broj: 7-8/2018        pdf (15,28 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ŠUME U SVJETLU NOVOGA ZAKONA O ŠUMAMA     pdf    TXT     HR     EN 349
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mladen Ognjenović, Ivica Čehulić, Ante Kaliger, Maja Križanec, Anamarija Laslo, Ivan Seletković, Nenad Potočić UDK 630* 114 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.1
Utjecaj poboljšivača tla „Herbafertil“ na uspijevanje Kineskog javora (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.)u rasadničkom pokusu     pdf    TXT     HR     EN 351
Violeta Dimitrova UDK 630* 537 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.2
Zalihe biomase mrtvog drva u šumskim ekosustavima bukve (Fagus sylvatica L.) na području zapadnog Balkana, Bugarska     pdf    TXT     HR     EN 363
Michal Bugala, Zuzana Parobeková, Ján Parobek UDK 630* 180 + 564 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.3
Utjecaj ekoloških uvjeta na proizvodni potencijal sive johe     pdf    TXT     HR     EN 371
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zdravko Dolenec UDK 630* 148.2 + 111
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.4
Rezultati dugogodišnjeg monitoringa nesidbe plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus L.) u listopadnim šumama     pdf    TXT     HR     EN 381
Ebubekir Gündogdu UDK 630* 451 + 153
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.5
Novi lokalitet pridolaska tvora (Mustela putorius L.) u šumskim područjima sjevernoistočne Turske     pdf    TXT     HR     EN 387
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Martina Đodan, Robert Brus, Anne-Mareen Eisold, Valeriu-Norocel Nicolescu, Milan Oršanić, Kristina Pratasiene, Sanja Perić UDK 630* 181.5
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6
Alohtone vrste s gledišta klimatskih promjena: prilike i mogućnosti u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 391
Markéta Špaková, Božena Šerá UDK 630* 174 + 272
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.7
Drvenaste biljke glavnoga dijela Botaničkog vrta Bečov     pdf    TXT     HR     EN 403
 
STRUČNI ČLANCI
     
Darko Posarić, Stjepan Nikolić UDK 630* 582
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.8
Izrada mreže izvoznih putova i uzgojnih staza u šumama hrasta lužnjaka kao mjera učinkovitije njege i učinkovitijega korištenja šumskih resursa     pdf    TXT     HR     EN 411
Sažetak
Osnivanje uzgojnih staza u svrhu jednostavnijega rada njege pomlatka i učinkovitije kontrole u Hrvatskoj, prvi je puta napravljeno 1977. godine u Šumariji Đurđenovac (Sabljak 1990) i Šumariji Cerna. Od tada se postupno proširilo kao prihvaćena tehnologija rada uglavnom u slavonskim podružnicama Hrvatskih šuma, dok je u ostalima slabo prihvaćeno. Hrvatske šume d.o.o. do danas nisu analizirale učinkovitost ove tehnologije, već je odluka o njezinu provođenju ili ne provođenju prepuštana Upravama šuma podružnicama, pa čak i šumarijama. Suština tehnologije odnosi se na formiranje pravilne mreže izvoznih putova okomitih na glavni put ili makadamsku cestu širine 3 m te okomito na njih uzgojnih staza širine 1,5 m. Proizvodna površina između staza različitih je širina u pojedinim UŠP-ima, ali najčešće iznosi 5 m. Mreža se formira u godini prvoga uzgojnog zahvata nakon dovršnoga sijeka (prije popunjavanja sadnicama ili njege pomlatka). Radnicima je rad sa staza jednostavniji i lakši, a posebice je učinkovita kontrola. S druge strane, pokosi se između 24 i 29 % već pomlađene površine, što je osnovni argument protivnicima ove tehnologije. U ovome radu predlaže se iskušati i drukačije razmake i položaje uzgojnih staza. Izvozni putovi izrađuju se kad i uzgojne staze, a koriste se za izvoženje drvnoga materijala od vremena početka proreda pa do kraja ophodnje. Razmak osi izvoznih putova u odjelima dimenzija 750 × 750 m je 37,5 m, čime se površina odjela podijeli na 20 jednakih dijelova. U odjelima drukčijih dimenzija razmak varira, najčešće između 40 i 50 m, a povećanje razmaka umanjuje učinkovitost izvoženja drva s njih. Stoga bi pokusno svakako trebalo ispitati i drukčije razmake osi izvoznih putova, na prvome mjestu onaj od 25 metara. Budući da o ovoj problematici kod nas ima iznimno malo pisanih materijala, a tehnologija je u primjeni dugi niz godina, ovaj rad ima za cilj opisati postojeće stanje, navesti dobre i loše strane osnivanja mreže izvoznih putova i uzgojnih staza te pokrenuti raspravu s konačnim ciljem definiranja optimalnoga načina rada, a posebice njegova unificiranja i primjene u svim šumama hrasta lužnjaka u nas.

Ključne riječi: Hrast lužnjak; njega pomlatka; uzgojne staze; izvozni putovi; izvoženje drva.
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
ČIŽAK (Carduelis spinus L.)     PDF    TXT 423
Ivan Martinić
ZAŠTIĆENA PODRUČJA: Počeci posjećivanja nacionalnih parkova – povijest paradigme međuovisnosti turizma i razvoja upravljanja zaštićenim područjima     PDF    TXT 424
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Damir Delač
DAN INŽENJERA 2018. GODINE     PDF    TXT 430
Igor Anić
U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP U POVODU 80. ROĐENDANA AKADEMIKA SLAVKA MATIĆA     PDF    TXT 443
Jozo Franjić
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA KOSOVO     PDF    TXT 445
 
OBLJETNICE
     
Ivan Partaš
Odgovor na Obzorov članak „O našoj šumarskoj akademiji“ Šumarski list 8/1901 s. 416–426).     PDF    TXT 451

                UNDER CONSTRUCTION