| B. Prpić | |
| O POLOŽAJU ŠUMARSTVA I ŠUMARSKE STRUKE U DRŽAVI HRVATSKOJ
PDF TXT
HR
|
472 |
U posljednje vrijeme sve je više povika na šumarstvo, a osobito na "Hrvatske šume", iako bi trebalo biti obratno, jer naše šume dobivaju visoke ocjene meritornih svjetskih ocjenitelja. Posjetitelji iz Europe, SAD-a, i drugih dijelova svijeta, ponajprije šumari, zaštitari prirode, ekolozi i biolozi, oduševljeni su prirodnošću naših šuma, raznolikošću biljnih i životinskih vrsta, prirodnom obnovom te kakvoćom dobro njegovanih šumskih ekosustava.
To sve nije palo s neba, već je posljedica marljivoga stručnoga rada brojnih šumarskih generacija, od osnivanja prve šumarije u Hrvatskoj u velebitskom mjestu Krasnu 1765. godine do danas.
Šumarstvo je osebujna struka, sastavljena pretežito od bioloških ogranaka znanosti, ali i tehničkih i ekonomskih. Posljednji su bili u bivšem režimu zanemareni, a danas se poduzimaju veliki napori da se taj nedostatak nadoknadi. Dobar gospodar kao stoje hrvatska šumarska struka, brzo svladava suvremena gospodarska načela i usavršava ono već davno prihvaćeno načelo o potrajnosti prihoda i prirodne obnove, a izbirljivo svjetsko i domaće tržište nastoji zadovoljiti proizvodnjom drva visoke kakvoće.
Još je jedna osebujnost šumarstva po kojoj se razlikuje od ostalih gospodarskih grana. Proizvodno razdoblje šume je dugoročno. Tako primjerice hrastovi postižu zrelost u 140. godini života, a biološki i ekološki razlozi, kao i oni koji se odnose na tržište, govore o pomicanju zrelosti na 200-tu godinu. Šume hrasta lužnjaka koje je obnovio šumar i književnik Josip Kozarac krajem 19. stoljeća u Posavini, njeguje i zaštićuje već četiri generacije šumara, a njihovu obnovu obavit će oni koji se tek sada pripremaju za studij šumarstva i koji će koristiti tada uznapredovale načine uzgajanja šuma, ekofiziologije drveća i molekularne biologije.
Danas je pomodno težiti poistovjećivanju s Europom. Ono što mi možemo naučiti od Europe je dobar management i bolje korištenje stručnoga potencijala, dok sve ostalo iz našega šumarstva možemo ponuditi kao model šume kojemu Europa teži.
Znamo da "Hrvatske šume" suvremenim načinom uzgajanja šuma vrlo uspješno održavaju općekorisne funkcije šuma (proizvodnja pitke vode, zaštita od erozije, zaštita od poplava, uspjeh turizma u šumovitom krajoliku i dr.) što im društvo priznaje samo s 0,07 % od dohotka u Hrvatskoj, dok primjerice Bavarska daje šumarstvu za istu svrhu tridesetorostruku vrijednost od prosječne neto cijene drva po ha.
U nezavidnome položaju su "Hrvatske šume" koje gospodare s kojih dva milijuna ha državnih šuma, vodeći skrb o sveukupnoj biološkoj reprodukciji opterećenoj propadanjem šuma ("umiranje šuma") što obavljaju s oko 10 000 zaposlenih te osiguravaju sirovinu za kojih 50-ak tisuća zaposlenih u preradi drva i pratećim djelatnostima. Spomenuti broj zaposlenih omogućuje život još za oko 250 000 članova njihovih obitelji.
Usprkos golemom biološkom kapitalu šuma koji je stoljećima stvarala šumarska struka u Hrvatskoj, to je za sada ostalo nezamijećeno u redovima Vlade Republike Hrvatske, a što se može shvatiti iz izjava jednoga od najodgovornijih njezinih članova. Koliko šumarstvo znači administraciji naše Države vidi se iz broja šumarskih kadrova zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, od kojih se očekuje rad na novome Zakonu o šumama i njegovim popratnim aktima, vođenje šumarske politike u Hrvatskoj i praćenje sveukupne legislative koja se odnosi na prostor koji šumarstvo i lovstvo koristi s ostalim korisnicima (zaštita prirode, vodoprivreda, agrar, prometnice, energetika i dr.) i koji, dakako, ne mogu ni fizički stići to sve učinkovito obaviti.
Svemu tome možemo dodati nespretnu izjavu člana Vlade o ustroju šumarstva koja je dala povoda za napade naivnih i neinformiranih novinara, što je unijelo stanoviti nemir u stručne šumarske krugove koji upravo
rade na promjeni ustroja šumarstva glede prijedloga Vlada Republike Hrvatske, o čemu je u ovoj istoj rubrici pisano u broju 1-2/2001. Posao restrukturiranja šumarstva struka može obaviti jedino uz poštivanje osnovnih stručnih načela, s time da zajamči potrajnost gospodarenja, očuvanje prirodniosti i raznolikosti šume, njezinu stabilnost i proizvodnost te povećanje ekološke i socijalne funkcije šume kao neprocjenjivoga biološkog kapitala Države Hrvatske. Pri tomu je važno naglasiti, da zbog osiguranja biološke reprodukcije naših šuma i potrajnosti gospodarenja, planiranje i sredstva za te poslove treba osigurati na jednome mjestu za Republiku Hrvatsku, stoje osnovni postulat dobrog funkcioniranja šumarstva.
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Kremer, D. | UDK 630* 181.8 + 270 |
| Fenološka zapažanja cvatnje nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
pdf TXT
HR
EN
|
475 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Potočić, N., Seletković, I. | UDK 630* 425 , |
| Utvrđivanje jačine depozicije sumpora na području Istre bioindikacijom
pdf TXT
HR
EN
|
487 |
| Franjić, J., Liber, Z. | UDK 630* 161 + 165 . |
| Molekularna biologija u šumarstvu
pdf TXT
HR
EN
|
495 |
| Gračan, J. | UDK 630* 971 + 165 |
| Peti EUFORGEN mrežni sastanak za plemenite listače
pdf TXT
HR
EN
|
501 |
| Perić, S., Gračan, J. | UDK 630* 971 + 165 |
| Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače
pdf TXT
HR
EN
|
507 |
| Sabadi, R. | UDK 630* 904 + 719 (44) |
| Francuska: Drvna industrija i trgovina drvom
pdf TXT
HR
EN
|
511 |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Trinajstić, I. | UDK 630* 176.1 (Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne) |
| Turkestanski brijest - Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne u dendroflori Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
533 |
| |
| MEĐUNARODNA SURADNJA |
| |
|
|
| Dundović, J., Jakovac, H. | |
| 60. skupština Njemačkog šumarskog društva, Dresden 20 - 23. 9. 2001.
PDF TXT
|
539 |
| Mrkobrad, M. | |
| 5. Konferencija direktora državnih šuma srednjoeuropskih zemalja
PDF TXT
|
542 |
| Dundović, J., Figurić, M. | |
| Trgovina drva i norme za drvo
PDF TXT
|
543 |
| Starčević, T. | |
| Aktualna politika i zaštita okoliša u Hrvatskoj
PDF TXT
|
544 |
| Hodić, I. | |
| U Hrvatskoj FSC sustav
PDF TXT
|
545 |
| Prpić, B., Jakovac, H. | |
| Međunarodni dan Drave
PDF TXT
|
551 |
| Tikvić, I., Jakovac, H., Dundović, J. | |
| Stručna ekskurzija hrvatskih šumara u Austriju
PDF TXT
|
553 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, K. | |
| Planinski vodenjak (Triturus alpestris Laurenti)
PDF TXT
|
559 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Postupak vještačenja i definiranje mjera zaštite od vuka
PDF TXT
|
560 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Grospić, F. | |
| L´Italia Forestale e Montana
PDF TXT
|
562 |
| Grospić, F. | |
| Monti e Boschi
PDF TXT
|
563 |
| Harapin, M. | |
| Prof. dr. sc. Jasminka Igre Barčić, prof. dr. sc. Milan Maceljski: Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika
PDF TXT
|
569 |
| Bilandžija, J. | |
| Izvadak iz FAO programa za ekološki primjerenu šumsku sječu
PDF TXT
|
570 |
| Dimitrov, T. | |
| Dipl. ing. Tomislav Dimitrov: Klima i prirodno sušenje drva
PDF TXT
|
574 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Idžojtić, M. | |
| Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za četinjače
PDF TXT
|
575 |
| Kajba, D. | |
| Izvješće sa sastanka za Kulture kratkih ophodnji u sustavu bioenergije
PDF TXT
|
577 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Harapin, M. | |
| Janko Lacković (10. 4. 1928 - 4. 6. 2001)
PDF TXT
|
579 |
