broj: 7-8/2014        pdf (9,19 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ZADAĆA RUBRIKE „RIJEČ UREDNIŠTVA“     pdf    TXT     HR     EN 361
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Albert OFNER, Marijan GRUBEŠIĆ, Krešimir KRAPINEC, Dean KONJEVIĆ UDK 630*156 (Capreolus capreolus L.)(001)
USPOREDBA TJELESNOG I TROFEJNOG RAZVOJA SRNE (Capreolus capreolus L.) U LOVIŠTIMA IV/9 "POKUPSKI BAZEN" I IV/22 "PETROVA GORA"     pdf    TXT     HR     EN 363
Branislava BATOS, Darka ŠEŠLIJA JOVANOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ UDK 630*181.8 (Quercus robur L.)(001)
PROSTORNA I VREMENSKA VARIJABILNOST CVJETANJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)     pdf    TXT     HR     EN 371
Saša ORLOVIĆ, Srđan STOJNIĆ, Andrej PILIPOVIĆ, Saša PEKEČ, Milan MATARUGA, Branislav CVJETKOVIĆ, Danijela MILJKOVIĆ UDK 630*161+232.3 (Prunus avium L.)(001)
VARIJABILNOST FOTOSINTETIČKIH OSOBINA LISTA PORODICA DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U RASADNIČKOM POKUSU     pdf    TXT     HR     EN 381
Sažetak
Divlja trešnja je brzorastuća vrsta drveća, koja se u prirodi javlja uglavnom stablimično u obliku pojedinačnih stabala ili grupa stabala, rijetko formirajući prirodne populacije. S obzirom na ekonomsko i ekološko značenje koji divlja trešnja ima za šumarstvo, programi oplemenjivanja ove vrste imaju dugu tradiciju u Europi. Oplemenjivanje divlje trešnje u Srbiji započelo je 2005. godine kada je izvršena prva inventarizacija plus stabala na teritoriju čitave države. Tijekom 2011. godine izvršena je dodatna inventarizacija plus stabala divlje trešnje, kada je prikupljeno i sjeme od kojega je osnovan rani test potomstva.
Fiziološki parametri danas su često korišteni u oplemenjivanju glede činjenice da su istraživanja brojnih autora pokazala da oni mogu pružiti korisne informacije o potencijalu rasta i produktivnosti ispitivanih biljaka.
Pokus obuhvaćen ovom studijom osnovan je na pokusnom dobru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu "Kaćka šuma", u mjestu Kać, nedaleko Novog Sada. Istraživanje je obuhvatilo pet familija divlje trešnje, porijeklom iz sjevernog dijela Republike Srbije (AP Vojvodina) (Slika 1; Tablica 1). Mjerenja su provedena na jednogodišnjim sadnicama tijekom kolovoza 2012. godine i obavljena pomoću prijenosnog uređaja ADC Bioscientific Ltd. LCPro+. Statistička obrada podataka izvršena je u programskom paketu Statistica 10.
Rezultati su pokazali postojanje statistički značajnih razlika između familija u pogledu transpiracije (p≤0.001), stomatalne provodljivosti (p≤0.001) i učinkovitosti korištenja vode (p≤0.001), dok razlike u pogledu neto fotosinteze nisu bile statistički značajne (p≤0.124) (Tablica 2). Familija 11, s lokaliteta Jamena, okarakterizirala se najvećim vrijednostima neto fotosinteze, stomatalne provodljivosti, učinkovitosti korištenja vode, kao i najmanjom vrijednošću transpiracije. Generalno promatrano, porodice iz ravničarskog dijela (1, 2, 11 i 13) pokazale su bolju adaptiranost na klimatske uvjete u rasadniku, u usporedbi s porodicom 7, koja potječe s veće nadmorske visine. Ovo je posebno vidljivo kroz više vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode, kao i niže vrijednosti transpiracije. Definiranje razlika između analiziranih provenijencija, kao i procjena doprinosa pojedinačnih karakteristika dobivena je iz rezultata primijenjene kanoničke diskriminantne analize (CDA). Chi-Square testom je utvrđeno statistički značajno odvajanje familija po tri kanoničke diskriminantne osi (Tablica 3). Prva kanonijska os (CD1) opisivala je 82 % svih razlika između analiziranih familija, dok su druga (CD2) i treća os (CD3) opisivale 14 %, odnosno 4 % razlika (Tablica 4). Razdvajanje familija 11 i 13 od ostalih familija, po prvoj kanonijskoj osi, u najvećoj mjeri je rezultat razlika u pogledu učinkovitosti korištenja vode (Tablica 4; Slika 2).
Kako su ekološki uvjeti u rasadnicima ujednačeni, utvrđene razlike između familija su vjerojatno posljedica njihove genetičke konstitucije. Postojanje spomenutih razlika upućuje na mogućnost izbora najboljih familija za programe oplemenjivanja u klimatskim uvjetima koji vladaju u Vojvodini. U daljnjem radu, posebnu pozornost trebalo bi obratiti na porodice 11 i 13, s obzirom da su one posjedovale najveće vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode koje se smatraju adaptivnim svojstvima i pokazateljima tolerancije biljaka na stres od suše. Također, kako bi se dobili precizniji podaci vezano za potencijal različitih familija divlje trešnje u Srbiji, neophodna su višegodišnja istraživanja u koja bi, osim fizioloških, bili uključeni i parametri koji upućuju na oksidativni stres, odnosno morfološku i anatomsku građu biljaka.

Ključne riječi: divlja trešnja; fotosintetičke osobine lista; rasadnici; half-sib potomstvo; porodice
Milan DREKIĆ, Leopold POLJAKOVIĆ PAJNIK, Verica VASIĆ, Predrag PAP, Andrej PILIPOVIĆ UDK 630*453+151 (Stereonychus fraxini De Geer)(001)
PRILOG POZNAVANJU BIOLOGIJE JASENOVE PIPE (Stereonychus fraxini De Geer)     pdf    TXT     HR     EN 387
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Vibor ROJE, Marko TEPŠIĆ UDK 630*232.3+164 (Picea abies L., H. Karst)
MORFOLOŠKE ZNAČAJKE KLIJANACA OBIČNE SMREKE (Picea abies L., H. Karst.) U RAZLIČITIM pH OTOPINAMA     pdf    TXT     HR     EN 397
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
ČAPLJICA VOLJAK (Ixobrychus minutus L.)     PDF    TXT 407
 
PRIZNANJA
     
Milan Glavaš
SPOMEN RELJEF U ČAST PROFESORU BRANIMIRU PRPIĆU     PDF    TXT 408
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
AKADEMIK SLAVKO MATIĆ I CENTAR ZA ZNANSTVENI RAD HAZU VINKOVCI DOBITNICI ZLATNE PLAKETE „GRB GRADA VINKOVACA“ ZA 2014.     PDF    TXT 410
 
OBLJETNICE
     
Alojzije Frković
DELNICE – JEDINSTVEN PRIMJER LOVAČKI DOM DELNICE 1954 – 2014.     PDF    TXT 412
Alojzije Frković
DR. MILOVAN ZORIČIĆ (1884-1971) – NESTOR HRVATSKOGA LOVSTVA     PDF    TXT 415
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Miroslav Harapin
Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Galo, Đeni Gobić – Bravar, Saša Valenčić: KAMIK NA KUNFINU - GRANIČNE OZNAKE U ISTARSKIM ŠUMAMA     PDF    TXT 418
Frane Grospić
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA     PDF    TXT 421
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo Franjić, Željko Škvorc
35. SIMPOZIJ EASTERN ALPINE AND DINARIC SOCIETY FOR VEGETATION ECOLOGY (EADSVE 2013)     PDF    TXT 424
 
IN MEMORIAM
     
Tomislav Starčević
IVAN ŽGELA (1929-2014)     PDF    TXT 431

                UNDER CONSTRUCTION