broj: 9-10/1996
pdf (12,9 MB) |
|
B. Prpić | ||
PONOSIMO SE SVOJOM PROŠLOŠĆU PDF TXT HR | 384 | |
UVODNI ČLANCI | ||
Matić, S. | ||
Povodom 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva PDF TXT | 387 | |
Prpić, B. | ||
120 godina Šumarskog lista PDF TXT | 391 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Glavač, V. M. | UDK 630* 161.48.001 (497.13) | |
O analizi krvi šumskog drveća pdf TXT HR EN | 393 | |
Krpan, A. B. R., Petreš, S., Poršinsky, T. | UDK 630* 822 : 469.001(497.13) | |
Istraživanje oštećenja trupaca hrasta kitnjaka i bukve ratnim djelovanjima pdf TXT HR EN | 399 | |
Filipan, T., Prpić, B., Ružinski, N. | UDK 630* 114.2 : 114.5 : 161.48.001(497.13) | |
Štetne posljedice viška N-spojeva u ekosustavu šuma i opskrba pitkom vodom pdf TXT HR EN | 411 | |
Sažetak: Prikaz je temeljen na bibliografskoj obradi podataka o štetnim posljedicama viška dušičnih spojeva u ekosustavu šuma. Drugi dio prikaza sadrži neke od mogućnosti sprečavanja štetnih posljedica u ekosustavu šuma, pa time i zaštitu podzemnih voda (voda za piće) od posljedica kiselih depozicija šumskih tala. Uposljednih nekoliko godina u sjevernoj, centralnoj i zapadnoj Europi i Kanadi objavljeno je više studija koje, gotovo istovjetno, ukazuju na povećanje kiselosti tala. Pojačano je odlaganje (suho i vlažno) potencijalnih zagađivača mineralnih kiselina, amonijaka i si. uslijed čega dolazi do povećane nitrifikacije, te ispiranja (NOf) nitratnih iona. Moramo ovdje spomenuti da na zakiseljavanje jednakomjerno utječe i biološko zakiseljavanje indirektno kroz dušikov tok u ekosustavu. Srednja depozicija "N" (dušičnih spojeva) u većini crnogoričnog drveća približno je 25 kg/ha/godini europskih šuma, a ima područja i sa preko 65 kg/ha/god. Ovako visoki sadržaj "N" smanjuje produktivnost. Naime, svako taloženje ili proizvodnja amonijaka stvara ekvivalent kiselosti u tlu I mol NH3— / mol II. Da se podsjetimo amonijak (Nil\) je glavni konačni produkt mineralizacije "N" u kiselim šumskim tlima (zbog inhibicije aktivnosti mikroorganizama tla). Više koncentracije NH] u prisustvu sulfatne kiseline stvara amonium sulfat f(NII4)2S04J koji smanjuje apsorpciju Mg´´ kroz korijen. Oksidacijom "N"-spojeva stvara se nitratna kiselina HNO, koja dalje zakiseljava šumska tla, a time i podzemne vode. Iz mikrobioloških istraživanja tla poznato je da nitrati (NOf) djeluju negativno na stvaranje mikorize u korjenu drveća. Veća opskrba šumskog drveća "N" smanjuje razmjer između biomase korjena i biomase debla, zbog čega drveće postaje osjetljivije na vjetar koji izvaljuje stabla, lomi krošnje, a podložno je napadaju gljiva i insekata. No, isto je poznato da kalcijikacija šumskih tala uzrokuje ispiranje nitrata (NOf) i teških metala u podzemne vode. Neka naša zapažanja i rezultati ispitivanja dosada provedeni prikazani su tabelarno i grafički. Ključne riječi: Propadanje šuma; spojevi dušika; pitka voda; prirodni zeoliti | ||
Cerovečki, Ž. | UDK 630* 188.001 (497.13) | |
Termofilne bukove šume planine Ivanščice pdf TXT HR EN | 419 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Kranjčev, R. | UDK 630*145.7:181(497.13) | |
Zaštićena priroda - Podravski pijesci danas pdf TXT HR EN | 425 | |
IZ DOMAĆEG TISKA | ||
Bertović, S. | ||
Šime Ricov "Croatia" tulipan, uzgoj i krštenje PDF TXT | 429 | |
IZ INOZEMNOG TISKA | ||
Karavla, J., Bertović, S. | ||
Vrtlarska enciklopedija biljaka i cvijeća PDF TXT | 431 | |
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI | ||
Prpić, B. | ||
Prof. dr. sc. Slavko Matić, dipl. inž. šum PDF TXT | 435 | |
Jakovac, H. | ||
Božidar Longin, dipl. inž. šum. PDF TXT | 436 | |
Jakovac, H. | ||
Ivan Pleše, dipl. inž. šum PDF TXT | 436 | |
OBLJETNICE | ||
Frković, A. | ||
Hrvatsko lovstvo na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine PDF TXT | 437 | |
Böhm, Z. | ||
Prije sto godina rođen je otac motorne pile Andreas Stihl PDF TXT | 440 | |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Jakovac, H. | ||
Zapisnik sa 100. skupštine HŠD-a . PDF TXT | 443 | |
Gračan, J., Jakovac, H., Martinić, I. | ||
Program proslave 150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 120-te obljetnice Šumarskog lista. PDF TXT | 446 | |