlo pomno uređenim i njegovanim šumama i odgovarajućom industrijom za preradu drva. Vlasti u Njemačkoj i njemački puk svjesni su koristi od šuma, uslijed čega dobro obrazloženi i vrlo stručno izrađeni planovi gospodarenja šumama, u raspravama u Bundestag-u, prolaze bez većih teškoća. Tomu doprinose dakako vrlo strogi, selektivni i visokostručni standardi šumarskog osoblja zaposlenog u upravljanju šumama.
Unatoč štedljivom poslovanju utršci od prodaje drva i ostalih tržištem definiranih roba i usluga ne pokrivaju troškove gospodarenja šumama, gdje valja u njihovu održivu potrajnost ulagati velika sredstva iz proračuna, što njemačka država redovito čini, čuvajući na taj način atraktivnost šumoposjeda u kojeg brojni vlasnici, pojedinci i korporacije te država, kontinuirano investiraju. Ovakva politika jamči tržišnu podršku potrajnosti gospodarenja šumskim bogatstvom.
Ključne riječi: stanje njemačkog šumarstva; prirodni uvjeti življenja; potrajna proizvodnja sirovina i općekorisnih usluga šuma; drvo kao energent; javno podsticanje šumarstva
Tolić, I. UDK 630* 164 + 160 + 261
Gospodarske i druge vrijednosti vrsta roda pistacija     pdf    TXT     HR     EN 501
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Kos (Turdus merula L.)     PDF    TXT 508
 
OBLJETNICE
     
Frković, A.
50 godina Nacionalnog parka “Risnjak” 1953 – 2003.     PDF    TXT 509
Franjić, J.
Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić – Hrvatski botaničar     PDF    TXT 513
uredništvo
125-ta obljetnica Nadzorništva – Inspektorata za pošumljavanje krša ...     PDF    TXT 515
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Prpić, B.
Dr. sc. S. Božičević: Plitvička jezera     PDF    TXT 516
Grospić, F.
Monti e boschi, L’italia forestale e montana     PDF    TXT 517
Grospić, F.
Monti e boschi, L’italia forestale e montana     PDF    TXT 521
Ištvanić, J.
Alati i strojevi u obradbi drva 1 i 2     PDF    TXT 523
 
PRIZNANJA
     
Tolić, I.
Priznanja na 8. međunarodnom sajmu lova i ribolova u Varaždinu     PDF    TXT 525
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Dundović, J., Jakovac, H.
61. Skupština Njemačkoga šumarskog društva     PDF    TXT 526

                UNDER CONSTRUCTION