broj: 7-8/2022
pdf (12,97 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Zašto kasnimo u zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti? pdf TXT HR EN | 281 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Ivana Grgurić, Ivan Perković, Nataša Hulak, Vibor Roje, Petar Šutalo, Krešimir Popić | UDK 630* 114.7 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.1 | |
Enzimatska aktivnost šumskog tla u oštećenom šumskom ekosustavu obične jele s rebračom pdf TXT HR EN | 283 | |
Krunoslav Sever, Antonia Vukmirović, Luka Hodak, Saša Bogdan, Ida Katičić Bogdan, Daniel Krstonošić, Tomislav Karažija, Jozo Franjić, Željko Škvorc | UDK 630*231 + 233 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.2 | |
Funkcionalna prilagodba prirodnog pomlatka hrasta kitnjaka i obične bukve na različite stanišne prilike pdf TXT HR EN | 293 | |
Vladan Popović, Darka Šešlija Jovanović, Aleksandar Lučić, Ljubinko Rakonjac, Sanja Jovanović, Aleksandar Vasiljević, Danijela Miljković | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.3 | |
Prostorna varijabilnost morfoloških obilježja iglica populacija jele (Abies alba Mill.) na Balkanskom poluotoku u odnosu na klimatske čimbenike pdf TXT HR EN | 309 | |
Vojislav Dukić, Miroslav Mirković, Branko Stajić, Danijela Petrović, Marko Kazimirović, Srđan Bilić | UDK 630* 111.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.4 | |
Usporedna analiza utjecaja klimatskih čimbenika na radijalni rast autohtonih vrsta borova (Pinus spp.) u središnjoj Bosni i Hercegovini pdf TXT HR EN | 319 | |
Sažetak U Zavidovićko - Teslićkom području, u središnjoj Bosni i Hercegovini, dendrokronološkom metodom je proučavan radijalni rast stabala crnog i bijelog bora, autohtonih vrsta u pomatranom području. Cilj je bio identifikacija razlika između spomenutih vrsta glede utjecaja klimatskih čimbenika. Uzorci su uzeti iz stabala s pet lokaliteta. Na prvom lokalitetu je sastojina bijelog bora, na drugom crnog bora, a na ostala tri lokaliteta su mješovite sastojine. Standardizacija serija širina godova (radijalnih prirasta) obavljena je primjenom Arstan programa. Dobivena je regionalna kronologija bijeloga bora dužine 145 godina (od 1870. do 2014.) i regionalna kronologija crnoga bora dužine 180 godina (od 1835. do 2014.). Ispitivanje zavisnosti između indeksa širine goda i oborina odnosno temperature u pojedinim karakterističnim periodima godine, pokazalo je negativan utjecaj temperature (osim u zimskim mjesecima) na formiranje goda i pozitivan utjecaj oborina. Statistički značajna zavisnost indeksa širine goda od SPEI indeksa ukazuje na značajan utjecaj nedostatka vlage u periodu lipanj – kolovoz (r = 0,33 u lipnju, r = 0,45 u srpnju i r = 0,47 u kolovozu) za bijeli bor i periodu lipanj - rujan (r = 0,36 u lipnju, r = 0,43 u srpanju, r = 0,47 u kolovozu i r = 0,30 u rujnu) za crni bor na formiranje godova. Analiza odnosa klimatskih parametara i formiranih kronologija bijeloga i crnoga bora pokazuje slične odnose između širine goda i klime, ali je utjecaj klimatskih čimbenika nešto više izražen kod crnog bora, kojemu više odgovaraju uvjeti staništa na promatranom području. U promatranom području radijalni prirast stabala obje vrste drveća značajno je uvjetovan klimatskim čimbenicima, odnosno kronologije navedenih vrsta imaju dobar klimatski signal, a posebno signal suše u ljetnim mjesecima. Ključne riječi: dendrokronologija; širina goda; crni bor; bijeli bor; klima; Bosna i Hercegovina | ||
Abdullah E. Akay, H. Hulusi Acar, Buse Kalkan | UDK 630*907.1 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.5 | |
Korištenje GIS tehnika za modeliranje širenja antropogene buke koju stvara motorna pila prilkom sječe šuma pdf TXT HR EN | 333 | |
Alptug Sari | UDK 630*156 (001) https://doi.org/10.31298/sl.146.7-8.6 | |
Prediktivno modeliranje distibucije potencijalnog staništa za anatolskog leoparda (Panthera pardus tulliana Valenciennes, 1856) u Turskoj korištenjem modela maksimalne entropije pdf TXT HR EN | 345 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Eja močvarica (Circus aeruginosus L.) PDF TXT | 357 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Igor Anić | ||
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj PDF TXT | 358 | |
Milan Glavaš | ||
Izv. prof. dr sc. Damir Drvodelić: Slatki pelin (Artemisia annua L.) i ostali pelini: važnost, uzgoj i uporaba PDF TXT | 360 | |
IZ HŠD-a | ||
Oliver Vlainić | ||
Obilježavanje šumarskih obljetnica u Karlovcu PDF TXT | 363 | |
Zvonimir Ištvan | ||
Mađarski šumari dobili priznanja Hrvatskog šumarskog društva PDF TXT | 370 | |
Damir Delač | ||
Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2022. godine PDF TXT | 374 | |
IN MEMORIAM | ||
Krešimir Žagar | ||
Mr. sc. Josip Dundović (1941.-2022.) PDF TXT | 378 | |
Vice Ivančević | ||
Božidar Vukelić, dipl. ing. šum. (1934.-2021.) PDF TXT | 379 | |