| B. Prpić | |
| UTJECAJ DOVRŠNE SJEČE NA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUME
PDF TXT
HR
|
408 |
Temeljna ekološka vrijednost šume zavisi u velikoj mjeri o sklopu krošanja. Potpun pa i djelomično prekinut sklop šume uvjetuje njenu protuerozijsku, zatim hidrološku, vodozaštitnu, protuimisijsku i klimatsku funkciju. U srednjedobnim šumama potpun sklop jamči velik udjel krošnje svjetla, odnosno onoga njenog dijela koji je fotosintetski najučinkovitiji u smislu sirovinske proizvodnje.
Duboka sjena krošanja pruža čovjeku doživljaj iskonske prirode i izravan susret sa šumom, najbogatijim kopnenim ekosustavom. U sklopljenoj šumi postoje svi uvjeti za dobro funkcioniranje šumskog ekosustava.
U jednom trenutku života šume, prilike se iz temelja mijenjaju. To se događa u jednodobnim šumama poslije dovršnog sijeka oplodne sječe. Život u šumi buja u tome razdoblju do neslućenih razmjera. Dolaskom punog svjetla u šumu svaka mlada biljka drveća, ali i druge biljke svih vrsta, bore se za svoj položaj u prizemnom sloju šume. U tom razdoblju šuma je vrlo slična agroekosustavu i većina njenih općekorisnih funkcija se izgubila.
Ublažavanje ovog nepovoljnog utjecaja koji je smanjio danas najveću priznatu vrijednost šume, možemo postići jedino smanjenjem površine dovršnog sijeka. Što je površina sijeka veća to su promjene izazvane gubitkom općekorisnih funkcija šume znatnije. Kako učinkovito obaviti dovršni sijek u prirodno pomlađenoj površini, primjerice odsjeka veličine 10 ha, a da ne zahvatimo čitav odsjek, zaista je teško izvesti. Prilikom certifikacije šume između 92 kriterija vrednovanja drva koje iz nje potječe, površina dovršnog sijeka koji se pozitivno ocjenjuje ne prelazi 2 ha (Riječ glavnog urednika, Šumarski list 11-12/98). Usprkos svim teškoćama treba težiti smanjenu površine dovršnog sijeka jer su razlozi za postizanje toga cilja zaista opravdani.
Smanjimo li površinu dovršne siječe, produžili smo djelovanje općekorisnih funkcija. To djelovanje nije tako učinkovito kao što je bilo prije početka oplodne sječe jer se smanjio sklop sastojine, adiosastojineušaoje u prvi dobni razred, ali je s obzirom na dovršnu sječu na čitavoj površini, djelovanje općekorisnih funkcija i dalje manje ili više zamjetljivo u odjelu ili odsjeku koji se obnavlja. Ako sljedeću dovršnu sječu obavimo u vrijeme kad je obnovljena mlada sastojina prešla u razvojni stadij mladika, dakle sklopljene mlade šume koja već pruža općekorisne funkcije, postigli smo željeni cilj. Dakako daje ovaj postupak potrebno prostorno, vremenski, a prije svega šumsko-uzgojno uskladiti.
Ovaj vrlo zahtjevni šumarski zadatak potrebno je što prije staviti na dnevni red, a njegovo rješenje moguće je u dobroj suradnji uzgajivača, iskorišćivača, uređivača i drugih šumarskih disciplina.
B. Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Topić, V. | UDK 630* 114.2 + 237 (001) |
| Melioracijski učinci šumskih kultura na kršu u odnosu na pedosferu
pdf TXT
HR
EN
|
411 |
| Ballian, D., Mikić, T., Pintarić, K. | UDK 630* 232.1 (001) (Pseudotsuga menziesii) |
| Analiza uspijevanja 5 provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco.) u pokusu Batalovo brdo
pdf TXT
HR
EN
|
423 |
| Meštrović, A. | UDK 630* 524.6 + 122 (001) |
| Uspijevanje Munike Pinus heldreichii Christ u Hercegovini
pdf TXT
HR
EN
|
431 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Risović, S., Domac, J. | UDK 630* 831 + 839 |
| Stanje korištenja i energetski potencijal biomase iz drvno-prerađivačke industrije u Zagrebačkoj županiji
pdf TXT
HR
EN
|
453 |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Dimitrov, T. | UDK 630* 432 |
| Šumski požari u Hrvatskoj - povod za razmišljanje
pdf TXT
HR
EN
|
461 |
| Tustonjić, A., Pavelić, J., Farkaš-Topolnik, N., Đuričić-Kuric, T. | UDK 630* 614 + 911 |
| Šume unutar prostornog plana Zagrebačke županije
pdf TXT
HR
EN
|
469 |
| |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
| |
|
|
| Starčević, T. | |
| Tehnološka tranzicija šumarstva Hrvatske, pretpostavlja psihološke i sociološke promjene kod šumarskoga kadra
PDF TXT
|
487 |
| Oštrić, I. | |
| Kako je zagrebačka tvornica celuloze i papira ostala bez sirovine
PDF TXT
|
490 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| 100. obljetnica Prve družtvene izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu
PDF TXT
|
492 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj
PDF TXT
|
496 |
| Klepac, Dušan | |
| K. v. Gadow, A. Akça: Internationale Kooperation: Ferner-Kundungwaldinventur-Waldwachstum, Festchrift, zum 75. Geburtstag prof. dr. dr. h. c. Horst Kramer
PDF TXT
|
497 |
| Bertović, S. | |
| Hrvatski biografski leksikon
PDF TXT
|
498 |
| Grospić, F. | |
| Monti e Boschi
PDF TXT
|
501 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, K. | |
| Ugrožene biljne vrste: Kebrač
PDF TXT
|
503 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Potočić, N., Seletković, I. | |
| XV ICP Forests Task Force Meeting, Vilnius
PDF TXT
|
504 |
| Ivančević, V., Seletković, I., Potočić, N. | |
| 12. interkalibracijski tečaj mediteranskih zemalja
PDF TXT
|
505 |
| Kajba, D. | |
| Izvješće sa četvrtog sastanka EUFORGEN mrežnog plana za plemenite listače
PDF TXT
|
506 |
| Kajba, D. | |
| Izvješće s International poplar symposiuma II (IPS II/IUFRO)
PDF TXT
|
507 |
| Martinić, I. | |
| Iskrsli problemi iskorištavanja šuma i promjena tehnologija na kraju stoljeća
PDF TXT
|
509 |
| |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI |
| |
|
|
| Raguž, D. | |
| Stjepan Puljak
PDF TXT
|
513 |
| |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA |
| |
|
|
| Stojković, M. | |
| Sibirski led u srcu
PDF TXT
|
516 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Husnjak, V. | |
| Ivan Žukina, dipl. inž. šum. (1909 - 1998)
PDF TXT
|
518 |
| Prpić, B. | |
| Antun Šlat, dipl. inž. šum. (1928 - 1999)
PDF TXT
|
519 |
