broj: 7-8/2000        pdf (36,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200007 and arb=1 order by id

B. Prpić
PROPADANJE ŠUMA I PRERADA DRVA OŠTEĆENIH STABALA     PDF    TXT     HR 360
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Rubin, G. UDK 630* 453 + 450
Parazitski kompleks borova četnjaka (Thaumetopoea pityocampa Schiff.) na području Uprave šuma Split     pdf    TXT     HR     EN 363
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Popijač, M., Vrebčević, M. UDK 630* 165 + 188 + 232.3
Primjena GIS-a u razdiobi na šumske sjemenske jedinice     pdf    TXT     HR     EN 373
Sabadi, R. UDK 630* 904 + 903
Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska analiza     pdf    TXT     HR     EN 385
Sažetak: SR Njemačka šumovita je oko 30%, odnosno ima oko 10,7 milijuna ha šuma, od kojih je statistički obuhvaćeno 9,5 milijuna ha. 20% šuma je u korporativnom, 34% državnom, a 46% u privatnom šumoposjedu. Statistički obuhvaćene šumske površine nalaze se u posjedu 434.000 vlasnika, 64% od njih spada u gospodarstva koja se pretežito bave poljodjelstvom, a oni gospodare sa 1,5 milijuna ha šuma (16% svih površina) s prosječnom veličinom posjeda 5,4 ha. Veći šumoposjed svih vrsta vlasništva, njih 156.000, gospodari s ukupnom površinom 8 milijuna ha šuma ili 84%, a prosječna veličina takvih posjeda je 51,1 ha/posjed.
Drvna zaliha u njemačkim šumama u prosjeku je visokih 271 m3/ha, godišnji prirast u prosjeku oko 5,9 m3/ha. Drvna zaliha njemačkih šuma je po ha 195% europskog prosjeka, neto godišnji prirast 137% europskog prosjeka, a sječe su 141% europskog prosjeka. Smreka, jela i duglazija zauzimaju 35% površina, borovi i ariš 31%, a 35% šumskih površina je pod listačama.
Mjere koje poduzima država i ostale institucije oko novovjekih šumskih šteta daju izvjesne rezultate, koji su međutim nedovoljni, tako da se zakiseljenje tala i prodiranje teških metala iz tala u podzemne vode nastavlja. Njemačke šume pridonose uskladištenju ugljičnog dioksida u količini od oko 30 milijuna tona godišnje. Ugljični dioksid predstavlja oko 86% svih ispušnih plinova koji djeluju na učinak staklenika.
Bojazni da će uslijed onečišćenja doći do propasti njemačkih šuma na sreću se nisu ostvarile, a vjerojatno se neće ni u bližoj budućnosti. Deteriorianje šumskih tala nastavlja se međutim i dalje. Čak i prestankom daljnjeg unošenja štetnih tvari, ne bi prestalo štetno djelovanje onih do sada unešenih u tlo.
Njemačko šumarstvo ostvarilo je u 1997. vrijednost proizvodnje od oko 3,56 mlrd DM, u kojoj je neto novostvorena vrijednost 1,78 mlrd DM. U godini 1997. posječeno je 38,207 milijuna m3 drveta (bez kore) za koje je postignuta prosječna cijena 88 DM/m3. U godini sječa je u odnosu na prethodnu godinu veća za 3,2% (u privatnim šumama +7,0%, u državnim šumama +4,9%, a u korporativnim šumama -4,1%).
U svim tipovima šumoposjeda sječe su uglavom bile približne etatu, osim u godini 1990. kada su zbog olujnog nevremena bile dvostruko veće od jednogodišnjeg etata. Korporativni i privatni šumoposjed uživa višestruke državne subsidije u novcu i djelu, tako da su iskazi poslovnih rezultata bez tih pomoći nazvani čistim prihodom I, a sa subsidijama čistim prihodom II. U korporativnim šumama u razdoblju od 1989 do 1997. g. čist prihod I bio je pozitivan samo 1990. godine, kada je posječeno prosječno 12,3 m3/ha, dok je u privatnom šumoposjedu u istom razdoblju čist prihod I bio negativan u godini 1992. i 1993. U korporatvnim šumama čist prihod II unatoč subsidijama bio je pozitivnim samo u 1989., 1990., 1994., 1995., 1996. i 1997. U državnom šumoposjedu čist prihod koji je osim 1980., 1981. i 1990. bio uvijek negativan, podmiruje se u načelu iz državnog proračuna.
Rezultati poslovanja svih tipova šumoposjeda razlikuju se prema veličinama posjeda, pretežitim vrstama drveta i veličinom sječe po ha.
Način podsticanja u šumarstvu također je raznolik i rezultat je vrlo pomno definirane šumarske i općegospodarske politike. Podstiče se konverzija šuma ka prirodi bliskim, pošumljivanje poljoprivrednih površina granične prizvodnosti, suzbijanje bolesti šuma, požara itd. Jednako tako se intenzivno podstiče promicanje plasmana drveta kao ekološki najčišćeg materijala u građevinarstvu i u drugim oblastima.
Budući da je prirast svih šuma u Njemačkoj oko 5,9 m3/ha, a da je moguće šumoposjedu osigurati poslovanje bez gubitaka i subsidija uz sječu od oko
7,5 m3/ha i to uz uvjet da je pretežit dio smrekovina s visokim udjelom oblovine, očigledno je da se rješenja moraju tražiti u sniženju svih troškova.
Ekonometrijskom analizom ustanovljeno je da je u proizvodnoj funkciji u kojoj je sječa zavisna varijabla, a utrošak strojeva i voznog parka (kapital, K) i utrošen ljudski rad u satima po ha (L) kao nezavisne varijable, objašnjeno samo 9,5% promjena u državnom, 18% u korporativnom i 33% u privatnom šumoposjedu, te da su izračunate proizvodne funkcije statistički signifikantne pri 95% pouzdanosti samo u slučaju korporativnog i privatnog šumoposjeda. Iz izračunatih proizvodnih funkcija proizlazi da je substituibilnost ljudskog rada vrlo visoka u odnosu na uporabu strojeva i voznog parka. Značajna ulaganja u njemačkom šumarstvu svih vrsta posjeda potvrđuju nalaz ove analize. Da je stoga postotak objašnjenosti promjena proizvodne funkcije u državnom šumoposjedu logičan, leži u tom što državni šumoposjed ima daleko više društvenih zadaća od ostalih i što na razini šumarije i višim, pruža ostalim vrstama šumoposjeda besplatne ili pojeftinjene usluge skrbi o šumama.
Pri analizi ponude/tražnje šumskih proizvoda samo je jednadžba ponude u njemačkim državnim šumama signifikantna. Bez obzira na to što je samo mali dio promjena objašnjen empirijskim jednadžbama ponude, budući da tijek tražnje i prodajnih cijena šumskih sortimenata teče u dobroj mjeri paralelno, osim izuzetka 1990. kada zbog povećane ponude sortimenata izrađenih iz olujom oštećenog drveća provedena analiza potvrđuje svoju vrijednost.

Ključne riječi: funkcije tražnje; Gospodarska postignuća; proizvodne funkcije
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Domac, J. UDK 630* 238 + 831
Prvi rezultati međunarodnog projekta “Socio-Economic Aspects of Bioenergy Systems”     pdf    TXT     HR     EN 413
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Mala ušara (Asio otus L.)     PDF    TXT 420
 
PRIZNANJA ŠUMARSKIM ZNANSTVENICIMA
     
Matić, S.
Akademiku Dušanu Klepcu dodjeljen počasni doktorat (Dr. Honoris Causa)     PDF    TXT 421
Anić, I., Oršanić, M.
Prof. dr. sc. Slavku Matiću dodijeljen počasni doktorat (Dr. Honoris Causa)     PDF    TXT 425
Vukelić, J.
Dodjela počasnog zvanja i titule professor emeritus Prof. dr. sc. Dr. h. c. Branimir Prpiću     PDF    TXT 428
Ljuljka, B.
Dodjela počasnog zvanja i titule professor emeritus Prof. dr. sc. Marijanu Brežnjaku     PDF    TXT 430
 
AKTUALNO
     
Jakovac, H.
Tematska rasprava: Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće (nastavak 104. red. skupštine HŠD-a)     PDF    TXT 432
Getz, D.
Da li Park prirode “Kopački Rit” zadovoljava kriterije za Nacionalni park     PDF    TXT 443
Čavlović, J.
Novi program gospodarenja za g. j. “Belevine” (2000-2009)     PDF    TXT 450
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Križanec, R.
Je li prihvatljiva istoznačnost uređajnih elemenata sklop = gustoća = pokrovnost = zastrtost     PDF    TXT 457
Krajina, M.
Vrste prihoda u jednodobnim šumama     PDF    TXT 462
Šimić, I.
Poticaj podizanja šuma metodom komprimiranog filogenetskog razvoja     PDF    TXT 463
 
IZ LOVSTVA
     
Frković, A.
Lovstvo Slovačke – uz 80. obljetnicu Slovačkog lovačkog saveza     PDF    TXT 465
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Dundović, J.
Forstinfo (prilog tematskoj raspravi “Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće”)     PDF    TXT 471
Mikloš, I.
Chile Forestal     PDF    TXT 474
Frković, A.
Šezdeset godina seljačke lovačke čitanke     PDF    TXT 477
Grospić, F.
Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 479
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Jakovac, H.
“Agrimar-Florest 2000”     PDF    TXT 481
Grubešić, M.
U Hrvatskom šumarskom društvu održan tečaj “Ocjenjivanje lovačkih trofeja”     PDF    TXT 482
Glavaš, M., Grubešić, M., Kušan, V., Prpić, B.
Obilježen 5. lipanj – svjetski dan zaštite okoliša (Žutica)     PDF    TXT 484
Farkaš-Topolnik, N.
Ekološka problematika šume Žutica     PDF    TXT 486
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Zapisnik 104. redovite skupštine HŠD-a     PDF    TXT 486
 
IN MEMORIAM
     
Medvedović, J.
Oto Žunko, dipl. ing. šum. (1919 – 2000)     PDF    TXT 489
Gračan, J.
Dragutin Mayer, dipl. ing. šum. (1908 – 2000)     PDF    TXT 491

                UNDER CONSTRUCTION