broj: 7-8/2021
pdf (11,7 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača? pdf TXT HR EN | 309 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Damir Ugarković, Ivan Seletković, Ivica Tikvić, Mladen Ognjenović, Krešimir Popić, Marko Orešković, Nenad Potočić | UDK 630* 111.8 + 228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.1 | |
Povezanost mortaliteta obične jele (Abies alba Mill.) na području Fužina s klimatskim i strukturnim parametrima pdf TXT HR EN | 311 | |
Marina Popijač | UDK 630*180 + 181.4 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.2 | |
Distribucija 137Cs I 40K u tkivima stabala obične jele (Abies alba Mill.) iz Like (Hrvatska) pdf TXT HR EN | 323 | |
Ivan Tekić, Charles Watkins | UDK 630* 902 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.3 | |
Sveti gajevi - uvid u prošlost dalmatinskih šuma pdf TXT HR EN | 337 | |
Sažetak Za razliku od kontinentalnih šuma s dugom poviješću šumarstva, prošlost dalmatinskih šuma je do danas ostala uglavnom slabo istražena tema. U malobrojnim radovima na ovu temu francuska uprava na čelu s Vicenzom Dandolom je posebno hvaljena zbog brige o šumama, a kao Dandolov najveći doprinos se spominje osnivanje tzv. sacri boschi, odnosno svetih gajeva. Cilj ovoga rada je na temelju arhivskih spisa i drugih podataka iz 19. stoljeća, i na primjeru šireg prostora Šibenika, istražiti nastanak i nestanak svetih gajeva s ciljem doprinošenja boljem poznavanja prošlosti dalmatinskih šuma. Dandolo je 1806. zbog nestašice šuma naredio da svako selo mora ograditi dio zemljišta za podizanje šume i u potpunosti zaustaviti njeno iskorištavanje. Godine 1807. već 360 dalmatinskih sela je ogradilo takvo zemljište. Takvi šumarci nazivali su se sacro bosco, s obzirom da je talijanski jezik tada bio službeni, a Kesterčanek je prvi šumar koji je sacro bosco preveo kao sveti gaj, čime se taj pojam do danas uvriježio u šumarskoj literaturi. Arhivski spisi pokazuju kako se vegetacija u svetim gajevima sastojala od autohtonih vrsta karakterističnih za našu obalu, a bilo je prisutno i pošumljavanje egzotičnijim vrstama. Austrijska uprava je nakon preuzimanja vlasti 1814. godine ponovila sve propise vezane za svete gajeve, čime se, suprotno pisanju šumara kroz 20. stoljeće, nastavila tradicija njihovog osnivanja. Zapisi o podizanju svetih gajeva sežu sve do polovice 19. stoljeća. Dvojezični proglas o osnivanju svetih gajeva iz 1821. pokazuje da je termin sacro bosco s talijanskog na starohrvatski preveden kao zabranjeni gaj, dok raniji prijevodi od Kesterčanekovog ukazuju kako termin nema nikakvu sakralnu poveznicu. Sacri boschi su predstavljali dijelove postojećih šumaraka koji su propisima bili zabranjeni za iskorištavanje zbog obnove vegetacije te bi pravilan prijevod termina bio zabranjen gaj. Isti princip zaštite šuma od eksploatacije primjenjivali su i Mlečani, stoga se sacro bosco može smatrati oblikom upravljanja dalmatinskim šumama s vrlo dugom tradicijom. Nestankom talijanskog jezika kao službenog, termin sacro bosco izlazi iz upotrebe te se zamjenjuje hrvatskim terminom branjevina. Ključne riječi: sacro bosco; sveti gaj; zabranjeni gaj; povijest šuma; Dalmacija | ||
Arzu Ergül Bozkurt, Kamil Coşkunçelebi, Salih Terziog˘lu | UDK 630* 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.4 | |
Varijabilnost populacija običnog bora (Pinus sylvestris L.) u Turskoj prema morfološkim obilježjima iglica pdf TXT HR EN | 347 | |
Askin Gokturk, Ethem Kara, Murat Sabri Sadiklar | UDK 630* 232.3 + 111 (001) https://doi.org.10.31298/sl.145.7-8.5 | |
Utjecaj temperature čuvanja i predsjetvene pripreme na klijavost sjemena mušmulastog gloga (Crataegus azarolus var. pontica) pdf TXT HR EN | 355 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.6 | |
Prvi nalaz Cacopsylla pulchella (Hemiptera: Psyllidae) u Bosni i Hercegovini pdf TXT HR EN | 363 | |
Atinç Pirti, Ramazan Gürsel Hoşbaş | UDK 630* 641 https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.7 | |
Procjena uspješnosti postprocesne kinematičke i statičke tehnike u šumskom okruženju pdf TXT HR EN | 367 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Matija Landekić, Ana Gajšek, Gabrijela Seletković, Mario Šporčić | UDK 630* 907 https://doi.org/10.31298/sl.145.7-8.8 | |
Uloga ekološke certifikacije u kontekstu održivog gospodarenja šumama Republike Hrvatske pdf TXT HR EN | 379 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Crna žuna (Dryocopus martius L.) PDF TXT | 391 | |
Jozo Franjić | ||
Volemija – izuzetno rijetka egzotična vrsta četinjača u Hrvatskoj (Wollemia nobilis W. G. Jones, K. D. Hill et J. M. Allen, Araucariaceae) PDF TXT | 392 | |
Radovan Kranjčev | ||
Kockavice šumskih staništa u Hrvatskoj PDF TXT | 395 | |
Radovan Kranjčev | ||
O staništu kao ekološkom pojmu PDF TXT | 396 | |
AKTUALNO | ||
Christian Gallo | ||
Šumska zemljišta – dobra od interesa za brzu i nezakonitu zaradu PDF TXT | 399 | |
MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
Irina Suša, Silvija Zec, Maja Merc Kiš, Miljenko Županić | ||
Prvi rezultati projekta „Šume u rukama žena“ PDF TXT | 401 | |
IZ HŠD-a | ||
Damir Delač | ||
Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2021. godine PDF TXT | 404 | |