broj: 9-10/1996        pdf (12,9 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=199609 and arb=1 order by id

B. Prpić
PONOSIMO SE SVOJOM PROŠLOŠĆU     PDF    TXT     HR 384
 
UVODNI ČLANCI
     
Matić, S.
Povodom 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT 387
Prpić, B.
120 godina Šumarskog lista     PDF    TXT 391
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Glavač, V. M. UDK 630* 161.48.001 (497.13)
O analizi krvi šumskog drveća     pdf    TXT     HR     EN 393
Krpan, A. B. R., Petreš, S., Poršinsky, T. UDK 630* 822 : 469.001(497.13)
Istraživanje oštećenja trupaca hrasta kitnjaka i bukve ratnim djelovanjima     pdf    TXT     HR     EN 399
Filipan, T., Prpić, B., Ružinski, N. UDK 630* 114.2 : 114.5 : 161.48.001(497.13)
Štetne posljedice viška N-spojeva u ekosustavu šuma i opskrba pitkom vodom     pdf    TXT     HR     EN 411
Sažetak: Prikaz je temeljen na bibliografskoj obradi podataka o štetnim posljedicama viška dušičnih spojeva u ekosustavu šuma. Drugi dio prikaza sadrži neke od mogućnosti sprečavanja štetnih posljedica u ekosustavu šuma, pa time i zaštitu podzemnih voda (voda za piće) od posljedica kiselih depozicija šumskih tala.

Uposljednih nekoliko godina u sjevernoj, centralnoj i zapadnoj Europi i Kanadi objavljeno je više studija koje, gotovo istovjetno, ukazuju na povećanje kiselosti tala. Pojačano je odlaganje (suho i vlažno) potencijalnih zagađivača mineralnih kiselina, amonijaka i si. uslijed čega dolazi do povećane nitrifikacije, te ispiranja (NOf) nitratnih iona.

Moramo ovdje spomenuti da na zakiseljavanje jednakomjerno utječe i biološko zakiseljavanje indirektno kroz dušikov tok u ekosustavu.

Srednja depozicija "N" (dušičnih spojeva) u većini crnogoričnog drveća približno je 25 kg/ha/godini europskih šuma, a ima područja i sa preko 65 kg/ha/god. Ovako visoki sadržaj "N" smanjuje produktivnost. Naime, svako taloženje ili proizvodnja amonijaka stvara ekvivalent kiselosti u tlu I mol NH3— / mol II. Da se podsjetimo amonijak (Nil\) je glavni konačni produkt mineralizacije "N" u kiselim šumskim tlima (zbog inhibicije aktivnosti mikroorganizama tla). Više koncentracije NH] u prisustvu sulfatne kiseline stvara amonium sulfat f(NII4)2S04J koji smanjuje apsorpciju Mg´´ kroz korijen.

Oksidacijom "N"-spojeva stvara se nitratna kiselina HNO, koja dalje zakiseljava šumska tla, a time i podzemne vode. Iz mikrobioloških istraživanja tla poznato je da nitrati (NOf) djeluju negativno na stvaranje mikorize u korjenu drveća. Veća opskrba šumskog drveća "N" smanjuje razmjer između biomase korjena i biomase debla, zbog čega drveće postaje osjetljivije na vjetar koji izvaljuje stabla, lomi krošnje, a podložno je napadaju gljiva i insekata. No, isto je poznato da kalcijikacija šumskih tala uzrokuje ispiranje nitrata (NOf) i teških metala u podzemne vode. Neka naša zapažanja i rezultati ispitivanja dosada provedeni prikazani su tabelarno i grafički.
Ključne riječi: Propadanje šuma; spojevi dušika; pitka voda; prirodni zeoliti
Cerovečki, Ž. UDK 630* 188.001 (497.13)
Termofilne bukove šume planine Ivanščice     pdf    TXT     HR     EN 419
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Kranjčev, R. UDK 630*145.7:181(497.13)
Zaštićena priroda - Podravski pijesci danas     pdf    TXT     HR     EN 425
 
IZ DOMAĆEG TISKA
     
Bertović, S.
Šime Ricov "Croatia" tulipan, uzgoj i krštenje     PDF    TXT 429
 
IZ INOZEMNOG TISKA
     
Karavla, J., Bertović, S.
Vrtlarska enciklopedija biljaka i cvijeća     PDF    TXT 431
 
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI
     
Prpić, B.
Prof. dr. sc. Slavko Matić, dipl. inž. šum     PDF    TXT 435
Jakovac, H.
Božidar Longin, dipl. inž. šum.     PDF    TXT 436
Jakovac, H.
Ivan Pleše, dipl. inž. šum     PDF    TXT 436
 
OBLJETNICE
     
Frković, A.
Hrvatsko lovstvo na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine     PDF    TXT 437
Böhm, Z.
Prije sto godina rođen je otac motorne pile Andreas Stihl     PDF    TXT 440
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Zapisnik sa 100. skupštine HŠD-a .     PDF    TXT 443
Gračan, J., Jakovac, H., Martinić, I.
Program proslave 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice Šumarskog lista.     PDF    TXT 446

                UNDER CONSTRUCTION