broj: 7-8/2018        pdf (15,28 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=201807 and arb=1 order by id

 
RIJEČ UREDNIŠTVA
     
Uredništvo
ŠUME U SVJETLU NOVOGA ZAKONA O ŠUMAMA     pdf    TXT     HR     EN 349
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Mladen Ognjenović, Ivica Čehulić, Ante Kaliger, Maja Križanec, Anamarija Laslo, Ivan Seletković, Nenad Potočić UDK 630* 114 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.1
Utjecaj poboljšivača tla „Herbafertil“ na uspijevanje Kineskog javora (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.)u rasadničkom pokusu     pdf    TXT     HR     EN 351
Violeta Dimitrova UDK 630* 537 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.2
Zalihe biomase mrtvog drva u šumskim ekosustavima bukve (Fagus sylvatica L.) na području zapadnog Balkana, Bugarska     pdf    TXT     HR     EN 363
Michal Bugala, Zuzana Parobeková, Ján Parobek UDK 630* 180 + 564 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.3
Utjecaj ekoloških uvjeta na proizvodni potencijal sive johe     pdf    TXT     HR     EN 371
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zdravko Dolenec UDK 630* 148.2 + 111
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.4
Rezultati dugogodišnjeg monitoringa nesidbe plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus L.) u listopadnim šumama     pdf    TXT     HR     EN 381
Ebubekir Gündogdu UDK 630* 451 + 153
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.5
Novi lokalitet pridolaska tvora (Mustela putorius L.) u šumskim područjima sjevernoistočne Turske     pdf    TXT     HR     EN 387
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Martina Đodan, Robert Brus, Anne-Mareen Eisold, Valeriu-Norocel Nicolescu, Milan Oršanić, Kristina Pratasiene, Sanja Perić UDK 630* 181.5
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6
Alohtone vrste s gledišta klimatskih promjena: prilike i mogućnosti u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 391
Sažetak
Gospodarenje alohtonim vrstama ima tradiciju u hrvatskome šumarstvu, ali njihov potencijal se treba ponovno razmotriti i ocijeniti u novonastalim okvirima klimatskih promjena te rastućim potrebama društva za šumskim proizvodima i uslugama. Unatoč činjenici da svaka država ima svoj popis introduciranih vrsta, uključujući i Hrvatsku, autori prihvaćaju definiciju COST Akcije FP1403 NNEXT te rad baziraju na šumskim vrstama drveća kojima se prirodni areal nalazi izvan granica Europe. Ovaj pregledni rad doprinos je saznanjima o introdukciji i aktivnoj uporabi alohtonih vrsta u zemlji, a obuhvaća dostupne znanstvene i stručne studije te primjere uspješne uporabe u gospodarenju šumama. Zbog složenosti ove problematike autori će objaviti pregled rizika i izazova uporabe alohtonih vrsta u zasebnome radu. Dostupni podaci o prisutnosti alohtonih vrsta na pokusnim objektima te u šumarskoj praksi ukazuju kako se u praksi koristi tek manji broj vrsta (Tablica 1), dok su stvarni potencijal i njihove koristi daleko veće. Analiza podataka ukazuje kako su najzastupljenije alohtone vrste u šumarskoj praksi: Robinia pseudoacacia L. (12003.88 ha), Pinus strobus L. (3218.69 ha), Juglans nigra L. (2376.66 ha), F. pennsylvanica Marshall. i Fraxinus americana L.(1099.77 ha), Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco. (393,05 ha) i L Quercus rubra. (51,99 ha). Podaci o proizvodnji šumskoga
reprodukcijskog materijala navedenih vrsta ukazuje da rasadnička proizvodnja nije usklađena s potencijalom njihove uporabe u praksi. U radu se daje i iscrpan pregled različitih gledišta i koristi uzgoja alohtonih vrsta u Hrvatskoj. Samo neke od njih su (Slika 1, Tablica 2): nove mogućnosti proizvodnje visoko kvalitetnog drveta u kraćim ophodnjama, kao i drveta za bioenergiju, novih drvnih proizvoda i tehnologija; socijane koristi (mali i srednji poduzetnici, privatni šumoposjednici); povećanje stabilnosti i adaptabilnosti šumskih sastojina, ali samo u slučajevima velikih šteta i male plastičnosti i otpornosti domaćih vrsta; smanjenje intenziteta šumskouzgojnih radova, kao i uloženih sredstava na pripremi staništa prilikom pošumljavanja; ostvarivanje većih mogućnosti uporabe zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta i ostalih prikladnih površina; sanacija progala ili većih površina nakon šteta u sastojinama domaćih vrsta (npr. obične smreke); supstitucija osjetljivih vrsta otpornijim i plastičnijim vrstama (mogućnosti mješovitih ili obogaćenih sastojina otpornijim alohtonim vrstama) te umanjenje negativnog djelovanja biotskih i abiotskih čimbenika. Njihova uporaba u sanaciji površina te konverziji degradiranih i devastiranih šuma pruža nove mogućnosti posebice na područjima s nepovoljnim ekološkim uvjetima, za koja se predviđa da će biti najpogođenija područja Hrvatske u budućnosti. Alohtone vrste mogu osigurati i niz opće korisnih funkcija šuma (npr. povećanje vezanja ugljika, fitoremedijacija zagađenih tala). Zbog složenosti problematike preporučujemo da se odluke o uporabi alohtonih vrsta donose na osnovi usporedbe s domaćim vrstama za svako stanište te na osnovi pregleda potencijalnih koristi, ali i rizika i izazova. Ističemo kako pojedine alohtone vrste treba poticati, dok neke zbog svoga invanzivnog potencijala trebaju biti strogo ograničene. Uporaba visokoproduktivnih, otpornijih i plastičnijih alohtonih vrsta predstavlja nova šumskouzgojna rješenja, koja su posebice važna u smislu pripreme staništa za prihvat autohtonih vrsta te povećanja otpornosti i plastičnosti šumskih sastojina, što je neizostavna komponenta adaptacijskih strategija gospodarenja šumama. Ipak, daljnja znanstvena istraživanja potrebna su kako bi se kvantificirala uporabljivost svake alohtone vrste, ali i olakšalo donošenje odluka u praksi.

Ključne riječi: nova šumskouzgojna rješenja; adaptacijske strategije; obnova šumskih krajolika.
Markéta Špaková, Božena Šerá UDK 630* 174 + 272
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.7
Drvenaste biljke glavnoga dijela Botaničkog vrta Bečov     pdf    TXT     HR     EN 403
 
STRUČNI ČLANCI
     
Darko Posarić, Stjepan Nikolić UDK 630* 582
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.8
Izrada mreže izvoznih putova i uzgojnih staza u šumama hrasta lužnjaka kao mjera učinkovitije njege i učinkovitijega korištenja šumskih resursa     pdf    TXT     HR     EN 411
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
ČIŽAK (Carduelis spinus L.)     PDF    TXT 423
Ivan Martinić
ZAŠTIĆENA PODRUČJA: Počeci posjećivanja nacionalnih parkova – povijest paradigme međuovisnosti turizma i razvoja upravljanja zaštićenim područjima     PDF    TXT 424
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Damir Delač
DAN INŽENJERA 2018. GODINE     PDF    TXT 430
Igor Anić
U HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP U POVODU 80. ROĐENDANA AKADEMIKA SLAVKA MATIĆA     PDF    TXT 443
Jozo Franjić
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA KOSOVO     PDF    TXT 445
 
OBLJETNICE
     
Ivan Partaš
Odgovor na Obzorov članak „O našoj šumarskoj akademiji“ Šumarski list 8/1901 s. 416–426).     PDF    TXT 451

                UNDER CONSTRUCTION