broj: 7-8/2004        pdf (29,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200407 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Brane i akumulacije – blagostanja ili razočaranja?     PDF    TXT     HR 361
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Pilaš, I., Seletković, A. UDK 630* 181.3 + 581
Analiza režima podzemnih voda našičkih nizinskih šuma primjenom GRASS GIS alata     pdf    TXT     HR     EN 363
Trinajstić, I. UDK 630* 188
Nomenklaturno-sintaksonomska revizija kompleksa “Blechno-Fagetum (Ht. 1950) Marinček 1970” (Luzulo-Fagion)     pdf    TXT     HR     EN 375
Zečić, Ž., Poršinsky, T., Šušnjar, M. UDK 630* 305 + 242
Neki rezultati eksploatacije brdskih sastojina skupnim radom uz osvrt na izbor metode studija vremena     pdf    TXT     HR     EN 381
Prka, M. UDK 630* 523 (Fagus sylvatica L.)
Debljina kore obične bukve (Fagus sylvatica L.) u sječinama bjelovarske bilogore     pdf    TXT     HR     EN 391
Krejči, V., Dubravac, T. UDK 630* 231 + 226 (Quercus ilex L.)
Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Quercus ilex L.)     pdf    TXT     HR     EN 405
Crnković, S. UDK 630* 232.3 (Quercus robur L.)
Kvantitativne i kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinama sliva rijeke Česme     pdf    TXT     HR     EN 413
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zelić, J. UDK 630* 525 (quercus frainetto ten)
Preliminarne sortimentne tablice za hrast sladun (quercus frainetto ten)     pdf    TXT     HR     EN 431
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Drozd cikelj (Turdus philomelos Brehm)     PDF    TXT     HR 444
 
AKTUALNO
     
Klepac, Dušan
Nekoliko misli u prilog izradbe kodeksa o gospodarenju prirodnim šumama     PDF    TXT     HR 445
Frković, A.
Ljekovito bilje na poštanskim markama     PDF    TXT     HR 445
Ivančević, V.
Uskoro se otvara jedinstveni šumarski muzej u Krasnu, središtu naše najstarije šumarije     PDF    TXT     HR 447
Brežnjak, M.
Pilanarstvo – Hrvatski eksperimentalni pilanarski portal     PDF    TXT     HR 449
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Klepac, Dušan
Prikaz knjige “Stablo i okoliš”     PDF    TXT     HR 450
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana 4-5/2004.     PDF    TXT 452
Grospić, F.
Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana 1-2/2004.     PDF    TXT 455
Vondra, V.
Osvrt i mišljenje o okončanom izdavačkom poduhvatu Hrvatski šumarski životopisni leksikon     PDF    TXT     HR 457
...
Ako je za neku djelatnost važan vremenski slijed upornog stručnog rada svih generacija stručnjaka i ostalih zaposlenika tada je šumarstvo za to odličan primjer. Zaboravom i/ili više manje namjernim manipuliranjem činjenicama moguće je redizajnirati prošlost – onu opću i one posebne. Šumarstvo bez organiziranog ljudskoga rada u prošlosti ne može imati ni sadašnjost ni predvidivu budućnost. Posjedovanje objektivnih podataka o profesionalnom djelovanju ljudi (ljudskih resursa) kroz dovoljno dugo vremena (nekoliko životnih ciklusa sastojina) bilo bi neprocjenjivo bogatstvo. Tada bi mnogi odgovori do kojih se danas tek posredno može doći, bili bi pouzdaniji, neposredni i brzi. Stoga je okončani projekt HRVATSKI ŠUMARSKI ŽIVOTOPISNI LEKSIKON (HŠŽL) veliki poduhvat. O tome će tek svjedočiti buduće generacije. Sadašnja generacija šumara nije u dovoljnoj mjeri prepoznala i podržala sve mogućnosti koje je izdavački projekt omogućavao (nudio). Odustalo se od formiranja žive baze podataka o šumarima koja bi omogućila pretraživanja i proizvodnju novih informacija o šumarstvu. Prikupljeni podaci tijekom ostvarenja projekta HŠŽL bili su idealna polazna osnova za to ostvarenje.
Valja naglasiti da su dužnosnici “Hrvatskih šuma”, neovisno o osobama u pojedinim razdobljima, prepoznali značaj projekta. Oni su, usprkos financijskim poteškoćama u poslovanju poduzeća ostali temeljni novčani podupirujući oslonac projektu i izdavaču. U velikoj mjeri zahvaljujući njima projekt je priveden kraju.
Kada se pred kraj drugoga tisućljeća otpočelo s istraživanjem i prikupljanjem biografskih i bibliografskih podataka za hrvatske šumare od 1860. do 2000. godine središnji cilj bio je prikupiti i objaviti na jednome mjestu i u jednom izdanju životopisne podatke za sve inženjere šumarstva. Taj je cilj bio ostvaren 2001. godine objavljivanjem petog sveska životopisnog leksikona.
Josipu Biškupu, voditelju petnaestgodišnjih cjelovitih socioloških istraživanja u šumarstvu, izdanje 5 sveska HŠŽL nije zatvorilo stvaralački ciklus. Usprkos dotad učinjenom i ostvarenju središnjeg cilja projekta kao da je još nešto je nedostajalo.
Dvije godine kasnije (2002) povodom 55 godina postojanja drvnoindustrijske, odnosno drvnotehnološke nastave na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradnji nakladika Tutiz leksika d.o.o. i Šumarskog fakulteta izdana je knjiga HRVATSKI LEKSIKON DRVNIH TEHNOLOGA. U njoj je prikazano oko 2.230 životopisa drvnih tehnologa zajedno s više od 100 životopisa šumarskih diplomiranih inženjera, znanstvenika i nastavnika koji su utemeljili drvnotehnološku znanost u Hrvatskoj.
I konačno se 2003. za hrvatsko šumarstvo i hrvatsku kulturnu baštinu dogodila još jedna značajnost. Objavljen je i šesti svezak HŠŽL. Taj je svezak, vjerojatno, nastao kao sinergijska rezultanta korisnika HŠŽL, mnogih rasprava o njemu (objektivnih i onih inih) te autorovih (nakladnikovih) promišljanja.
Već objavljenim životopisima šumarskih inženjera i mnogim nešumarskim stručnjacima koji su radili u šumarstvu (ukupno njih oko 4.000) valjalo je nešto dodati i na taj način uobličiti cjelinu. Rukopisom knjige u kojoj su predstavljeni lugari (čuvari šuma) i šumarski tehničari zatvara se krug o ljudskim resursima koji predstavlja nužni uvjet održanja i unapređenja šuma. Više nitko ozbiljan u svijetu ne spori da je postojanje djelotvornog i učinkovitog ljudskog resursa preduvjet održivog razvoja. Stoga je ostvarenje istraživačkog i izdavačkog projekta o šumarima, svrstalo RH u skup malobrojnih zemalja u svijetu koje su uspjele ostvariti tako važnu zadaću za nacionalno šumarstvo.
Od Austro-ugarske monarhije do današnjih dana u šumama i šumarstvu današnje Hrvatske radilo je više tisuća lugara i šumarskih tehničara. Iz njihovih dnevnika koje su vodili u svim društveno-političkim sustavima od početka 19. stoljeća do danas mogla bi se isčitati povijest šuma i šumarstva, povijest društva i društvenog vrednovanja šuma. Te analize ne postoje i vjerojatno ih nikada nećemo sačiniti. Sačuvani dokumenti malim dijelom se nalaze u državnim arhivima mnogih zemalja pod čijim političkim utjecajem je bila Hrvatska. Najveći dio tih dokumenata trajno je uništen.
Lugari i šumarski tehničari cijeli radni vijek provedu u šumama svoga revira. Oni su radeći kao trajni ‘živi monitornig’ svjedoci svih zbivanja, oni provode i ostvaruju mnoge planove, oni primijećuju i registriraju promjene, oni su produžena ruka šumarske struke i šumarske prakse i šumarske znanosti.
Stoga je za hrvatsko šumarsto od posebnog značaja da se po prvi puta na ovom prostoru stvaralački nemir profesora Biškupa nije prigušio 2000. godine. U proteklim godinama su prikupljeni podaci za oko 3.500 leksičkih jedinica (životopisa) ili samo nekih naznaka iz životopisa. Koliko je zaista bilo lugara – čuvara šuma i šumarskih tehničara nikada se neće pouzdano znati. Ovim je djelom učinjen maksimum mogućeg.
Sudjelovanje u izradi HŠŽL i tijekom rada na 6 svesku ostalo je dobrovoljno, slobodno, otvoreno bez uobičajenih uredničkih zahvata u sadržaj i obujam autorskih priloga. Svi koji su poslali priloge bili su autori građe o sebi. Uredničko je uplitanje bilo samo najnužnije. Za umrle su autori bili njihovi nasljednici ili suradnici. Obujamski i sadržajno prilozi za leksičku jedinicu znatno su kraći od onih u ranijim svescima, a za njih oko 45 % leksičku jedinicu čini samo 4–5 podataka (ime i prezime, naziv službe i mjesto službovanja).
Rukopis 6. sveska Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona i organski je dio cijele edicije. Nakon njegova izdanja Hrvatski šumarski životopisni leksikon (1. do 6. sveska) definitivno je postao:
• priručnik u stručnom i znanstvenom proučavanju kronološkog utjecaja okolišnih i ljudskih resursa prema šumama i šumarstvu Hrvatske,
• bogat obavjestnik za sve detaljnije biografske i bibliografske podatke o šumarstvu i šumarima kao polazište za neka nova postignuća,
• pomoć znatiželjnicima i ‘samozvanim sucima’ koji se žele informirati prije vrednovanja utjecaja šumara iz prošlosti i sadašnjosti na šume i šumarstvo.
Ukoliko su se u međuvremenu promijenili kriteriji u pristupu ljudskim resursima dodatno kompletirana edicija 6. sveskom HŠŽL mogla bi poslužiti kao izvorište pri sastavljanju informatičke baze podataka o hrvatskim šumarima za minulo razdoblje dulje od 150 godina. Prije prvog izdanja na CD-u autor i nakladnik nisu u toj nakani uspjeli. Stoga se s CD izdanja može samo čitati ali ne pretraživati i analizirati.
Nakon izdanja 6. sveska ta edicija može pomoći pri vrednovanju šumarstva kao jednoga od prvih, najstarijih i najuglednijih područja u hrvatskoj duhovnoj, okolišnoj i materijalnoj baštini. S obzirom da HŠŽL sadrži životiopise ljudi s cijelog područja Hrvatske i stranaca koji su radili u hrvatskom šumarstvu u vremenu dužem od 150 godina njegovo postojanje predstavlja kulturološki pothvat na nacionalnoj razini.
Na kraju prikaza dopuštam si prenijeti citat starorimskog pjesnika Ovidija, prema izboru Uredništva edicije HŠŽL zapisanog u Proslovu 6. sveska: EXEGI MONUMENTUM AERE PERENNIUS! (Podigosmo spomenik trajniji od mjedi – hrvatskom šumarstvu)

 
PORTRETI
     
Skoko, M.
Ivan Grigorijevič Jakovljev (1903 – 1997)     PDF    TXT     HR 459
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Ivančević, V.
Naše šumarstvo, po treći put zaredom, uspješno se predstavilo na Tršćanskom sajmu     PDF    TXT 464
Dundović, J.
11. Savjetovanje C.A.R.M.E.N., Forum 2004     PDF    TXT 466
Dundović, J.
Referat: “Korištenje šumske biomase u Republici Hrvatskoj”     PDF    TXT 468
Dundović, J.
3. Sastanak komercijalista srednjoeuropskih državnih poduzeća     PDF    TXT 472
uredništvo
Protuerozijska i zaštitna uloga šume i postupci njezina održavanja i unapređenja     PDF    TXT 475
 
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI
     
Jakovac, H.
Mr. sc. Stjepan Petreš, dipl. ing. šum.     PDF    TXT 476
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Ivančević, V.
O ostvarenju uzgojnih radova na području Kotara Rijeka od 1957–60. godine     PDF    TXT     HR 479
 
IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA
     
Rezo, Lj., Anđelić, I.
Položaj šumarstva u susretu s novim zakonom o šumama (snf bih 20/02)     PDF    TXT 481
 
IZLOŽBE
     
Jakovac, H.
Doživljaj Like i Velebita iz svijeta Karla Posavca     PDF    TXT     HR 485
Ivančević, V.
“125. Obljetnica Kraljevskog nadzorništva – Inspektorata”, u Senju (1878 – 2003)     PDF    TXT     HR 486
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Grospić, F.
Proljetne aktivnosti HŠD-a – Ogranak Zagreb – posjet Šumariji Vrbovec     PDF    TXT 488
Harapin, M.
Stručna ekskurzija “Šuma u školi i škola u šumi”     PDF    TXT 490
Ivančević, V.
Prof. dr. sc. Milan Glavaš detaljno obradio zaštitu šuma od požara i protupožarnu zaštitu na području Uprave šuma podružnice Senj od 1994–2003. godine     PDF    TXT 492

                UNDER CONSTRUCTION