broj: 7-8/2020
pdf (6,01 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
Parafiskalni nameti – pojam i tko ih treba plaćati pdf TXT HR EN | 337 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Milan Pernek, Marta Kovač, Nikola Lacković | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.1 | |
Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae) pdf TXT HR EN | 339 | |
Mladen Ognjenović, Tom Levanič, Nenad Potočić, Damir Ugarković, Krunoslav Indir, Ivan Seletković | UDK 630* 425 + 111 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.2 | |
Međuovisnost različitih indikatora vitaliteta stabala i njihov odziv na klimatske uvjete na plohi obične bukve (Fagus sylvatica L.) pdf TXT HR EN | 351 | |
Simon Lendvai, Jurij Diaci, Dušan Roženbergar | UDK 630* 242 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.3 | |
Odziv crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na različite intenzitete selektivne prorjede: pedesetgodišnja istraživanja u sjeveroistočnoj Sloveniji pdf TXT HR EN | 367 | |
Sažetak Područje poplavnih šuma crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u Sloveniji čini samo 0,4 % (približno 4708 ha) ukupne površine šumskog zemljišta (Čater i sur., 2001.). Veći kompleks takvih sastojina u Sloveniji su Črni i Polanski Log, a istraživanje je provedeno na području potonjeg (slika 1). Kako čiste sastojine johe odlikuju brojne specifičnosti, potrebno im je prilagoditi šumskouzgojne postupke. Da bi se utvrdio odgovarajući intenzitet prorjede takvih sastojina, 1967. godine u Polanskom Logu postavljene su pokusne plohe. Od tada do 2018. godine na plohama je izvršeno pet do sedam mjerenja. Sva stabla na plohama su bila obrojčana. Izvršeno je mjerenje prsnih promjera i procjena sljedećih elemenata na stablima: pripadnost etaži, vitalnost, uzgojna perspektiva, uzgojna uloga, duljina krošnje i kvaliteta (tablica 3). Svaka ploha bila je podijeljena u tri polja (40 x 50 m) s različitim metodama rada: bez intervencije, umjereno i intenzivno prorjeđivanje. Uzgojni postupci koji su poduzeti tijekom praćenja pokusa prikazani su u tablici 2. Danas su te sastojine u zreloj fazi razvoja, stoga smo u ovom radu analizirali reakcije crne johe na različite intenzitete prorjeđivanja i dobivene rezultate usporedili s preporukama autora tradicionalnih uzgojnih modela i modela koji se temelje na situacijskoj njezi šuma. Ustanovili smo da se na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem gustoća sastojine koja je u dobi između 50 i 70 godina i na kraju je ophodnje kreće od 295 do 690 kom/ha (slika 3), dok se na plohama bez intervencije ova vrijednost kreće u rasponu od 370 do 790 kom/ha. Drvne zalihe u istom su se razdoblju kretale u rasponu od 277 do 458 m3/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, dok su na plohama bez intervencije bile veće, u rasponu od 309 do 516 m3/ha (slika 4). U to su se doba temeljnice nalazile u rasponu između 23 i 41 m2/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, a na plohama bez intervencije u rasponu od 26 do čak 51 m2/ha (slika 5). Tijekom cijelog razdoblja praćenja ploha, stabla su, bez obzira na metodu rada, narasla za tri do četiri debljinska stupnja (slika 2). Na plohama s umjerenim prorjeđivanjem i onima bez intervencije, debljinski prirast stabala bio je skoro jednak (0,33 cm godišnje) (slika 6). Statistički je značajan veći debljinski prirast stabala na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem (0,37 cm godišnje). Debljinski prirast dominantnih stabala bio je nešto veći, od 0,46 cm godišnje na plohama bez intervencije do 0,50 cm godišnje na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem, ali statistički značajne razlike između metoda rada nisu utvrđene (slika 6). Međutim, otkrili smo da kod dominantnih stabala ne postoje statistički značajne razlike s obzirom na njihovu slojevitost, vitalnost, tendenciju, dužinu krošnje i kvalitete s obzirom na korištenu metodu rada. U usporedbi s uzgojnim modelima koji su se koristili za manji broj odabranih stabla, gustoća i temeljnica ispitivanih sastojina je znatno veća, a debljinski prirast manji. Autori tradicionalnih i modela s manjim brojem odabranih stabala zagovaraju rano prorjeđivanje takvih sastojina (tablica 1). Veće razlike nastaju u konačnom broju stabala po hektaru i u intenzitetu intervencije. Razlog malog debljinskog prirasta i razlike između metoda rada na našim plohama pripisali smo nedovoljnom intenzitetu i djelomično nedosljednoj provedbi postupka prorjeđivanja. Ipak, ukazala se potreba za intenzivnim prorjeđivanjem i pospješivanjem rasta stabala najvećeg prsnog promjera, vitalnosti i tendencije, lijepo oblikovane i duge krošnje (slika 7, slika 8). Ključne riječi: crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.); prorjeđivanje; godišnji debljinski prirast; tradicionalni model sa selektivnim prorjeđivanjem; situacijski model prorjeđivanja | ||
Besim Balić, Ante Seletković, Ahmet Lojo, Aida Ibrahimspahić, Jusuf Musić, Admir Avdagić, Velid Halilović | UDK 630* 516 (001) https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.4 | |
Model za procjenu volumena krupnog drveta stabala smreke Picea abies Karst) na području Kantona 10 u Federaciji Bosne i Hercegovine pdf TXT HR EN | 379 | |
Hüseyin Ogfuz Çoban, Halis Bereket | UDK 630* 432 (001 https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.5 | |
Analiza vidljivosti vatrogasnih tornjeva namijenjenih zaštiti mediteranskih šumskih ekosustava od požara u Turskoj pdf TXT HR EN | 393 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Željko Španjol, Boris Dorbić, Nikola Vrh, Ivana Gašparović, Ivan Tolić, Milan Vojinović | UDK 630* 187 + 174 https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.6 | |
Vegetacijska i dendrološka obilježja park-šume Hober u Korčuli pdf TXT HR EN | 409 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
Jastrebača (Strix uralensis Pallas) PDF TXT | 423 | |
Radovan Kranjčev | ||
Zapisi iz hrvatskih šuma (6) – Šumski dragulji PDF TXT | 424 | |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
Slavko Petrič | ||
Zimsko pošumljavanje travnatih površina PDF TXT | 426 | |
IZ HŠD-a | ||
Vice Ivančević | ||
Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Senj u proteklom osmogodišnjem razdoblju (2012-2019) PDF TXT | 427 | |