broj: 7-8/2011        pdf (5,9 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE     pdf    TXT     HR     EN 341
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Jakovljević,T., M. Gradečki-Poštenjak, I. Radojčić Redovniković UDK 630* 232.3 (Pinus pinea L.) (001)
Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva svježeg i uskladištenog sjemena pinije (Pinus pinea L.)     pdf    TXT     HR     EN 343
Sažetak: Pinija (Pinus pinea L.) je mediteranska vrsta drveća. Raširena je na cijelom području Sredozemlja. U Hrvatskoj je prirodno rasprostranjena na otoku Mljetu u području Saplunare. Zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti mogućnosti korištenja sjemena pinije su velike. U šumarstvu se koristi za pošumljavanje degradiranih staništa mediteranskog krškog područja Hrvatske, a zbog široke kišobranaste krošnje i vrlo dekorativnog izgleda, interesantna je kao hortikulturna vrsta. Nutritivna i zdravstvena vrijednost sjemena proizlazi iz kemijskog sastava. Bogato je proteinima, vitaminima A,B,C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolnim spojevima. Ispitana je kvaliteta sjemena (klijavost sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage), kemijski sastav i antioksidativna svojstva unutarnje sjemenske ljuske i sjemena (količina ukupnog sumpora, dušika, sirovog proteina, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bakra, cinka, željeza, mangana i ukupnih polifenola). Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva ispitana su na svježem sjemenu (3 provenijencije) i na dugoročno uskladištenom sjemenu (1 provenijencija).Sjeme je sabrano na području UŠP Split, svježe sjeme je sabrano 2009. godine, a uskladišteno sjeme je sabrano 1995. godine. Klijavost svježeg sjemena bila je viša od standardom propisane. Provenijencija Mljet imala je nisku energiju klijavosti i najviše učešće šturog sjemena. Uzrok tomu je starost stabala. Učešće svježeg neisklijalog sjemena ukazuje na dormantnost sjemena, a iznosilo je prosječno 9 %. Kod sjemena pinije radi se o tipu mehaničke dormantnosti. Provenijencija Dubrovnik imala je najviše učešće svježeg neisklijalog sjemena. Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija bilo je dobro (Tablica 2). Klijavost uskladištenog sjemena provenijencije Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine, iznosila je prosječno 74 %. (Tablica 3). Značajna količina dušika i sumpora predstavlja pokretačku snagu rasta embrija. Ukupna količina dušika, sumpora, sirovih proteina i fosfora u sjemenu je visoka, dok je u sjemenskoj ljusci niska. Visoke vrijednosti sirovih proteina ukazuju na to da je sjeme pinije bogat izvor proteina (Tablica 4.). Sjemenke su bogate mineralima. Najzastupljeniji element je kalij, a slijede ga fosfor i magnezij. Ostali elementi zastupljeni su ovim slijedom: kalcij, željezo, mangan, cink i bakar. Nije uočena bitna razlika u mineralnom sastavu unutarnje ljuske i sjemena. Provenijencija Mljet (prirodna sastojina) ima najveću količinu svih ispitivanih minerala osim fosfora, jer je sastojina stara (Tablica 5). Istražen je udio ukupnih polifenola i antioksidacijski kapacitet unutarnje sjemenske ljuske i sjemena pinije.
Na temelju dobivenih rezultata za udio ukupnih polifenola vidljivo je da istražene provenijencije sadrže različite udjele ukupnih polifenola. Koncentracija ukupnih polifenolnih spojeva dva puta je viša u unutarnjoj sjemenskoj ljusci nego u sjemenu pinije (Slika 3.). Antiokisdacijski kapacitet tj. ORAC vrijednosti značajno su veće u uzorcima unutarnje sjemenske ljuske nego u sjemenu (Slika 4). Između vrijednosti ukupnih polifenola i antioksidacijskog kapaciteta određena je i linearna korelacija s visokim koeficijentom determinacije, što ukazuje da su polifenolni spojevi odgovorni za antioksidacijsku aktivnost sjemena (Slika 5). Dobiveni rezultati istraživanja su u skladu s literaturnim podacima istraživanja provedenim u drugim mediteranskim zemljama. Uporaba sjemena pinije u Hrvatskoj je zanemariva, stoga bi bilo potrebno intenzivirati njegovu proizvodnju. Fizička, fiziološka, nutritivna i zdravstvena svojstva sjemena pinije ukazuju na potrebu osnivanja multifunkcionalnih sjemenskih plantaža za proizvodnju sjemena.
Ključne riječi: antioksidacijska aktivnost; kemijski sastav sjemena; kva liteta sjemena; Pinus pinea L.; polifenoli; sjeme pinije; unutarnja sjemenska ljuska
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Mihoci, I., M. Franjević UDK 630* 453
Rijetka i ugrožena grbica Hrvatske Erannis ankeraria – povijesni pregled, analiza i perspektive     pdf    TXT     HR     EN 353
Kajba,D., J. Domac, V. Šegon UDK 630* 537 + 238
Estimation of Short Rotation Crops Potential in the Republic of Croatia: Illustration Case Within FP7 Project Biomass Energy Europe     pdf    TXT     HR     EN 361
Kličić,H., S. Govorčin,T. Sinković, S. Gurda,T. Sedlar UDK 630* 812 (Pinus sylvestris L.)
Makroskopske karakteristike i gustoća drva bijelog bora (Pinus sylvestris L.) s područja Cazina u Bosni i Hercegovini     pdf    TXT     HR     EN 371
 
STRUČNI ČLANCI
     
Barčić, D., N. Panić UDK 630* 907
Ekološko vrednovanje u zaštićenom prostoru Parka prirode Kopački rit     pdf    TXT     HR     EN 379
Mayer, Željko UDK 630* 232 (Juglans nigra L.)
Osnivanje kultura crnoga oraha (Juglans nigra L.) generativnim načinom     pdf    TXT     HR     EN 391
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Muharica(Muscicapa striata Pall.)     PDF    TXT 398
Cerovečki,Zdravko
Stabljikava petoprsta(Potentilla caulescens L.)     PDF    TXT 399
Kranjčev, Radovan
Lokva na Diviski / Rt Kamenjak     PDF    TXT 399
 
AKTUALNO
     
Hrašovec,Boris
Reforma nastavnog programa na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu     PDF    TXT 400
Frković,Alojzije
Svijet šuma na poštanskim markama zemalja svijeta     PDF    TXT 403
 
OBLJETNICE
     
Skoko,Mladen
Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac, dvije obljetnice mature     PDF    TXT 407
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Idžojtić,M., M.Harapin
Simpozij Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske, Zagreb,30. svibnja 2011. godine     PDF    TXT 410
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Gračan, Joso
Dalibor Ballian i Davorin Kajba: Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti     PDF    TXT 413
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 413

                UNDER CONSTRUCTION