broj: 9-10/1993        pdf (13,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=199309 and arb=1 order by id

 
UVODNI ČLANCI
     
Prpić, B.
Kuda i kako dalje s hrvatskim šumama     PDF    TXT     HR 359
U današnjim teškim i prije svega nesigurnim vremenima potrebno je na poseban način razmišljati o hrvatskome zelenom zlatu i temeljito isplanirati budućnost šuma. Nepobitno je da želimo prirodnu i ekološki uravnoteženu šumu koja će pružit sve općekorisne funkcije kao i drvnu sirovinu visoke kakvoće. Današnje stanje šumskoga bogatstva i šumarstva koje o njemu brine je sve prije nego dobro. Trećinu šuma oteo je agresor dok se šumarstvo muči porođajnim mukama kako bi stvorilo idealnu organizaciju sposobnu da s najmanje teškoća postigne najviše od stručnih ciljeva koji su u nekim europskim zemljama već postali stvarnost. Neprijeporno je da se s hrvatskim šumskim bogatstvom treba upravljati iz. jednoga središta iz ovih razloga: — Sve šume u Hrvatskoj predstavljaju infrastrukturnu vrijednost, one služe zaštiti okoliša pa je u njima potrebno održati i unaprijediti općekorisne funkcije što često zahtijeva troškove veće od lokalnih mogućnosti. — Hrvatske šume su danas vrlo ugrožene kiselini kišama što narušava njihove osnovne funkcije. U nekim dijelovima Republike propadanje šuma je naročito uznapredovalo (Gorski kotar, srednja Posavina, Odransko polje). Saniranje takvoga stanja može obaviti samo jaka organizacija koja ima sredstva i kadrove. Kadrovi u središnjici moraju biti probrani i predstavljati intelektualni vrh šumarske struke budući da propadanje šuma, održavanje općekorisnih funkcija i optimalno korišćenje prirasnih mogućnosti stojbine zahtijeva izradu vrlo kompliciranih programa. Sretna okolnost u Republici Hrvatskoj su današnji vlasnički odnosi. Oko 80% šumskoga fonda pripada državi gdje se striktno primjenjuje zakon o šumama. Vrlo su opasne zamisli koje se često čuju u posljednje vrijeme da bi dio naših šuma trebao što prije pripasti privatnim vlasnicima kako bi se zadovoljila načela tržišne privrede. Sumom dobro gospodarimo ako održavamo njenu infrastrukturnu vrijednost, dakle kada u šumu ulažemo i uzgajanjem šuma postižemo visoku vrijednost sirovine kojom se najvećim dijelom pokrivaju sve zahtjevniji troškovi biološke reprodukcije, a što je moguće samo u vlasništvu države i centraliziranoga šumarstva. Buduće europske, a zavisno o nama i Hrvatske šume biti će prirodne i raznolike, dakle mješovite sa sve više vrsta drveća, grmlja i ostalih članova životne zajednice šume, a njihova vrijednost se neće ustanovljivati samo kroz drvnu zalihu nego i kroz proizvodnju kisika, količinu vezanoga ugljičnoga dioksida, kroz zdravstveno stanje pučanstva koje živi u okolici šumovitoga prostora, po broju izletnika u šumi, po količini ljekovitoga bilja i šumskih plodova, po broju vrsta biljaka i životinja koje šuma zaštićuje u smislu očuvanja genofonda, zatim po količini pitke vode koja se stvara u šumi, kroz proluerozijsko djelovanje, estetiku šumovitoga krajolika te za nas vrlo značajan učinak na povećanje turističkog prometa. Šuma će u 21. stoljeću predstavljati neprocjenjivu vrijednost, narodi koji će je posjedovati postat će bogati, a Hrvatska s obiljem bjelogoričnih šuma ima u tome pogledu velike mogućnosti. Gospodarenje šumama od uzgoja, uporabe, zaštite i lovstva treba kroz planiranje u šumarstvu prilagoditi stvaranju i održavanju prirodne, raznolike i zrele šume. Drukčiji postupci obično vode devastaciji koju je nemogućeispraviti. Budemo li težili brzome bogaćenju kroz sječu šume imamo velike izglede postati zemlja goleti i kamenih pustinja kao što su Španjolska, Kina i Srbija koje su svoje šume potrošile, a Srbija po inerciji kao agresor troši danas naše. Već danas se nazire zajednička europska organizacija koja će voditi brigu o zaštiti okoliša europskoga prostora gdje će hrvatske šume, ako ih očuvamo, imati ulogu ekosustavnoga modela kako zbog prirodnosti tako i zbog stojbinskih raznolikosti uvjetovanih našim zemljopisnim položajem (Sredozemlje, gorsko područje, Panonija). B. Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Orlić, S. UDK 630*232 (Pinus strobus L.)
Proučavanje provenijencije američkog borovca (Pinus strobus L.)     PDF    TXT 361
Kučinić, M., Sašić, M. i Balen, S. UDK 595.7:591.9 (497.13) (NOCTUIDAE)
Faunističke, ekološke i zoogeografske karakteristike sovice (NOCTUIDAE, LEPIDOPTERA) Gorskog kotara     PDF    TXT 369
Križanec, R. UDK 630*95:311.17
Evidencija sječa po uzorcima doznake (Evidencija po godinama sječa)     PDF    TXT 383
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Šajković, A. UDK 331.-5:630*
Socijalno-ekologijsko istraživanje šumarske profesije     PDF    TXT 403
 
STRUČNI ČLANCI
     
Olujić, Z., K1jaković, M. UDK 591.5 (497.13)
Ekocid-oštećenja na fito i zoocenozama Hrvatske     PDF    TXT 413
Dimitrov, T. UDK 630*431 (497.13)
Uloga Hidrometeorološke službe u organizaciji zaštite šuma u Republici Hrvatskoj prije i za rata     PDF    TXT 423
 
OBLJETNICE
     
Bertović, S.
O nekim prirodoznanstvenim i prirodozaštitnim događajima iz Hrvatske prošlosti     PDF    TXT 432
 
AKTUALNO
     
Klepac, D.
Šumskogospodarska osnova Hrvatske kao uporište za Hrvatsku šumarsku politiku     PDF    TXT 440
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Komlenović, N. i Harapin, M.
8. međunarodni interkalibracijski sastanak za procjenu oštećenosti šuma     PDF    TXT 443
Krauthacker, H., Medvedović, J.
Znanstveno-stručna ekskurzija na Medvednici     PDF    TXT 446
 
OSVRTI
     
Ivančević, V.
U povodu završetka postdiplomskog studija Petra Vrgoča     PDF    TXT 448
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Piškorić, Oskar
GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE, Posebno izdanje 4, Zagreb 1993.     PDF    TXT 450
Piškorić, O.
RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, Vol. 27. Broj 2—1992.     PDF    TXT 452
Piškorić, O.
Umberto Colombe: ŠUMA: Njezino značenje za okoliš, različitost biosfere i gospodarstvo (L´ Italia forestale e montana, 1993. Nr. 3)     PDF    TXT 454
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
ZAPISNIK 27. sjednice UPRAVNOG ODBORA Hrvatskoga šumarskog društva     PDF    TXT 456

                UNDER CONSTRUCTION