broj: 7-8/2009
pdf (8,4 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| JOŠ O ŠUMI I ZAŠTITI PRIRODE U SVEZI S NATURA 2000 U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 368 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Vedriš,M., A.Jazbec, M.Frntić, M.Božić, E.Goršić | UDK 630* 529 (001) | |
| Preciznost procjene strukturnih elemenata bukovo-jelove sastojine ovisno o veličini kružnih primjernih ploha pdf TXT HR EN | 369 | |
| Matošević,D., M.Pernek, T.Dubravac, B.Barić | UDK 630* 453 (001) | |
| Istraživanje faune lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 381 | |
| Dubravac,T., S.Dekanić | UDK 630* 423 (001) | |
| Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine pdf TXT HR EN | 391 | |
| Sažetak: Iz dosadašnjih istraživanja, kao i iz opažanja šumarskih stručnjaka u praksi, mogu se iščitati dvije glavne opće prihvaćene značajke veza ne uz sušenje lužnjaka s obzirom na starost sastojine i šumsku zajednicu: (1) srednjodobne, starije i stare sastojine najpodložnije su sušenju stabala hrasta lužnjaka i (2) najveći intenziteti sušenja događaju se u šumskim zajednicama hrasta lužnjaka u nizi. U ovome su radu navedene dvije pretpostavke ispitane za sastojine hrasta lužnjaka od prvoga do šetog dobnog razreda na području Spačvanskoga bazena analizom evidencije o dinamici i strukturi sječe suhih i odumirućih (3B) stabala tijekom razdoblja od 11 godina (1996. do 2006. godine). Analiza je obavljena na temelju dostupnih podataka koji se prikupljaju ti jekom redovitoga gospodarenja u “Hrvatskim šumama” d.o.o. i pohranjuju u bazu podataka HS Fond. Iz preuzetih podataka izdvojeno je 962 odsjeka ukup ne površine 20 671 ha, koji su podijeljeni u tri grupe prema fitocenološ koj pripadnosti. U odabranim je odsjecima tijekom promatranoga razdoblja ukupno posječeno 850 835 m3hrasta lužnjaka, od čega se 58 % (492 583 m3) odnosilo na suha i odumiruća stabla. U više od 69 % odsjeka zahvati pridobivanja drva obavljani su 3 i više puta, a u 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka). S obzirom na starost sastojine, intenzitet sječe suhih i odumirućih stabala naglo raste nakon ulaska u peti dobni razred, odnosno nakon starosti sastojine od 80 godina. Međutim, daljnom je analizom ustanovljeno da postoji izrazito velika varijabilnost u intenzitetu sječe suhih i odumirućih stabala unutar istoga dobnog razreda. Dakle, ne može se donijeti generalni zaključak kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu sušenja lužnjaka, jer starost sastojine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni. Gledajući vrijednosti ukupno posječenoga obujma suhih i odumirućih stabala tijekom promatranoga razdoblja (m3/ha) nisu ustanovljene statistički značajne razlike među odsjecima tri biljne zajednice. Razlike su ipak potvrđene u dinamici tijekom promatranoga razdoblja. U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet, iskazan kao postotak od drvne zalihe hrasta u odsjeku. Isto tako posljedice koje sušenje ostavlja u sastojinama u nizi s obzirom na izostanak podstojne etaže različite su u odnosu na sastojine na gredi i zahtijevaju daljnje detaljne istraživačke napore kako bi ih se na odgovarajući način kvanitificiralo. Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunja vati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, primjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize trendova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraživanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena i potrebno ih je daljnjom primjenom ove ili slične metodologije provjeriti u ostalim većim šumskim kompleksima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Ključne riječi: hrast lužnjak; Spačvanski bazen; starost sastojine; sušenje; šumska zajednica | ||
| Godina, K. | UDK 630* 569 (001) | |
| Razvoj strukturnih elemenata u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka na području Uprave šuma Bjelovars osvrtom na modeliranje mješovitih prirasno prihodnih tablica pdf TXT HR EN | 407 | |
| Cerovečki, Z. | UDK 630* 188 (001) | |
| Šume bukve s trstolikom milavom –As.Calamagrosti arundinaceae-Fagetum (Ht. 1950) Cerovečki ass. nov. na planinama zapadne Hrvatske pdf TXT HR EN | 417 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Pašičko,R., D.Kajba, J.Domac | UDK 630* 425 (biomasa–Biomass) | |
| Konkurentnost šumske biomase u Hrvatskoj u uvjetima tržišta CO2 emisija pdf TXT HR EN | 425 | |
| Grgurević, D. | UDK 630* 272 (Cactaceae) | |
| Sukulente (mesnatice – tustike) na jadranskoj obali i uporaba u parkovima pdf TXT HR EN | 439 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Češljugar(Carduelis carduelis L.) PDF TXT | 447 | |
| Kranjčev,R. | ||
| Uz korito Bijele rijeke PDF TXT | 448 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frković,A | ||
| Lovačka iskaznica Davora Martića PDF TXT | 450 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’ Italia forestale e montana PDF TXT | 451 | |
| Gračan,J. | ||
| HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva PDF TXT | 454 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Dundović,J. | ||
| Ugovoro kooperaciji između gradova Našica i Güssinga PDF TXT | 455 | |
| Posavec,S. | ||
| Europske inovacijske nagrade PDF TXT | 458 | |
| IZ ŠUMARSTVA BOSNE I HERCEGOVINE | ||
| Rezo,L. | ||
| Inicijativa za formiranje granskog sindikata Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine PDF TXT | 459 | |
| Upravni odbor HŠD Mostar | ||
| Zašto nije formirano Šumsko-gospodarsko društvo (ŠGD) u Hercegovačko-neretvenskoj županiji PDF TXT | 459 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Filipović,J. | ||
| Đurađ Babogredac(1922 – 2009) PDF TXT | 462 | |
| Schreiber,P. | ||
| Duško Grgičević(1933 – 2009) PDF TXT | 463 | |