broj: 7-8/2004
pdf (29,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Brane i akumulacije – blagostanja ili razočaranja? PDF TXT HR | 361 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pilaš, I., Seletković, A. | UDK 630* 181.3 + 581 | |
| Analiza režima podzemnih voda našičkih nizinskih šuma primjenom GRASS GIS alata pdf TXT HR EN | 363 | |
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 | |
| Nomenklaturno-sintaksonomska revizija kompleksa “Blechno-Fagetum (Ht. 1950) Marinček 1970” (Luzulo-Fagion) pdf TXT HR EN | 375 | |
| Zečić, Ž., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 305 + 242 | |
| Neki rezultati eksploatacije brdskih sastojina skupnim radom uz osvrt na izbor metode studija vremena pdf TXT HR EN | 381 | |
| Prka, M. | UDK 630* 523 (Fagus sylvatica L.) | |
| Debljina kore obične bukve (Fagus sylvatica L.) u sječinama bjelovarske bilogore pdf TXT HR EN | 391 | |
| Krejči, V., Dubravac, T. | UDK 630* 231 + 226 (Quercus ilex L.) | |
| Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Quercus ilex L.) pdf TXT HR EN | 405 | |
| Crnković, S. | UDK 630* 232.3 (Quercus robur L.) | |
| Kvantitativne i kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinama sliva rijeke Česme pdf TXT HR EN | 413 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zelić, J. | UDK 630* 525 (quercus frainetto ten) | |
| Preliminarne sortimentne tablice za hrast sladun (quercus frainetto ten) pdf TXT HR EN | 431 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Drozd cikelj (Turdus philomelos Brehm) PDF TXT HR | 444 | |
| AKTUALNO | ||
| Klepac, Dušan | ||
| Nekoliko misli u prilog izradbe kodeksa o gospodarenju prirodnim šumama PDF TXT HR | 445 | |
| Frković, A. | ||
| Ljekovito bilje na poštanskim markama PDF TXT HR | 445 | |
| Ivančević, V. | ||
| Uskoro se otvara jedinstveni šumarski muzej u Krasnu, središtu naše najstarije šumarije PDF TXT HR | 447 | |
| Brežnjak, M. | ||
| Pilanarstvo – Hrvatski eksperimentalni pilanarski portal PDF TXT HR | 449 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Klepac, Dušan | ||
| Prikaz knjige “Stablo i okoliš” PDF TXT HR | 450 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana 4-5/2004. PDF TXT | 452 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana 1-2/2004. PDF TXT | 455 | |
| Vondra, V. | ||
| Osvrt i mišljenje o okončanom izdavačkom poduhvatu Hrvatski šumarski životopisni leksikon PDF TXT HR | 457 | |
| PORTRETI | ||
| Skoko, M. | ||
| Ivan Grigorijevič Jakovljev (1903 – 1997) PDF TXT HR | 459 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Ivančević, V. | ||
| Naše šumarstvo, po treći put zaredom, uspješno se predstavilo na Tršćanskom sajmu PDF TXT | 464 | |
| Dundović, J. | ||
| 11. Savjetovanje C.A.R.M.E.N., Forum 2004 PDF TXT | 466 | |
| Dundović, J. | ||
| Referat: “Korištenje šumske biomase u Republici Hrvatskoj” PDF TXT | 468 | |
| Dundović, J. | ||
| 3. Sastanak komercijalista srednjoeuropskih državnih poduzeća PDF TXT | 472 | |
| uredništvo | ||
| Protuerozijska i zaštitna uloga šume i postupci njezina održavanja i unapređenja PDF TXT | 475 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Jakovac, H. | ||
| Mr. sc. Stjepan Petreš, dipl. ing. šum. PDF TXT | 476 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Ivančević, V. | ||
| O ostvarenju uzgojnih radova na području Kotara Rijeka od 1957–60. godine PDF TXT HR | 479 | |
| Prilikom nedavnog pregleda oskudno sačuvane šumarske povijesne građe, za Šumarski muzej u Krasnu pronađen je jedan prilično opširni referat šumarske inspekcije Narodnog odbora kotara Rijeka, s tablicama o izvršenju uzgojnih radova po šumarijama na području kotara Rijeka u četverogodišnjem razdoblju (1957-60) petgodišnjeg plana pošumljavanja (1957-61). U preglednoj tablici posebno su prikazani planirani i ostvareni radovi pošumljavanja, melioracija i očetinjavanja po šumarijama u fizičkim i novčanim količinama. Planirane količine preuzete su iz društvenog plana privrednog razvoja kotara Rijeka, a izvršenje prema pismenom izvješću šumarija (Tablica I). Analiziranjem ukupno ostvarenih radova u odnosu na planirane, uočljiv je podbačaj pošumljavanja (57 %) i melioracije šuma (59 %) te znatni prebačaj očetinjavanja (180 %). Prema tim pokazateljima od sveukupno planiranog pošumljavanja 2.750 ha ostvareno je svega 1.562 ha (57 %). Među šumarijama rezultati pošumljavanja kreću se u širokom rasponu od 110 % (Šumarija Klana) do 28 % (Šumarija Jablanac). Ukupni rezultati melioracija vrlo su slični pošumljavanju, jer je od planiranih količina (2.750 ha) ostvaren tek neznatno veći iznos od 1.616 ha (59 %). Od planiranih količina najbolji rezultat ostvarila je Šumarija Opatija (102 %), a najslabiji Šumarija Rijeka (22 %). Očetinjavanje iskazuje najbolji rezultat, jer je od planiranih 500 ha ostvareno 900 ha (180 %). Od pojedinih šumarija najbolji rezultat je postigla Šumarija Skrad (320 %), a najslabiji Šumarija Crikvenica (27 %). Analizom ukupnih troškova i fizičkih izvršenja obračunati su prosječni troškovi po hektaru i to kod pošumljavanja 100.000 din/ha, očetinjavanja 10.000 din/ha i melioracija 12.000 din/ha. Analizom troškova pošumljavanja po šumarijama visoki iznos iskazuje Šumarija Novi (220.200 din/ha), a najniži Šumarija Zalesina (26.033 din/ha). Kod melioracija raspon se kreće od najviše 77.667 din/ha kod Šumarije Fužine, do 542 din/ha kod Šumarija Opatija. Troškovi očetinjavanja bukovih šuma kreću se od 16.494 din/ha kod Šumarije Senj, do 2.923 din/ha kod Šumarije Zalesina. Usporedbom između planiranih i ostvarenih fizičkih radova i financijskih pokazatelja uzgojnih radova po ha pojedinih šumarija uočljive su velike disproporcije. U komentaru izvješća izražava se sumnja u dostavljene podatke pošumljavanja pojedinih šumarija, koji vjerojatno ponegdje sadržavaju i popunjene površine. To je posljedica slabog razlikovanja pojma pošumljavanja od pošumljene površine. Takav način prikazivanja podataka utječe na smanjeno ostvarenje plana i povećanje troškova, koji će se otkloniti prilikom kolaudacije na terenu 1961. godine na kraju petgodišnjeg izvršenja plana. Do kraja petgodišnjeg plana predstoji još jedna godina, pa u tom razdoblju treba još pošumiti 1.154 ha i meliorirati 1.134 ha, za što je osigurano 75.000.000 din iz Fonda za unapređenje šuma. Iako će se u zadnjoj godini petgodišnjeg plana favorizirati jeftinija sjetva kod pošumljavanja plan se ipak neće ostvariti, već će se prolongirati za sljedeće razdoblje. S obzirom na prebačaj očetinjavanja (koji se može smatrati melioracijom) preostali korigirani plan melioracije šuma moguće je nadoknaditi očetinjavanjem bukovih šuma. U dijelu referata o smjernicama i prijedlozima za budući rad iznose se zanimljiva zapažanja o dosadašnjem radu. Tako se ukazuje na propust u redoslijedu izrade plana, koji treba najprije definirati po izvorima i dinamici sredstava, pa tek onda po fizičkim vrijednostima (a ne obratno kao što se do tada prakticiralo). Nadalje, izboru površina prilikom pošumljavanja treba pokloniti puno pozornosti, kao i vrstama sadnica, i to u prvom redu brzorastućim vrstama, zajedno s tradicionalnim vrstama. Kao jedan od važnih momenata kod pošumljavanja naglašava se primjena poznate metode rada. Pri tomu se ukazuje na mogućnost substitucije pošumljavanja kao najskupljeg rada s melioracijom degradiranih šuma i šikara, kao sigurnijeg i znatno jeftinijeg rada. Očetinjavanje velikih površina bukovih šuma, ponajprije raznih degradacijskih stadija, posebno se favorizira unašanjem deficitarnih vrsta kao što su jela i smreka. Uspjehu pošumljavanja umnogome doprinosi stručno i praktično usavršavanje terenskog šumarskog osoblja kao trajnog zadatka. Također se pledira ponovno vođenje katastra pošumljavanja kao važnog dijela poslovanja šumarija i provedbe godišnje kolaudacije pošumljavanja poslije jesenskih obilnih kiša. To su eto ukratko glavni dijelovi referata bez detaljnih opisa fizičkih i financijskih rezultata pojedinih šumarija i ukupnih iznosa. Iako ovaj slučajno pronađeni dokument ne otkriva ništa novo u ovim disciplinama, ipak u nekim elementima svjedoči o tadašnjem razvoju šumarstva. U njemu su iznesena razmišljanja tadašnjih šumara o pošumljavanju, melioraciji šuma i očetinjavanju bukovih šuma, od kojih su neka kasnije i potpuno napuštena. Uza sve to, objavljivanjem ovog dokumenta približili smo sadašnjoj generaciji šumara makar jedan segment nekadašnjih radova u šumarstvu od prije gotovo pola stoljeća. Ta etapa razvoja šumarstva svakako je utjecala na njegov daljnji razvoj do današnjih dana. | ||
| IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA | ||
| Rezo, Lj., Anđelić, I. | ||
| Položaj šumarstva u susretu s novim zakonom o šumama (snf bih 20/02) PDF TXT | 481 | |
| IZLOŽBE | ||
| Jakovac, H. | ||
| Doživljaj Like i Velebita iz svijeta Karla Posavca PDF TXT HR | 485 | |
| Ivančević, V. | ||
| “125. Obljetnica Kraljevskog nadzorništva – Inspektorata”, u Senju (1878 – 2003) PDF TXT HR | 486 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Grospić, F. | ||
| Proljetne aktivnosti HŠD-a – Ogranak Zagreb – posjet Šumariji Vrbovec PDF TXT | 488 | |
| Harapin, M. | ||
| Stručna ekskurzija “Šuma u školi i škola u šumi” PDF TXT | 490 | |
| Ivančević, V. | ||
| Prof. dr. sc. Milan Glavaš detaljno obradio zaštitu šuma od požara i protupožarnu zaštitu na području Uprave šuma podružnice Senj od 1994–2003. godine PDF TXT | 492 | |