broj: 7-8/2020        pdf (6,01 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=202007 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
Parafiskalni nameti – pojam i tko ih treba plaćati     pdf    TXT     HR     EN 337
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Milan Pernek, Marta Kovač, Nikola Lacković UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.1
Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae)     pdf    TXT     HR     EN 339
Mladen Ognjenović, Tom Levanič, Nenad Potočić, Damir Ugarković, Krunoslav Indir, Ivan Seletković UDK 630* 425 + 111 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.2
Međuovisnost različitih indikatora vitaliteta stabala i njihov odziv na klimatske uvjete na plohi obične bukve (Fagus sylvatica L.)     pdf    TXT     HR     EN 351
Simon Lendvai, Jurij Diaci, Dušan Roženbergar UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.3
Odziv crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) na različite intenzitete selektivne prorjede: pedesetgodišnja istraživanja u sjeveroistočnoj Sloveniji     pdf    TXT     HR     EN 367
Sažetak
Područje poplavnih šuma crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u Sloveniji čini samo 0,4 % (približno 4708 ha) ukupne površine šumskog zemljišta (Čater i sur., 2001.). Veći kompleks takvih sastojina u Sloveniji su Črni i Polanski Log, a istraživanje je provedeno na području potonjeg (slika 1). Kako čiste sastojine johe odlikuju brojne specifičnosti, potrebno im je prilagoditi šumskouzgojne postupke.
Da bi se utvrdio odgovarajući intenzitet prorjede takvih sastojina, 1967. godine u Polanskom Logu postavljene su pokusne plohe. Od tada do 2018. godine na plohama je izvršeno pet do sedam mjerenja. Sva stabla na plohama su bila obrojčana. Izvršeno je mjerenje prsnih promjera i procjena sljedećih elemenata na stablima: pripadnost etaži, vitalnost, uzgojna perspektiva, uzgojna uloga, duljina krošnje i kvaliteta (tablica 3). Svaka ploha bila je podijeljena u tri polja (40 x 50 m) s različitim metodama rada: bez intervencije, umjereno i intenzivno prorjeđivanje. Uzgojni postupci koji su poduzeti tijekom praćenja pokusa prikazani su u tablici 2. Danas su te sastojine u zreloj fazi razvoja, stoga smo u ovom radu analizirali reakcije crne johe na različite intenzitete prorjeđivanja i dobivene rezultate usporedili s preporukama autora tradicionalnih uzgojnih modela i modela koji se temelje na situacijskoj njezi šuma.
Ustanovili smo da se na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem gustoća sastojine koja je u dobi između 50 i 70 godina i na kraju je ophodnje kreće od 295 do 690 kom/ha (slika 3), dok se na plohama bez intervencije ova vrijednost kreće u rasponu od 370 do 790 kom/ha. Drvne zalihe u istom su se razdoblju kretale u rasponu od 277 do 458 m3/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, dok su na plohama bez intervencije bile veće, u rasponu od 309 do 516 m3/ha (slika 4). U to su se doba temeljnice nalazile u rasponu između 23 i 41 m2/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, a na plohama bez intervencije u rasponu od 26 do čak 51 m2/ha (slika 5). Tijekom cijelog razdoblja praćenja ploha, stabla su, bez obzira na metodu rada, narasla za tri do četiri debljinska stupnja (slika 2). Na plohama s umjerenim prorjeđivanjem i onima bez intervencije, debljinski prirast stabala bio je skoro jednak (0,33 cm godišnje) (slika 6). Statistički je značajan veći debljinski prirast stabala na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem (0,37 cm godišnje). Debljinski prirast dominantnih stabala bio je nešto veći, od 0,46 cm godišnje na plohama bez intervencije do 0,50 cm godišnje na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem, ali statistički značajne razlike između metoda rada nisu utvrđene (slika 6). Međutim, otkrili smo da kod dominantnih stabala ne postoje statistički značajne razlike s obzirom na njihovu slojevitost, vitalnost, tendenciju, dužinu krošnje i kvalitete s obzirom na korištenu metodu rada.
U usporedbi s uzgojnim modelima koji su se koristili za manji broj odabranih stabla, gustoća i temeljnica ispitivanih sastojina je znatno veća, a debljinski prirast manji. Autori tradicionalnih i modela s manjim brojem odabranih stabala zagovaraju rano prorjeđivanje takvih sastojina (tablica 1). Veće razlike nastaju u konačnom broju stabala po hektaru i u intenzitetu intervencije. Razlog malog debljinskog prirasta i razlike između metoda rada na našim plohama pripisali smo nedovoljnom intenzitetu i djelomično nedosljednoj provedbi postupka prorjeđivanja. Ipak, ukazala se potreba za intenzivnim prorjeđivanjem i pospješivanjem rasta stabala najvećeg prsnog promjera, vitalnosti i tendencije, lijepo oblikovane i duge krošnje (slika 7, slika 8).

Ključne riječi: crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.); prorjeđivanje; godišnji debljinski prirast; tradicionalni model sa selektivnim prorjeđivanjem; situacijski model prorjeđivanja
Besim Balić, Ante Seletković, Ahmet Lojo, Aida Ibrahimspahić, Jusuf Musić, Admir Avdagić, Velid Halilović UDK 630* 516 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.4
Model za procjenu volumena krupnog drveta stabala smreke Picea abies Karst) na području Kantona 10 u Federaciji Bosne i Hercegovine     pdf    TXT     HR     EN 379
Hüseyin Ogfuz Çoban, Halis Bereket UDK 630* 432 (001
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.5
Analiza vidljivosti vatrogasnih tornjeva namijenjenih zaštiti mediteranskih šumskih ekosustava od požara u Turskoj     pdf    TXT     HR     EN 393
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Željko Španjol, Boris Dorbić, Nikola Vrh, Ivana Gašparović, Ivan Tolić, Milan Vojinović UDK 630* 187 + 174
https://doi.org/10.31298/sl.144.7-8.6
Vegetacijska i dendrološka obilježja park-šume Hober u Korčuli     pdf    TXT     HR     EN 409
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
Jastrebača (Strix uralensis Pallas)     PDF    TXT 423
Radovan Kranjčev
Zapisi iz hrvatskih šuma (6) – Šumski dragulji     PDF    TXT 424
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Slavko Petrič
Zimsko pošumljavanje travnatih površina     PDF    TXT 426
 
IZ HŠD-a
     
Vice Ivančević
Hrvatsko šumarsko društvo – Ogranak Senj u proteklom osmogodišnjem razdoblju (2012-2019)     PDF    TXT 427

                UNDER CONSTRUCTION