broj: 7-8/2019        pdf (13,1 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Građanska inicijativa kolektivne sadnje drveća 25., 26. i 27. listopada     pdf    TXT     HR     EN 293
RIJEČ UREDNIŠTVA
Naslov uvodnika potaknut je građanskom inicijativom koja se u posljednje vrijeme širi Hrvatskom. Iako na facebook grupi, koja poziva na „tri zajednička dana uživanja u sadnji diljem Države“ pod motom „Zasadi drvo, ne budi panj“, prevladava entuzijazam i želja za jačanjem svijesti hrvatskih građana o očuvanju i zaštiti prirode, postoje i radikalniji osvrti na šumarsku struku i na trgovačko društvo Hrvatske šume, poput pitanja zašto se ne organiziraju javni radovi pošumljavanja? Tvrdi se da je to zato jer im je sječa prioritetnija od sadnje. Podmeće se teza: „Ne smiju oni posjeći više nego što mi možemo zasaditi!“ Uzori akciji su velike sadnje u nekim zemljama poput Indije i Etiopije. Također poticaj akciji su i katastrofalni požari u plućima svijeta, Amazonskoj prašumi. Pohvalna je dobra volja i želja za ozelenjivanjem, ali ne mogu se uspoređivati zemlje u kojima vladaju drukčiji klimatski i stanišni uvjeti pa nakon sječe ili uništavanja šume požarima dolazi do deforestacije, nestaje tlo i šuma se ne obnavlja. U Republici Hrvatskoj je upravo obrnuto, na djelu je reforestacija, tj. šuma se širi na napuštene poljoprivredne i druge površine, tako da je danas gotovo pola države pod šumom, ali u različitim starosnim kategorijama. Ova akcija je samo odraz zabrinutosti običnog čovjeka, ali i određene neargumentirane histerije koja je pokrenuta protiv šumara u Hrvatskoj.
S obzirom na sve učestalije i nekorektne napade na šumarsku struku, što je prevršilo svaku mjeru, potiče nas da se mi kao struka oglasimo. Možemo smireno, stručno i argumentirano, a možemo i bezobrazno kao što se nas napada. Ponajprije, za laike koji to žele čuti, kažemo da je sječa uzgojni zahvat. Šuma ili stablo ima nazovimo ga početak, rast kroz razne uzgojne faze do optimuma, a potom slijedi faza „odumiranja“. Zadaća šumarske struke je prebroditi tu zadnju fazu upravo sječom starih stabala, polučiti korist društvu njihovom preradom, ali osiguravši prethodno u jednodobnim sastojinama u godini dobrog uroda sjemena prirodno pomlađivanje. Svakako prije bilo kakvog negativnog stava glede sječe, treba prići vrlo blizu površini gdje je do „jučer“ bila npr. stara hrastova šuma te provjeriti da li i što sada raste na toj površini. U prebornoj pak šumi, npr. bukve i jele, prebiru se sječom stara dozrela stabla i ona koja smetaju podmlatku koji treba svijetla da bi ih zamijenio. Samo tamo gdje u potpunosti nije uspjelo prirodno naplođivanje, pa tako i na opožarenim površinama, ide se na pošumljavanje sjemenom ili tzv. „školovanim“ sadnicama. Održati šumu vječnom, načelo je potrajnog gospodarenja, čime se ponosi hrvatska znanost i praksa, a što joj i šumarski svijet priznaje. Što rade Hrvatske šume d.o.o. pitaju se pojedini prosvjednici? Zadaća Hrvatskih šuma d.o.o. kao trgovačkog društva u državnom vlasništvu, kojima je Država povjerila gospodarenje, je obavljati poslove sukladno Osnovama gospodarenja, što znači ne stihijski nego po Zakonu o šumama, sukladno šumarskoj politici i strategiji. Osnove gospodarenja za svaku gospodarsku jedinicu propisuju desetgodišnje aktivnosti, provjerava ih stručno povjerenstvo, a Rješenjem ih odobrava resorni ministar. U njih je ugrađeno i niz propisa i popisa koje propisuje Ministarstvo zaštite okoliša. Znači ništa se ne radi amaterski – sve počiva na znanstvenim i stručnim saznanjima u šumarskoj praksi stečenoj kroz preko 250 godina organiziranog šumarstva. Klimatske promjene, ledolomi, vjetrolomi i štetnici, čemu su posebice u zadnje vrijeme izložene šume, samo još otežavaju rad u šumarstvu i zahtijevaju još veću stručnost i znanje, a nikako amaterizam. Nije bez razloga još u pretprošlom stoljeću zaključeno da za gospodarenje šumom nije dovoljna viša, nego je potrebna visoka stručna sprema, što je kod nas ostvareno 1898. godine početkom rada Šumarske akademije (današnjeg Šumarskog fakulteta), kao četvrte visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu.
No, s prekomjernom sječom treba se boriti na dijelu privatnih šumskih parcela, ali s tom stihijom se odnosne udruge ne hvataju u koštac. U istoj rečenici pitamo se bezobrazno: tko su to „oni“ koji ne smiju posjeći? Da li su to možda oni koji su pet godina studirali šumarstvo, skupljajući znanja iz botanike, više matematike, kemije, meteorologije, anatomije i fiziologije bilja, pedologije, dendrologije, dendrometrije, uzgajanja šuma, ekologije, uređivanja šuma, zaštite šuma i dr., prisegavši na promociji dipl. ing. šumarstva da će raditi po stručnim šumarskim načelima. Lekcije im pak dijele oni koji su u slobodno vrijeme malo „proguglali“ i na vikend izletima uz dobru zabavu, „učvrstili“ svoje znanje o šumarstvu. Njihovi stručni sufleri, a kažu da ih imaju, mogli bi konačno javno polemizirati. Očekivali bi od odnosnih udruga da nas podupru u protivljenju smanjenja naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), iz kojih se financiraju izgradnja protupožarnih prometnica, gašenja požara, pošumljavanje opožarenih površina i razminiranje površina, no one očito pristaju da se to „gura“ u parafiskalne namete. Hrvatska Vlada od Hrvatskih šuma d.o.o. očekuje uplatu u državni proračun, dok čitamo, Njemačka Vlada ulaže 500 mil. EURA za sanaciju šuma, jer ih se prošle godine osušilo preko 110.000 ha.
Nemamo ništa protiv toga da se ozelenjuju neke gradske površine, ali i to mora biti planski, kako izborom površina, tako i vrstom drveća, poznavajući i poštujući njihove ekološke i biološke zahtjeve. Saditi bilo što i bilo gdje, što iščitavamo iz upućenog poziva, je neodgovorno i prema prostoru, ali i prema biljci.
Uredništvo

 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Joso Vukelić, Irena Šapić, Giacomo Mei, Igor Poljak, Ivana Plišo Vusić, Marko Orešković UDK 630* 181.6 + 272 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.1
Šume crne johe (tip 91E0* Natura 2000, tip E.2.1.9. NKS) u Nacionalnom parku Plitvička jezera     pdf    TXT     HR     EN 295
A. Paletto, T. Laktić, S. Posavec, Z. Dobšinská, B. Marić, I. Đordjević, P. Trajkov, E. Kitchoukov, Š. Pezdevšek Malovrh UDK 630* 907 + 585 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.2
Očuvanje prirode naprema šumarskim aktivnostima u zaštićenim područjima - mišljenje stručnjaka     pdf    TXT     HR     EN 307
Daniela Pilarska, Manana Kereselidze, Gernot Hoch, Andreas Linde UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.3
Vitalnost spora mikrosporidija izoliranih iz gusjenica gubara (Lymantria dispar) nakon dugotrajne pohrane u tekućem dušiku     pdf    TXT     HR     EN 319
Ender Bugday, Abdullah Emin Akay UDK 630* 383 + 686 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.4
Planiranje mreže šumskih prometnica u područjima podložnim klizištima koristeći višekriterijski pristup odlučivanja temeljen na GIS-u u slivu Ihsangazi u Sjevernoj Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 325
Velid Halilović, Jusuf Musić, Muhamed Bajrić, Dževada Sokolović, Jelena Knežević, Amer Kupusović UDK 630* 453 https://doi.orig/10.31298/sl.143.7-8.5
Analiza potrošnje goriva pri sječi i izradi stabala hrasta kitnjaka na području p.j. Šumarija „Zavidovići“     pdf    TXT     HR     EN 337
Zdravko Dolonec UDK 630* 148.2 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.6
Naseljavanje velike sjenice (Parus major L.) u mlade bjelogorične sastojine pomoću škrinjica za gniježđenje     pdf    TXT     HR     EN 347
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Damir Klobučar, Silvije Orsag UDK 630* 906 + 766
https://doi.org/10.31298/sl.143.7-8.7
Analiza uporabe financijske poluge u poduzeću „Hrvatske šume“ d.o.o.     pdf    TXT     HR     EN 353
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Mala čigra(Sterna albifrons Pall.)     PDF    TXT 363
Ivo Aščić
Svjetski dan pčela     PDF    TXT 364
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Uredništvo
Promocija znanstvene monografije     PDF    TXT 366
Milan Glavaš
Jarebika (Sorbus aucuparia L.): važnost, uzgoj i upotreba     PDF    TXT 367
Milan Glavaš
Dr. sc. Dario Kremer, dr. sc. Ana Brkljačić, mr. sc. Marko Randić: Biljni svijet Premužićeve staze na Velebitu     PDF    TXT 369
Milan Glavaš
Vedran Šegota, Ivan Limić: Biljke tvrđave Klis     PDF    TXT 370
Branko Meštrić
Pregled pisanja odabranih časopisa u redakcijskoj razmjeni Šumarskog lista     PDF    TXT 371
 
IZ HŠD-a
     
Damir Delač
Dan hrvatskoga šumarstva svečano je obilježen 14. lipnja 2019. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu     PDF    TXT 376
 
IN MEMORIAM
     
Božidar Pleše
Mr. sc. Tomislav Heski, dipl. ing. šum. (1931.–2019.)     PDF    TXT 384

                UNDER CONSTRUCTION