broj: 7-8/2013        pdf (5,06 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ZANEMARUJE LI ŠUMARSKA PRAKSA NAČELA POTRAJNOG (ODRŽIVOG) GOSPODARENJA ŠUMAMA?     pdf    TXT     HR     EN 365
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Krunoslav Teslak, Jura Čavlović, Mario Božić, Karlo Beljan UDK 630*228 + 653 (001)
KVALITATIVNA STRUKTURA STABALA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) KAO KRITERIJ PLANIRANJA SASTOJINA ZA OBNOVU     pdf    TXT     HR     EN 367
Miroslav Balanda, Ján Pittner, Milan Saniga, Ján Jaďuď, Lucia Danková, Marián Ďuriš UDK 630*815 + 612 * (Picea abies L. Karst) (001)
SASTOJINSKA DINAMIKA PRETPLANINSKE ŠUME SMREKE (Picea abies L. Karst) – REZULTAT PRIRODNIH POREMEĆAJA     pdf    TXT     HR     EN 379
Dimitrios N. Avtzis and Dinka Matošević UDK 630*453 (001)
EUROPA OSVOJENA U TRENU: PRVI UVID U PRODOR I ŠIRENJE KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Dryocosmus kuriphilus) U SREDIŠNJOJ EUROPI PUTEM MITOHONDRIJSKE DNK     pdf    TXT     HR     EN 387
Sažetak:
Invazivne vrste smatraju se jednom od najvećih prijetnji bioraznolikosti te su postale i ozbiljan ekonomski problem. Biološkim invazijama pogoduju ljudske aktivnosti koje su značajan vektor pri unosu i širenju novih vrsta. Jedna od nedavno unesenih vrsta kukaca u Europu je kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) (Hymenoptera; Cynipidae) koji je globalni štetnik pitomog kestena (Castanea). Napada pupove, čime sprječava rast izbojaka i listova te smanjuje plodonošenje, što konačno može dovesti do smanjenja uroda od čak 70 %.
Kako se genetski polimorfizmi akumuliraju tijekom vremena, sadrže vrijedne informacije o povijesti invazije neke vrste, što objašnjava uporabu molekularnih tehnika u istraživanju invazivnih vrsta. Među različitim dostupnim markerima, mitohondrijska DNK (mtDNK) se često koristi u takvim istraživanjima. Usporedbom rezultata ovoga istraživanja s dosadašnjim rezultatima iz Kine, željelo se dokazati ne samo porijeklo izvorne populacije, nego i potencijal širenja (ekspanzije) ovoga štetnika u novom staništu. Ovo istraživanje koristi mtDNK markere za proučavanje genetske varijabilnosti kestenove ose šiškarice, prvi puta nakon njezinog unašanja u Europu.
Za potrebe ovog istraživanja uzorkovano je 96 jedinki s 9 različitih lokaliteta u 3 europske zemlje (Slika 1, Tablica 1) u dvije godine (2011. i 2012.). Analiza mitohondrijske DNK napravljena je prema važećim protokolima. Pregledom sekvenci i usporedbom dva lokusa, potvrđena je pojava samo jednog haplotipa u svim populacijama u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Taj je haplotip točno odgovarao i jedinom haplotipu pohranjenom
u NCBI Genebank, pod pristupnim brojem (Accession Number JF411594) iz Italije, te je bio i istovjetan s haplotipom LZ (Accession Number JF411594) koji je nađen u Kini.Vrlo su blizi i kineski haplotipovi LBX i FS, dok su haplotipovi CC i SY nešto udaljeniji (Tablica 2).
Kestenova osa šiškarica unesena je u sjeverozapadnu Italiju iz Kine 2002. godine sa sadnicama pitomog kestena. Kinesko porijeklo ovoga štetnika potvrđeno je i genetskim analizama. Sve talijanske jedinke pokazuju jedan haplotip, koji je istovjetan onom kineskom pohranjenom u NCBI GenBank, pod pristupnim brojem JF411594. To potvrđuje da je osnovna populacija unesena u Europu kineskog podrijetla. Zanimljivo je i da je to i najrasprostranjeniji haplotip u Kini, nađen u nekoliko provincija (Henan, Jiangxi, Hunan and Fujian).
Kako je taj haplotip još jednom nađen u Italiji, može se zaključiti da se kestenova osa šiškarica raširila u području istraživanja nakon samo jednog jedinog unosa, iz osnovne populacije ograničene veličine ili niske genetske raznolikosti. Ovo populacijsko usko grlo tijekom prve kolonizacije kestenove ose šiškarice upućuje na samo jedan slučaj unosa s nekoliko jedinki (mala osnivačka populacija). U slučaju višestrukog unosa i/ili velike osnivačke populacije, genetska varijabilnost brzo bi se povećala.
Jedan od najučinkovitijih načina savladavanja mana niskih gustoća populacije spojenih s niskom genetskom raznolikosti je partenogeneza. Aseksualni način razmnožavanja je vrlo prilagodljiv, jer dozvoljava malim populacijama da se brzo šire i učinkovito iskorištavaju ograničene resurse. Zbog toga je logično pretpostaviti da je kestenova osa šiškarica, koja se razmnožava partenogenetski, iskoristila tu biološku osobinu kako bi kompenzirala populacijsko usko grlo tijekom unosa i širenja osnovnih populacija u Italiji. Širenje, nakon unosa, neke invazivne vrste određeno je njezinom evolucijskom prilagodljivosti ili plastičnosti u novom području. Evolucijska prilagodljivost olakšava širenje vrste, posebice kada postoji dovoljno genetske varijabilnosti unutar populacije invazivne vrste, kako bi došlo do procesa prirodne selekcije. No to je i paradoks: kako može invazivna vrsta s populacijskim uskim grlom biti uspješna kada su takve vrste vrlo osjetljive na izumiranje? Gubitak genetske raznolikosti tijekom kolonizacije već je primijećena kod invazivnih vrsta, no niti u jednom slučaju nije došlo do prekida takve invazije (daljnjeg širenja). Na temelju rezultata ovoga istraživanja, kestenova osa šiškarica može se uključiti u takve primjere uspješnih invazija bez obzira na nisku genetsku raznolikost prilikom unosa. Za manje od deset godina ovaj se štetnik proširio od mjesta unosa u Italiji na više europskih zemalja (Francuska,Slovenija, Švicarska, Hrvatska, Nizozemska, Austrija, Mađarska) prevalivši udaljenost od 1200 km prema jugu (Sicilija) i 750 km prema istoku (Hrvatska). Na naše iznenađenje, ova ekspanzija uspješno je obavljena samo s jednim haplotipom mtDNK, istovjetnom onome koji je i unesen u Europu. Činjenica da je haplotip koji se proširio na području istraživanja isti kao i onaj najčešći u Kini, nameće hipotezu o univerzalnom genotipu prilagođenom različitim uvjetima okoliša. Populacijsko usko grlo nije utjecalo na sposobnost kestenove ose šiškarice da se udomaći i munjevito širi Europom. Aseksualno razmnožavanje, fenotipska plastičnost zajedno s brzim širenjem uz pomoć čovjeka, nedostatak prirodnih neprijatelja i široka dostupnost biljke domaćina, odredili su smjer i opseg invazije kestenove ose šiškarice u Europi. Primjena molekularnih metoda za objašnjavanje genetske varijabilnosti ovog invazivnog štetnika dala je informacije ne samo o njegovom unosu, nego i širenju. Rezultati ovoga istraživanja mogu se koristiti kako bi se bolje razumjeli mehanizmi kako partenogentski organizmi mogu postati ozbiljni štetnici i bez dovoljne genetske varijabilnosti.

Ključne riječi: kestenova osa šiškarica; invazivni štetnik; širenje nakon unašanja; populacijsko usko grlo
Oto Nakládal, Petr ŠENFELD, Milivoj FRANJEVIĆ, Hana UhlÍková UDK 630*453 (001)
USPOREDBA UČINKOVITOSTI CIJELOSEZONSKOG I STANDARDNOG FEROMONA ECOLURE® U ULOVIMA SMREKINOG PISARA (Ips typographus (L.))     pdf    TXT     HR     EN 395
Petra GROŠELJ, Lidija ZADNIK STIRN UDK 630*629 (001)
GRUPNO ODLUČIVANJE U UPRAVLJANJU ŠUMAMA: IZMEĐU KOMPROMISA I KONSENZUSA     pdf    TXT     HR     EN 403
 
STRUČNI ČLANCI
     
Alojzije Frković UDK 630*156
LOV I LOVNE PRILIKE U SENJSKOM KOTARU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA     pdf    TXT     HR     EN 411
Mr. Krunoslav Arač
BATOKLJUN (Coccothraustes coccothraustes L.)     pdf    TXT     HR     EN 419
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Krunoslav Teslak
Prof. dr. sc. Jura Čavlović: OSNOVE UREĐIVANJA ŠUMA     PDF    TXT 420
Dragutin Pičman
Sokolović, Dž., M. Bajrić: OTVARANJE ŠUMA     PDF    TXT 423
Alojzije Frković
Fra Crvenka, M.: ŽIVOTINJE U BIBLIJI     PDF    TXT 424
Frane Grospić
L´Italia forestale e montana     PDF    TXT 425
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jozo Franjić, Daniel Krstonošić
10. SIMPOZIJ EDGG-a (EUROPEAN DRY GRASSLAND GROUP) ZAMOŚĆ (POLJSKA) – OČUVANJE I RESTAURACIJA TRAVNJAKA     PDF    TXT 428
Ivan Lukić
INTERFORST 2014. - PREDSTAVLJANJE NADOLAZEĆEG SAJMA U LAUBAUU 4.–5. RUJNA 2013.     PDF    TXT 434
 
KORICE
     
Boris Hrašovec
Brijestovi potkornjaci – važni i neizostavni biološki čimbenik širenja holandske bolesti brijesta     PDF    TXT 440

                UNDER CONSTRUCTION