broj: 7-8/2021        pdf (11,7 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202107 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača?     pdf    TXT     HR     EN 309
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Damir Ugarković, Ivan Seletković, Ivica Tikvić, Mladen Ognjenović, Krešimir Popić, Marko Orešković, Nenad Potočić UDK 630* 111.8 + 228 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.1
Povezanost mortaliteta obične jele (Abies alba Mill.) na području Fužina s klimatskim i strukturnim parametrima     pdf    TXT     HR     EN 311
Marina Popijač UDK 630*180 + 181.4 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.2
Distribucija 137Cs I 40K u tkivima stabala obične jele (Abies alba Mill.) iz Like (Hrvatska)     pdf    TXT     HR     EN 323
Ivan Tekić, Charles Watkins UDK 630* 902 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.3
‘Sveti gajevi’ - uvid u prošlost dalmatinskih šuma     pdf    TXT     HR     EN 337
Sažetak
Za razliku od kontinentalnih šuma s dugom poviješću šumarstva, prošlost dalmatinskih šuma je do danas ostala uglavnom slabo istražena tema. U malobrojnim radovima na ovu temu francuska uprava na čelu s Vicenzom Dandolom je posebno hvaljena zbog brige o šumama, a kao Dandolov najveći doprinos se spominje osnivanje tzv. sacri boschi, odnosno svetih gajeva. Cilj ovoga rada je na temelju arhivskih spisa i drugih podataka iz 19. stoljeća, i na primjeru šireg prostora Šibenika, istražiti nastanak i nestanak svetih gajeva s ciljem doprinošenja boljem poznavanja prošlosti dalmatinskih šuma. Dandolo je 1806. zbog nestašice šuma naredio da svako selo mora ograditi dio zemljišta za podizanje šume i u potpunosti zaustaviti njeno iskorištavanje. Godine 1807. već 360 dalmatinskih sela je ogradilo takvo zemljište. Takvi šumarci nazivali su se sacro bosco, s obzirom da je talijanski jezik tada bio službeni, a Kesterčanek je prvi šumar koji je sacro bosco preveo kao sveti gaj, čime se taj pojam do danas uvriježio u šumarskoj literaturi. Arhivski spisi pokazuju kako se vegetacija u svetim gajevima sastojala od autohtonih vrsta karakterističnih za našu obalu, a bilo je prisutno i pošumljavanje egzotičnijim vrstama. Austrijska uprava je nakon preuzimanja vlasti 1814. godine ponovila sve propise vezane za svete gajeve, čime se, suprotno pisanju šumara kroz 20. stoljeće, nastavila tradicija njihovog osnivanja. Zapisi o podizanju svetih gajeva sežu sve do polovice 19. stoljeća. Dvojezični proglas o osnivanju svetih gajeva iz 1821. pokazuje da je termin sacro bosco s talijanskog na starohrvatski preveden kao zabranjeni gaj, dok raniji prijevodi od Kesterčanekovog ukazuju kako termin nema nikakvu sakralnu poveznicu. Sacri boschi su predstavljali dijelove postojećih šumaraka koji su propisima bili zabranjeni za iskorištavanje zbog obnove vegetacije te bi pravilan prijevod termina bio zabranjen gaj. Isti princip zaštite šuma od eksploatacije primjenjivali su i Mlečani, stoga se sacro bosco može smatrati oblikom upravljanja dalmatinskim šumama s vrlo dugom tradicijom. Nestankom talijanskog jezika kao službenog, termin sacro bosco izlazi iz upotrebe te se zamjenjuje hrvatskim terminom branjevina.

Ključne riječi: sacro bosco; sveti gaj; zabranjeni gaj; povijest šuma; Dalmacija
Arzu Ergül Bozkurt, Kamil Coşkunçelebi, Salih Terziog˘lu UDK 630* 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.4
Varijabilnost populacija običnog bora (Pinus sylvestris L.) u Turskoj prema morfološkim obilježjima iglica     pdf    TXT     HR     EN 347
Askin Gokturk, Ethem Kara, Murat Sabri Sadiklar UDK 630* 232.3 + 111 (001) https://doi.org.10.31298/sl.145.7-8.5
Utjecaj temperature čuvanja i predsjetvene pripreme na klijavost sjemena mušmulastog gloga (Crataegus azarolus var. pontica)     pdf    TXT     HR     EN 355
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.6
Prvi nalaz Cacopsylla pulchella (Hemiptera: Psyllidae) u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 363
Atinç Pirti, Ramazan Gürsel Hoşbaş UDK 630* 641
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.7
Procjena uspješnosti postprocesne kinematičke i statičke tehnike u šumskom okruženju     pdf    TXT     HR     EN 367
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Matija Landekić, Ana Gajšek, Gabrijela Seletković, Mario Šporčić UDK 630* 907
https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.8
Uloga ekološke certifikacije u kontekstu održivog gospodarenja šumama Republike Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 379
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Crna žuna (Dryocopus martius L.)     PDF    TXT 391
Jozo Franjić
Volemija – izuzetno rijetka egzotična vrsta četinjača u Hrvatskoj (Wollemia nobilis W. G. Jones, K. D. Hill et J. M. Allen, Araucariaceae)     PDF    TXT 392
Radovan Kranjčev
Kockavice šumskih staništa u Hrvatskoj     PDF    TXT 395
Radovan Kranjčev
O staništu kao ekološkom pojmu     PDF    TXT 396
 
AKTUALNO
     
Christian Gallo
Šumska zemljišta – dobra od interesa za brzu i nezakonitu zaradu     PDF    TXT 399
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Irina Suša, Silvija Zec, Maja Merc Kiš, Miljenko Županić
Prvi rezultati projekta „Šume u rukama žena“     PDF    TXT 401
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2021. godine     PDF    TXT 404

                UNDER CONSTRUCTION