broj: 7-8/2010        pdf (8,66 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201007 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
DALI I KAKO KORISTIMO BIOMASU KAO ENERGENT?     pdf    TXT     HR     EN 333
Ovih dana naši šumari i drvnotehnolozi imali su prilike posjetiti “Holzmesse”, šumarsko-drvnotehnološki sajam u Klagenfurtu, a u srpnju “Interforst” u Münchenu (Messe München). Prema informacijama onih koji su im nazočili, oba su posvetila značajnu pozornost pridobivanju i korištenju šumske biomase i drvnog otpada iz drvoprerađivačke industrije u energetske svrhe, bilo da se radi o proizvodnji toplinske ili elektro energije. U Našicama se u sklopu 5. hrvatskih dana biomase, 3. rujna 2010. održava Hrvatsko-Austrijski gospodarski skup na temu “Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva”, na kojemu će prema programu biti prezentirani referati grupirani u nekoliko cjelina: Biogoriva u Hrvatskoj, Iskustva izAustrije, Modeli financiranja i poticanja projekata u Republici Hrvatskoj i stručna predavnja u svezi s kogenaricijskim postrojenjima i saznanjima o biogorivima glede zakonskih odredbi, tržišta i strategije za budućnost u Njemačkoj. Iz izvješća s 4. hrvatskih dana biomase i onih prethodnih, koja redovito donosimo u našem časopisu, kao i ostalih napisa iz aktivnosti HŠD-a po pitanju bionergije, bilo da je o tome raspravljano na tematskim sjednicama Upravnog odbora, godišnjim skupštinama ili u okviru aktivnosti HŠD sekcije Hrvatska udruga za biomasu, koju je je osnovalo HŠD 2005. god, a koja je članica Europske udruge za biomasu, možemo dobiti saznanja što je HŠD, HŠ d.o.o.,Vlada RH i resorno Ministarstvo učinilo po tom pitanju. Stvoreni su određeni okviri za korištenja bioenergije, ustanovljeni poticaji, zakonski omogućeno uključivanje (prodaja) električne energije dobivene iz biomase u elektroenergetski sustav, krenula je izgradnja peletarnica, projekti za kogeneracijske sustave i dr. No, nas zanima odgovor gdje je tu šumarstvo i biomasa kao raspoloživi energent čija je struktura i količina naznačena primjerice na znanstvenom skupu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na temu “Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije”, ili savjetovanju u organizaciji Hrvatskog šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma d.o.o. i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, na temu “Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe u Hrvatskoj”. Korištenjem biomase iz realno mogućeg etata, koja je do sada ostajala u šumi i povećanjem uzgojnih radova na čišćenju, proredi i obnovi sastojina, koji postaju isplativi kao novi proizvod, a koji na tržištu ima pristojnu cijenu, u bližoj budućnost potencijali biomase kretali bi se i do 4,5 mil. tona godišnje, što je ekvivalent 2,2 mil. tona nafte (koju uvozimo). Sa stručnog šumarskog gledišta, nije ni potrebno napominjati što bi ti sada isplativi radovi, koji često izostaju radi manjka financijskih sredstava, značili za kvalitetu šume, vrijednost njenih općekorisnih funkcija i osiguranja potrajnosti. Osim dva pogona Hrvatskih šuma d.o.o. u Gospiću i Ogulinu, koja proizvode toplinsku energiju za sebe i manji krug ostalih potrošača, Hrvatske šume d.o.o. putem kćerke “Biomasa”, prodaju drvnu sječku i to najviše inozemnim kupcima, proizvedenu najčešće iz ogrjevnog drva, do sada postojećeg sortimenta koji već ima svoje tržište, a najmanje iz nazovimo “otpada” koji i dalje ostaje u šumi , a da i ne govorimo o biomasi iz povećanja uzgojnih radova. PrimjericeAustrijske državne šume imaju u vlasništvu 30 kogeneracijskih sustava i prodaju KWh kao gotov proizvod a ne sirovinu). Drvna industrija Gorskog kotara među prvima je prepoznala potrebe igradnje peletarnica (Mrkopalj, Gerovo, Delnice), no i one kao i Spačva, Perušić i dr. također uglavnom rade za izvoz. Strategija pak energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. god., po našem mišljenju, predviđa premalo učešće korištenja biomase. Dakle, uvozimo fosilna goriva, a nedovoljno proizvodimo i izvozimo ono čime bi mogli zadovoljiti velik dio svojih potreba i međunarodne obveze. Naime, Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i preporuka Gradačke deklaracije, koje nas jasno obvezuju na smanjenje stakleničkih plinova. Kada bi odgovorili na pitanje iz naslova, mogli bi reći da još nismo iskoristili naše mogućnosti, i da se baš kao u i svemu, sporo pomičemo.

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Degmečić, D., T. Florijančić, K. Krapinec, D. Domić UDK 630* 156 (001)
Rogovlje srnjaka kao smjernica gospodarenja lokalnom populacijom     pdf    TXT     HR     EN 335
Barčić, D., V. Ivančić UDK 630* 116 + 425 (001)
Utjecaj odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec na onečišćenje okoliša     pdf    TXT     HR     EN 347
Jakovljević, T., G. Pánczél, M. Manninger, N. Potočić, I. Seletković, T. Dubravac, M. Gradečki-Poštenjak UDK 630* 160 (001)
Lišće obične bukve (Fagus sylvatica L.), referentni uzorak ICPforesta za međulaboratorijske usporedbe i njegova primjenjivost za određivanje ukupnog dušika i ugljika u lišću     pdf    TXT     HR     EN 361
Ballian, D., M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001)
Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i zapadnog Balkana     pdf    TXT     HR     EN 371
Mešić, A., T. Gotlin Čuljak, T.Miličević UDK 630* 145.7 + 153 + 453 (001)
Dinamika populacije invazivne vrste Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) u središnjoj Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 387
Vasić, V., Z. Galić, M. Drekić UDK 630* 232.3 + 441 (001)
Učinkovitost i selektivnost nekih herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola     pdf    TXT     HR     EN 395
Glavendekić, Milka UDK 630* 442 (001)
Parazitoidi i hiperparazitoidi Erannis Erannis defoliaria cl. (Lepidoptera, Geometridae) u hrastovim šumama     pdf    TXT     HR     EN 403
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Vlastelica(Himantopus himantopus L.)     PDF    TXT 411
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Glavaš, Milan
Park-šume grada Zagreba     PDF    TXT 412
Krstonošić, D., K. Sever, I. Alešković
Šumsko drveće i grmlje Hrvatske     PDF    TXT 415
Glavaš, Milan
Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze     PDF    TXT 416
Frković, Alojzije
Vodič kroz lovišta Primorsko-goranske županije     PDF    TXT 418
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 420
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Martinić, I., M. Landekić
Interforst 2010 – Stručni barometar aktualnog stanja šumarske tehnike     PDF    TXT 423
 
PRIZNANJA
     
Vlainić, Oliver
Spomen obilježja zaslužnim šumarima i šumarskim institucijama     PDF    TXT 428
 
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
     
Idžojtić, Marilena
Dr. sc. Marko Zebec     PDF    TXT 431
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Dundović, Josip
Stručna ekskurzija šumara Karlovac u Austriju     PDF    TXT 434
 
IN MEMORIAM
     
Vlainić, Oliver
Mladen Tonković (1937 – 2010)     PDF    TXT 439

                UNDER CONSTRUCTION