broj: 7-8/2011
pdf (5,9 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE pdf TXT HR EN | 341 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Jakovljević,T., M. Gradečki-Poštenjak, I. Radojčić Redovniković | UDK 630* 232.3 (Pinus pinea L.) (001) | |
| Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva svježeg i uskladištenog sjemena pinije (Pinus pinea L.) pdf TXT HR EN | 343 | |
| Sažetak: Pinija (Pinus pinea L.) je mediteranska vrsta drveća. Raširena je na cijelom području Sredozemlja. U Hrvatskoj je prirodno rasprostranjena na otoku Mljetu u području Saplunare. Zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti mogućnosti korištenja sjemena pinije su velike. U šumarstvu se koristi za pošumljavanje degradiranih staništa mediteranskog krškog područja Hrvatske, a zbog široke kišobranaste krošnje i vrlo dekorativnog izgleda, interesantna je kao hortikulturna vrsta. Nutritivna i zdravstvena vrijednost sjemena proizlazi iz kemijskog sastava. Bogato je proteinima, vitaminima A,B,C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolnim spojevima. Ispitana je kvaliteta sjemena (klijavost sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage), kemijski sastav i antioksidativna svojstva unutarnje sjemenske ljuske i sjemena (količina ukupnog sumpora, dušika, sirovog proteina, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bakra, cinka, željeza, mangana i ukupnih polifenola). Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva ispitana su na svježem sjemenu (3 provenijencije) i na dugoročno uskladištenom sjemenu (1 provenijencija).Sjeme je sabrano na području UŠP Split, svježe sjeme je sabrano 2009. godine, a uskladišteno sjeme je sabrano 1995. godine. Klijavost svježeg sjemena bila je viša od standardom propisane. Provenijencija Mljet imala je nisku energiju klijavosti i najviše učešće šturog sjemena. Uzrok tomu je starost stabala. Učešće svježeg neisklijalog sjemena ukazuje na dormantnost sjemena, a iznosilo je prosječno 9 %. Kod sjemena pinije radi se o tipu mehaničke dormantnosti. Provenijencija Dubrovnik imala je najviše učešće svježeg neisklijalog sjemena. Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija bilo je dobro (Tablica 2). Klijavost uskladištenog sjemena provenijencije Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine, iznosila je prosječno 74 %. (Tablica 3). Značajna količina dušika i sumpora predstavlja pokretačku snagu rasta embrija. Ukupna količina dušika, sumpora, sirovih proteina i fosfora u sjemenu je visoka, dok je u sjemenskoj ljusci niska. Visoke vrijednosti sirovih proteina ukazuju na to da je sjeme pinije bogat izvor proteina (Tablica 4.). Sjemenke su bogate mineralima. Najzastupljeniji element je kalij, a slijede ga fosfor i magnezij. Ostali elementi zastupljeni su ovim slijedom: kalcij, željezo, mangan, cink i bakar. Nije uočena bitna razlika u mineralnom sastavu unutarnje ljuske i sjemena. Provenijencija Mljet (prirodna sastojina) ima najveću količinu svih ispitivanih minerala osim fosfora, jer je sastojina stara (Tablica 5). Istražen je udio ukupnih polifenola i antioksidacijski kapacitet unutarnje sjemenske ljuske i sjemena pinije. Na temelju dobivenih rezultata za udio ukupnih polifenola vidljivo je da istražene provenijencije sadrže različite udjele ukupnih polifenola. Koncentracija ukupnih polifenolnih spojeva dva puta je viša u unutarnjoj sjemenskoj ljusci nego u sjemenu pinije (Slika 3.). Antiokisdacijski kapacitet tj. ORAC vrijednosti značajno su veće u uzorcima unutarnje sjemenske ljuske nego u sjemenu (Slika 4). Između vrijednosti ukupnih polifenola i antioksidacijskog kapaciteta određena je i linearna korelacija s visokim koeficijentom determinacije, što ukazuje da su polifenolni spojevi odgovorni za antioksidacijsku aktivnost sjemena (Slika 5). Dobiveni rezultati istraživanja su u skladu s literaturnim podacima istraživanja provedenim u drugim mediteranskim zemljama. Uporaba sjemena pinije u Hrvatskoj je zanemariva, stoga bi bilo potrebno intenzivirati njegovu proizvodnju. Fizička, fiziološka, nutritivna i zdravstvena svojstva sjemena pinije ukazuju na potrebu osnivanja multifunkcionalnih sjemenskih plantaža za proizvodnju sjemena. Ključne riječi: antioksidacijska aktivnost; kemijski sastav sjemena; kva liteta sjemena; Pinus pinea L.; polifenoli; sjeme pinije; unutarnja sjemenska ljuska | ||
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mihoci, I., M. Franjević | UDK 630* 453 | |
| Rijetka i ugrožena grbica Hrvatske Erannis ankeraria – povijesni pregled, analiza i perspektive pdf TXT HR EN | 353 | |
| Kajba,D., J. Domac, V. Šegon | UDK 630* 537 + 238 | |
| Estimation of Short Rotation Crops Potential in the Republic of Croatia: Illustration Case Within FP7 Project Biomass Energy Europe pdf TXT HR EN | 361 | |
| Kličić,H., S. Govorčin,T. Sinković, S. Gurda,T. Sedlar | UDK 630* 812 (Pinus sylvestris L.) | |
| Makroskopske karakteristike i gustoća drva bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini pdf TXT HR EN | 371 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Barčić, D., N. Panić | UDK 630* 907 | |
| Ekološko vrednovanje u zaštićenom prostoru Parka prirode Kopački rit pdf TXT HR EN | 379 | |
| Mayer, Željko | UDK 630* 232 (Juglans nigra L.) | |
| Osnivanje kultura crnoga oraha (Juglans nigra L.) generativnim načinom pdf TXT HR EN | 391 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Muharica(Muscicapa striata Pall.) PDF TXT | 398 | |
| Cerovečki,Zdravko | ||
| Stabljikava petoprsta(Potentilla caulescens L.) PDF TXT | 399 | |
| Kranjčev, Radovan | ||
| Lokva na Diviski / Rt Kamenjak PDF TXT | 399 | |
| AKTUALNO | ||
| Hrašovec,Boris | ||
| Reforma nastavnog programa na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu PDF TXT | 400 | |
| Frković,Alojzije | ||
| Svijet šuma na poštanskim markama zemalja svijeta PDF TXT | 403 | |
| OBLJETNICE | ||
| Skoko,Mladen | ||
| Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac, dvije obljetnice mature PDF TXT | 407 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Idžojtić,M., M.Harapin | ||
| Simpozij Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske, Zagreb,30. svibnja 2011. godine PDF TXT | 410 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Gračan, Joso | ||
| Dalibor Ballian i Davorin Kajba: Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti PDF TXT | 413 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 413 | |