| |
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA |
| |
|
|
| Branimir Prpić | |
| DALI I KAKO KORISTIMO BIOMASU KAO ENERGENT?
pdf TXT
HR
EN
|
333 |
Ovih dana naši šumari i drvnotehnolozi imali su prilike posjetiti “Holzmesse”, šumarsko-drvnotehnološki sajam u Klagenfurtu, a u srpnju “Interforst” u Münchenu (Messe München). Prema informacijama onih koji su im nazočili, oba su posvetila značajnu pozornost pridobivanju i korištenju šumske biomase i drvnog otpada iz drvoprerađivačke industrije u energetske svrhe, bilo da se radi o proizvodnji toplinske ili elektro energije. U Našicama se u sklopu 5. hrvatskih dana biomase, 3. rujna 2010. održava Hrvatsko-Austrijski gospodarski skup na temu “Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva”, na kojemu će prema programu biti prezentirani referati grupirani u nekoliko cjelina: Biogoriva u Hrvatskoj, Iskustva izAustrije, Modeli financiranja i poticanja projekata u Republici Hrvatskoj i stručna predavnja u svezi s kogenaricijskim postrojenjima i saznanjima o biogorivima glede zakonskih odredbi, tržišta i strategije za budućnost u Njemačkoj. Iz izvješća s 4. hrvatskih dana biomase i onih prethodnih, koja redovito donosimo u našem časopisu, kao i ostalih napisa iz aktivnosti HŠD-a po pitanju bionergije, bilo da je o tome raspravljano na tematskim sjednicama Upravnog odbora, godišnjim skupštinama ili u okviru aktivnosti HŠD sekcije Hrvatska udruga za biomasu, koju je je osnovalo HŠD 2005. god, a koja je članica Europske udruge za biomasu, možemo dobiti saznanja što je HŠD, HŠ d.o.o.,Vlada RH i resorno Ministarstvo učinilo po tom pitanju. Stvoreni su određeni okviri za korištenja bioenergije, ustanovljeni poticaji, zakonski omogućeno uključivanje (prodaja) električne energije dobivene iz biomase u elektroenergetski sustav, krenula je izgradnja peletarnica, projekti za kogeneracijske sustave i dr. No, nas zanima odgovor gdje je tu šumarstvo i biomasa kao raspoloživi energent čija je struktura i količina naznačena primjerice na znanstvenom skupu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na temu “Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije”, ili savjetovanju u organizaciji Hrvatskog šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma d.o.o. i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, na temu “Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe u Hrvatskoj”. Korištenjem biomase iz realno mogućeg etata, koja je do sada ostajala u šumi i povećanjem uzgojnih radova na čišćenju, proredi i obnovi sastojina, koji postaju isplativi kao novi proizvod, a koji na tržištu ima pristojnu cijenu, u bližoj budućnost potencijali biomase kretali bi se i do 4,5 mil. tona godišnje, što je ekvivalent 2,2 mil. tona nafte (koju uvozimo). Sa stručnog šumarskog gledišta, nije ni potrebno napominjati što bi ti sada isplativi radovi, koji često izostaju radi manjka financijskih sredstava, značili za kvalitetu šume, vrijednost njenih općekorisnih funkcija i osiguranja potrajnosti. Osim dva pogona Hrvatskih šuma d.o.o. u Gospiću i Ogulinu, koja proizvode toplinsku energiju za sebe i manji krug ostalih potrošača, Hrvatske šume d.o.o. putem kćerke “Biomasa”, prodaju drvnu sječku i to najviše inozemnim kupcima, proizvedenu najčešće iz ogrjevnog drva, do sada postojećeg sortimenta koji već ima svoje tržište, a najmanje iz nazovimo “otpada” koji i dalje ostaje u šumi , a da i ne govorimo o biomasi iz povećanja uzgojnih radova. PrimjericeAustrijske državne šume imaju u vlasništvu 30 kogeneracijskih sustava i prodaju KWh kao gotov proizvod a ne sirovinu). Drvna industrija Gorskog kotara među prvima je prepoznala potrebe igradnje peletarnica (Mrkopalj, Gerovo, Delnice), no i one kao i Spačva, Perušić i dr. također uglavnom rade za izvoz. Strategija pak energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. god., po našem mišljenju, predviđa premalo učešće korištenja biomase. Dakle, uvozimo fosilna goriva, a nedovoljno proizvodimo i izvozimo ono čime bi mogli zadovoljiti velik dio svojih potreba i međunarodne obveze. Naime, Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i preporuka Gradačke deklaracije, koje nas jasno obvezuju na smanjenje stakleničkih plinova. Kada bi odgovorili na pitanje iz naslova, mogli bi reći da još nismo iskoristili naše mogućnosti, i da se baš kao u i svemu, sporo pomičemo.
Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Degmečić, D., T. Florijančić, K. Krapinec, D. Domić | UDK 630* 156 (001) |
| Rogovlje srnjaka kao smjernica gospodarenja lokalnom populacijom
pdf TXT
HR
EN
|
335 |
| Barčić, D., V. Ivančić | UDK 630* 116 + 425 (001) |
| Utjecaj odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec na onečišćenje okoliša
pdf TXT
HR
EN
|
347 |
| Jakovljević, T., G. Pánczél, M. Manninger, N. Potočić, I. Seletković, T. Dubravac, M. Gradečki-Poštenjak | UDK 630* 160 (001) |
| Lišće obične bukve (Fagus sylvatica L.), referentni uzorak ICPforesta za međulaboratorijske usporedbe i njegova primjenjivost za određivanje ukupnog dušika i ugljika u lišću
pdf TXT
HR
EN
|
361 |
| Ballian, D., M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba | UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001) |
| Morfološka varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na području Hrvatske i zapadnog Balkana
pdf TXT
HR
EN
|
371 |
| Mešić, A., T. Gotlin Čuljak, T.Miličević | UDK 630* 145.7 + 153 + 453 (001) |
| Dinamika populacije invazivne vrste Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) u središnjoj Hrvatskoj
pdf TXT
HR
EN
|
387 |
| Vasić, V., Z. Galić, M. Drekić | UDK 630* 232.3 + 441 (001) |
| Učinkovitost i selektivnost nekih herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola
pdf TXT
HR
EN
|
395 |
| Glavendekić, Milka | UDK 630* 442 (001) |
| Parazitoidi i hiperparazitoidi Erannis Erannis defoliaria cl. (Lepidoptera, Geometridae) u hrastovim šumama
pdf TXT
HR
EN
|
403 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, Krunoslav | |
| Vlastelica(Himantopus himantopus L.)
PDF TXT
|
411 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Glavaš, Milan | |
| Park-šume grada Zagreba
PDF TXT
|
412 |
| Krstonošić, D., K. Sever, I. Alešković | |
| Šumsko drveće i grmlje Hrvatske
PDF TXT
|
415 |
| Glavaš, Milan | |
| Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze
PDF TXT
|
416 |
| Frković, Alojzije | |
| Vodič kroz lovišta Primorsko-goranske županije
PDF TXT
|
418 |
| Grospić, Frane | |
| L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
420 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Martinić, I., M. Landekić | |
| Interforst 2010 – Stručni barometar aktualnog stanja šumarske tehnike
PDF TXT
|
423 |
| |
| PRIZNANJA |
| |
|
|
| Vlainić, Oliver | |
| Spomen obilježja zaslužnim šumarima i šumarskim institucijama
PDF TXT
|
428 |
| |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI |
| |
|
|
| Idžojtić, Marilena | |
| Dr. sc. Marko Zebec
PDF TXT
|
431 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA |
| |
|
|
| Dundović, Josip | |
| Stručna ekskurzija šumara Karlovac u Austriju
PDF TXT
|
434 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Vlainić, Oliver | |
| Mladen Tonković (1937 – 2010)
PDF TXT
|
439 |
