broj: 7-8/2020        pdf (6,01 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Parafiskalni nameti – pojam i tko ih treba plaćati     pdf    TXT     HR     EN 337
RIJEČ UREDNIŠTVA
Nova promjena u vezi s plaćanjima naknade za općekorisne funkcije šuma, tretirane kao parafiskalni namet, potiče nas da opetovano progovorimo o tom problemu. Na Poduzetničkom portalu čitamo: Premda se službeno zovu „neporezna davanja“ u javnosti se već uvriježio termin „parafiskalni nameti“, a popisan je 161 parafiskalni namet, koji kažu naciji oduzima oko 2,5 % BDP-a. Detaljnije pak pojašnjenje prema definiciji Ministarstva financija kaže: „parafiskalni nameti su sva propisana obvezna neporezna davanja koja plaćaju poduzeća središnjim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim tijelima s javnim ovlastima, ako pri tome: platitelj ne dobiva za uzvrat neku uslugu, dobro ili pravo ...“. Ako je tome tako zbog čega se onda naknada za općekorisne funkcije šuma tretira kao parafiskalni namet? Naime, u ovome slučaju nesporno je da platitelj dobiva za uzvrat uslugu, dobro ili pravo. To bi trebalo biti svima jasno ako samo pogledaju Zakon o šumama, gdje su navedene općekorisne funkcije šuma kako slijedi: 1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava; 2. utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda; 3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju; 4. utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena; 5. zaštita i unapređenje čovjekova okoliša; 6. stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćavanje atmosfere; 7. rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; 8. stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu te 9. povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost. U pojedinim funkcijama imaju korist samo neki, a u nekima svi. Naknada za općekorisne funkcije šuma prvotno je iznosila 0,07 % od ukupnoga godišnjeg prihoda, 2010. godine pada na 0,0525 %, a potom 2012. godine na 0,0265 % da bi 2018. godine bili oslobođeni plaćanja oni koji ostvaruju ukupni prihod manji od 3 milijuna kn godišnje. Sada se oslobađaju plaćanja oni s ukupnim godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kn, a postotak pada na 0,024. Da bi nam bilo jasnije, izračunajmo koliko je to novaca godišnje – na 3 milijuna kn to je bilo 795,00 kn/god., a na 7,5 milijuna kn to je 1.800,00 kn/god. (velik novac !?). Sagledavajući kronologiju smanjenja naknade za općekorisne funkcije šume i histeriju koja vlada oko parafiskalnih nameta, ne bi nas iznenadilo da obnašatelji vlasti nakon parlamentarnih izbora potpuno ukinu ovaj po nama potreban ekološki progresivni porez. Nažalost, ne bi bilo prvi puta da se radi populizma povlače potezi koji nisu dobri ni za državu ni za društvo.
Od glavnih gospodarskih djelatnosti: 1. proizvodnje drvnih šumskih proizvoda, 2. proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala i 3. proizvodnje nedrvnih šumskih proizvoda, očekuje se i dobit koja se uplaćuje u državni proračun. Sve to unatoč netržišnom poslovanju u prometu tim proizvodima i nužnim potrebama pravodobnog i sveobuhvatnog rada na uzgojnim i zaštitarskim radovima u šumskom ekosustavu koji se često „preskače“, kako bi dobit bila čim veća. Više puta ukazivali smo da u šumarstvu nema dobiti, ako vratimo šumi ono što smo joj uzeli, a da bi ona bila u optimumu, ili slikovito rečeno „vječna“. O svakoj od devet navedenih općekorisnih funkcija često smo govorili, potkrijepivši naše riječi istraživačkim rezultatima. Brojke su impresivne i najbolje se pamte. Govoreći, zbog manjka prostora u rubrici, primjerice samo o njenoj hidrološkoj funkciji, rečeno je kako niti jedan vegetacijski oblik ne utječe tako djelotvorno na vodu kao šuma - ona uravnotežuje raspored vode u prostoru, ravnomjerno opskrbljuje vodotoke i ublažava pojavu visokih vodnih valova, utječe na čistoću vode i broj izvorišta. Procjeđivanjem vode kroz živo i rahlo šumsko tlo, ona u podzemne tokove ulazi pitka. Ako uzmemo u obračun prosječnu godišnju količinu oborina u Hrvatskoj od 1200 mm i površinu šuma od samo 2 milijuna ha (ona je veća) računa se da iz šume istječe oko 13 milijardi tona pitke vode. Tko dobiva tu uslugu – svi uključivši i platitelja! Ovako bi mogli i o ostalim općekorisnim funkcijama. E sada, neki kažu pisano je već o svemu tome i rečeno na mnogim šumarskim skupovima, ali mi šumari govorimo sami sebi – a mi pitamo kolegice i kolege: servirani su vam podaci u ovoj rubrici i drugim tekstovima – zašto to ne širite među poznanike, a oni politički angažirani šumarski stručnjaci među kolege političare na lokalnoj, regionalnoj pa i državnoj razini? Pitamo se, da li je pristojno reći da ste se „zavukli u mišju rupu“? Vi odgovorite!
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Milan Pernek, Marta Kovač, Nikola Lacković UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.1
Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae)     pdf    TXT     HR     EN 339
Mladen Ognjenović, Tom Levanič, Nenad Potočić, Damir Ugarković, Krunoslav Indir, Ivan Seletković UDK 630* 425 + 111 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.2
Međuovisnost različitih indikatora vitaliteta stabala i njihov odziv na klimatske uvjete na plohi obične bukve (Fagus sylvatica L.)     pdf    TXT     HR     EN 351
Simon Lendvai, Jurij Diaci, Dušan Roženbergar UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.3
Odziv crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na različite intenzitete selektivne prorjede: pedesetgodišnja istraživanja u sjeveroistočnoj Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 367
Besim Balić, Ante Seletković, Ahmet Lojo, Aida Ibrahimspahić, Jusuf Musić, Admir Avdagić, Velid Halilović UDK 630* 516 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.4
Model za procjenu volumena krupnog drveta stabala smreke Picea abies Karst) na području Kantona 10 u Federaciji Bosne i Hercegovine     pdf    TXT     HR     EN 379
Hüseyin Ogfuz Çoban, Halis Bereket UDK 630* 432 (001
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.5
Analiza vidljivosti vatrogasnih tornjeva namijenjenih zaštiti mediteranskih šumskih ekosustava od požara u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 393
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Željko Španjol, Boris Dorbić, Nikola Vrh, Ivana Gašparović, Ivan Tolić, Milan Vojinović UDK 630* 187 + 174
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.6
Vegetacijska i dendrološka obilježja park-šume Hober u Korčuli     pdf    TXT     HR     EN 409
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Jastrebača (Strix uralensis Pallas)     PDF    TXT 423
Radovan Kranjčev
Zapisi iz hrvatskih šuma (6) – Šumski dragulji     PDF    TXT 424
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Slavko Petrič
Zimsko pošumljavanje travnatih površina     PDF    TXT 426
 
IZ HŠD-a
     
Vice Ivančević
Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Senj u proteklom osmogodišnjem razdoblju (2012-2019)     PDF    TXT 427

                UNDER CONSTRUCTION