broj: 7-8/2015        pdf (9,95 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201507 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
KOJA BI SVOJSTVA MORALO ŠUMARSKO OSOBLJE POSJEDOVATI?     pdf    TXT     HR     EN 309
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Ivica Papa, Tibor Pentek, Kruno Lepoglavec, Hrvoje Nevečerel, Tomislav Poršinsky, Željko Tomašić UDK 630*383+686 (001)
METODOLOGIJA IZRADBE DETALJNOG REGISTRA PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE KAO PODLOGE ZA PLANIRANJE I OPTIMIZACIJU RADOVA ODRŽAVANJA ŠUMSKIH CESTA     pdf    TXT     HR     EN 311
Željko Zgrablić, Zdenko Tkalčec, Armin Mešić, Hrvoje Marjanović, Danko Diminić UDK 630*443 (001)
SMANJUJU LI EKTOMIKORIZNE GLJIVE OSJETLJIVOST CRNOG BORA (Pinus nigra J. F. Arnold) NA ZARAZU VRSTOM Sphaeropsis Sapinea (FR.) Dyko et Sutton?     pdf    TXT     HR     EN 329
Ida Katičić Bogdan, Karla Švorinić, Saša Bogdan, Davorin Kajba UDK630*164+165 (001)
GENERATIVNA I VEGETATIVNA AKTIVNOST DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U KLONSKOJ SJEMENSKOJ PLANTAŽI     pdf    TXT     HR     EN 339
Sažetak
Divlja trešnja (Prunus avium L.) vrlo je vrijedna vrsta šumskog drveća koja raste u prekinutom arealu u mješovitim šumama južne, središnje i zapadne Europe U nekoliko zemalja pokrenuti su dugoročni programi oplemenjivanja ove vrste, namijenjeni poboljšanju kvalitete i proizvodnje njenog drveta. U Hrvatskoj je provedena selekcija 27 stabala divlje trešnje na osnovi osam fenotipskih kriterija i osnovana je klonska sjemenska plantaža na području šumarije Kutina. Za potrebe ovog istraživanja u plantaži je odabran uzorak od 14 klonova, predstavljenih sa po četiri ramete. Na odabranim rametama izvršena su mjerenja tijekom dvije godine ; 2010. i 2011. Za procjenu vegetativne aktivnosti vršene su izmjere promjera na 50 cm visine debla. Za procjenu generativne aktivnosti (cvatnje i plodonošenja) na svakoj je rameti odabrana i obilježena po jedna primjerna grana. Izmjerena je puna dužina odabrane grane i svih njenih izbojaka koji su nosili cvjetove i plodove. Na primjernim su granama, na svakoj rameti, u 2010. i 2011. godini u travnju prebrojani svi cvjetovi. U svibnju su na primjernim granama prebrojani svi plodovi. Broj cvjetova ili plodova je za sve izmjerene ramete sveden na 100 cm dužine grane (Slika 1, Slika 3). Zametanje plodova (Fruit set) izračunato je kao omjer cvjetova i plodova (Slika 4). Za sva svojstva prikazani su prosječni koeficijenti unutarklonske varijabilnosti za obje godine (Slika 2). Na temelju meteoroloških podataka za Kutinu 2009., 2010. i 2011. godine izračunati su parametri zadovoljenja potreba biljaka za zimskim inaktivnim temperaturama (Winter chilling), kao i proljetnim temperaturama, potrebnim za pokretanje sokova i početak vegetacijskog perioda (Forcing), po Luedeling i dr. 2013. (The Chilling Hours Model, The Utah Model za „Winter chilling“ i Growing Degree Hours Model za „Forcing“)(Tablica 2). Cilj istraživanja bio je utvrditi raznolikost nekih reproduktivnih svojstava na uzorku grupe klonova divlje trešnje iz klonske sjemenske plantaže Kutina, utvrditi međusoban odnos tih svojstava i odnos sa svojstvima vegetativnog rasta. Pritom se nastojalo zapažene odnose staviti u kontekst podataka o okolišnim uvjetima u vrijeme cvatnje i plodonošenja. Od promatranih generativnih svojstava klonovi su se statistički značajno razlikovali u broju plodova na 100 cm i po zametanju plodova, gledano zbirno za dvije godine (Tablica 1). Te su razlike bile uzrokovane razlikama između klonova s ekstremnim vrijednostima, dok se većina ostalih klonova međusobno nije statistički značajno razlikovala (Tukey Kramer test). Sveukupne nepovoljne okolišne prilike 2011. godine (nedovoljna količina zimskog hlađenja, previsoke temperature i suša u proljeće) rezultirali su slabijim prosječnim zametanjem plodova, nego u 2010. godini, kada su sve navedene prilike bile povoljnije (Tablica 3). Vrijednosti zametanja plodova za 2010. i 2011. godinu bile su u skladu s drugim istraživanjima ili čak više, što upućuje na zadovoljavajući rodni potencijal ovih klonova u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta, prisutnosti polinatora i pravovremenog suzbijanja štetnika. Pronađene su visoko statistički značajne korelacije između broja cvjetova na 100 cm i broja plodova na 100 cm, kao i između zametanja
plodova i broja plodova na 100 cm za 2010. i 2011. godinu. U ovom istraživanju nisu pronađene statistički značajne korelacije između vegetativnog rasta promjera cijele biljke i reproduktivnih svojstava procijenjenih pomoću primjernih grana (Tablica 3).

Ključne riječi: unutarklonska i međuklonska varijabilnost; broj cvjetova i plodova; zamatanje plodova; zimske inaktivne temperature; temperature za pokretanje vegetacije
Janez Krč, Uroš Vranešič, Boštjan Košir UDK 630*323+363 (001)
USPOREDBA MEHANIZIRANE I RUČNO-STROJNE SJEČE U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA JUŽNE SLOVENIJE     pdf    TXT     HR     EN 351
Korhan Enez, Burak Aricak, Temel Sariyildiz UDK 630*312+285 (001)
UTJECAJ AKTIVNOSTI PRIDOBIVANJA DRVA NA STUPANJ RASPADANJA LISTINCA ŠKOTSKOG BORA, TROJANSKE JELE I PITOMOG KESTENA     pdf    TXT     HR     EN 361
Burak Aricak, Alper Bulut, Arif Ogˇuz Altunel, Oytun Emre Sakici UDK 630*537+425 (001)
PROCJENA NADZEMNE BIOMASE UGLJIKA KORIŠTENJEM VRIJEDNOSTI REFLEKSIJE SATELITSKIH SNIMAKA: STUDIJA SLUČAJA U DIREKCIJI ŠUMA, CAMYAZI, TURSKA     pdf    TXT     HR     EN 369
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
CRNA RODA (Ciconia nigra L.)     PDF    TXT 377
 
AKTUALNO
     
Alojzije Frković
NAŠA LOVNA DIVLJAČ NA POŠTANSKIM MARKAMA     PDF    TXT 378
 
OBLJETNICE
     
Jozo Franjić
ROBERO DE VISIANI – HRVATSKI BOTANIČAR - 215 GODINA OD ROĐENJA     PDF    TXT 380
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Milan Glavaš
ZELENILO URBANIH SREDINA GRAD ZAGREB     PDF    TXT 382
Hranislav Jakovac
NOVA KNJIGA I NOVA PRIZNANJA ALOJZIJU FRKOVIĆU     PDF    TXT 384
Milan Glavaš
OSKORUŠA: VAŽNOST, UPORABA I UZGOJ     PDF    TXT 388
Josip Knepr
LOVSTVO BJELOVARSKOGA KRAJA OD 1974/75. DO 2010/11. L0VNE GODINE     PDF    TXT 391
 
IZLOŽBE I NATJECANJA
     
Marina Mamić
11. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE „ŠUMA OKOM ŠUMARA“     PDF    TXT 402
Oliver Vlainić
IZLOŽBA „POZDRAVLJAM TE ŠUMO“     PDF    TXT 403
 
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Damir Delač
ZAPISNIK 2. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održane 28. i 29. svibnja 2015. god. na prostoru NPŠO Opeke, Lipovljani     PDF    TXT 405
Damir Delač
Stručna tema 2. sjednice Upravnog odbora HŠD-a: GOSPODARENJE NIZINSKIM ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA     PDF    TXT 409
 
IN MEMORIAM
     
Goran Vincenc
EDUARD KALAJDŽIĆ, dipl. ing. šum. (1931–2015)     PDF    TXT 417

                UNDER CONSTRUCTION