broj: 7-8/2008        pdf (15,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200807 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
Certifikacija Šuma, odumrla stabla i bioloŠka raznolikost     PDF    TXT     HR 322
Skup o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine predstavlja značajnu prekretnicu u očuvanju svjetskoga okoliša i prirode. Skup je završio s tri značajne skupine smjernica i dogovora: Konvencijom o biološkoj raznolikosti, Konferencijom UN-a o klimatskim promjenama i nama vrlo značajnim Načelima o šumama. Od tada do danas, dakle, u proteklih 26 godina, obavljeno je puno skupova i dogovora. Mislim da je najvažniji skup u Kiotu o smanjenju stakleničkih plinova.
Svjetskom skupu u Riu naša struka je, nepriznato, dala model za održivi razvoj (više od 200 godina staro potrajno gospodarenje šumama), a Načela o šumama zasigurno su bila poticaj za puno međunarodnih šumarskih sastanaka i dogovora o očuvanju šuma, te i za pojavu certifikacije šuma.
S obzirom na dobro stanje naših šuma i njihovu gotovo 100 % prirodnost, u nas je ugovor o certifikaciji sklopljen za sve državne šume, što zapravo predstavlja korak za njihovo još bolje očuvanje, kao i poboljšanje biološke raznolikosti u jednoj komponenti koja se izrazito pojavljuje u razvojnoj fazi starenja i raspadanja izvorne prirodne šume, odnosno prašume.
U službenom pravilniku certifikacije šuma kroz čitav život šume, od obnove pa do nove obnove uzgojnim postupkom, u kontinuitetu obnove mlade sastojine i daljnjem razvoju, potrebno ostaviti stojeća stara stabla s dupljama i nekoliko stabala za koja pretpostavljamo da će se osušiti i srušiti i uskoro predstavljati mrtvo drvo. Prva zbog ornitofaune i nekih šumskih sisavaca, a druga radi gljiva i insekata. Uz današnje, još uvijek aktualno propadanje šuma, takva stabla nije teško pronaći.
Znamo kako su naše šume prirodnoga sastava jer se prirodno pomlađuju, a uzgojnim postupcima održava se njihov prirodni sastav. Sanitarnim sječama mi međutim “čistimo”, uklanjajući u potpunosti ekološke niše za spomenutu faunu i svijet gljiva.
Želimo li, dakle, održati što veću biološku raznolikost, u šumi je potrebno na kraju ophodnje “žrtvovati” nekoliko stabala. U takvoj šumi postižemo optimalno vezivanje ugljika, zbog postizanja sklopa stabala (mladik) do obnove s velikim fotosintetskim učinkom, ali i s povećanom biološkom raznolikošću zahvaljujući mrtvom drvu. Tako se kroz čitav život prirodne gospodarske šume postižu dvije, danas zasigurno najvažnije općekorisne funkcije, vezivanje ugljika i velika biološka raznolikost koju prašuma ima samo u razvojnim fazama starenja i raspadanja (mrtvo drvo).
Veliku korisnost mrtvog drva za biološku raznolikost potvrdila su znanstvena istraživanja. Hans-Juergen Otto (1994) u svojoj knjizi Ekologija šuma (Waldoekologie) navodi kako je u mrtvom drvu pronađeno 1500 vrsta gljiva i 1300 vrsta kukaca. Prema istome autoru krupno mrtvo drvo je u svojoj unutrašnjosti dobro izolirano od vanjskih klimatskih promjena pa osigurava sigurnu ekološku nišu.
Certifikacija šuma svojim odredbama o mrtvom drvu dobro osigurava biološku raznolikost svijeta šume koji nam je donedavno bio gotovo nepoznat. Certifikaciju treba striktno provoditi i zaboraviti na savršeno “očišćenu” šumu koju smo nekada podržavali. Moramo, međutim, imati na umu kako je potrebno podržati istraživanja u tome području.

Prof. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Tomić, F., T. Krička, S. Matić UDK 630* 331 + 88 (001)
Raspoložive poljoprivredne površine i mogućnosti šuma za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 323
Sučić, I. UDK 630* 156 (001)
Brojno stanje jarebice kamenjarke (Alectoris graeca Meisner) od 2000. do 2007. godine na planini Tušnici     pdf    TXT     HR     EN 331
Hukić, E., A. Dounavi, D. Ballian UDK 630* 165 (001)
Analiza dna hibridnih platana (Platanus acerifolia /Aiton/ Willd.) drvoreda grada Sarajeva     pdf    TXT     HR     EN 337
 
STRUČNI ČLANCI
     
Pintarić, B. UDK 630* 165
Mikropropagacija bijele topole (Populus alba L.)     pdf    TXT     HR     EN 343
Frković, A. UDK 630* 902.1 + 648 + 156
Josip Ettinger – prvi hrvatski zoolog     pdf    TXT     HR     EN 355
Prebježić, P. UDK 630* 907
Prostorni prikaz niza debljinskih razreda prve izmjere trajne plohe u prašumi “Čorkova uvala” 1957. godine     pdf    TXT     HR     EN 363
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, Krunoslav
Crnoglava travarka (Saxicola torquata L.)     PDF    TXT 370
Kranjčev, Radovan
Srcolika kukavica, Velika šumarica, Kod Kudinog mosta, Uz Kupu, U Meraškoj jami, Ivanovo Selo – selo roda     PDF    TXT 371
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Prpić, B.
Prirodni zeolitni tuf iz Hrvatske u zaštiti okoliša     PDF    TXT 374
Dundović, J.
Programa Dana šumske biomase     PDF    TXT 378
 
OBLJETNICE
     
Ivančević, V.
U povodu 130. obljetnice rođenja Alfonsa Kaudersa (1878 – 1966)     PDF    TXT 380
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, Frane
L’Italia forestale e montana     PDF    TXT 381
 
IZ SVIJETA GLJIVA
     
Kranjčev, Radovan
Gljiva sepultaria (Geopora)     PDF    TXT 384
 
IZ SVIJETA KUKACA
     
Kranjčev, Radovan
Ispod trulog debla, Smeđa lenta, Močvarna riđa     PDF    TXT 385
 
IN MEMORIAM
     
Tomić, I.
Gojko Pinjuh (1938 – 2008)     PDF    TXT 387
Obitelj Tomas
Eduard Tomas (1926 – 2008)     PDF    TXT 388

                UNDER CONSTRUCTION