broj: 7-8/2008
pdf (15,2 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| Certifikacija Šuma, odumrla stabla i bioloŠka raznolikost PDF TXT HR | 322 | |
| Skup o Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine predstavlja značajnu prekretnicu u očuvanju svjetskoga okoliša i prirode. Skup je završio s tri značajne skupine smjernica i dogovora: Konvencijom o biološkoj raznolikosti, Konferencijom UN-a o klimatskim promjenama i nama vrlo značajnim Načelima o šumama. Od tada do danas, dakle, u proteklih 26 godina, obavljeno je puno skupova i dogovora. Mislim da je najvažniji skup u Kiotu o smanjenju stakleničkih plinova. Svjetskom skupu u Riu naša struka je, nepriznato, dala model za održivi razvoj (više od 200 godina staro potrajno gospodarenje šumama), a Načela o šumama zasigurno su bila poticaj za puno međunarodnih šumarskih sastanaka i dogovora o očuvanju šuma, te i za pojavu certifikacije šuma. S obzirom na dobro stanje naših šuma i njihovu gotovo 100 % prirodnost, u nas je ugovor o certifikaciji sklopljen za sve državne šume, što zapravo predstavlja korak za njihovo još bolje očuvanje, kao i poboljšanje biološke raznolikosti u jednoj komponenti koja se izrazito pojavljuje u razvojnoj fazi starenja i raspadanja izvorne prirodne šume, odnosno prašume. U službenom pravilniku certifikacije šuma kroz čitav život šume, od obnove pa do nove obnove uzgojnim postupkom, u kontinuitetu obnove mlade sastojine i daljnjem razvoju, potrebno ostaviti stojeća stara stabla s dupljama i nekoliko stabala za koja pretpostavljamo da će se osušiti i srušiti i uskoro predstavljati mrtvo drvo. Prva zbog ornitofaune i nekih šumskih sisavaca, a druga radi gljiva i insekata. Uz današnje, još uvijek aktualno propadanje šuma, takva stabla nije teško pronaći. Znamo kako su naše šume prirodnoga sastava jer se prirodno pomlađuju, a uzgojnim postupcima održava se njihov prirodni sastav. Sanitarnim sječama mi međutim “čistimo”, uklanjajući u potpunosti ekološke niše za spomenutu faunu i svijet gljiva. Želimo li, dakle, održati što veću biološku raznolikost, u šumi je potrebno na kraju ophodnje “žrtvovati” nekoliko stabala. U takvoj šumi postižemo optimalno vezivanje ugljika, zbog postizanja sklopa stabala (mladik) do obnove s velikim fotosintetskim učinkom, ali i s povećanom biološkom raznolikošću zahvaljujući mrtvom drvu. Tako se kroz čitav život prirodne gospodarske šume postižu dvije, danas zasigurno najvažnije općekorisne funkcije, vezivanje ugljika i velika biološka raznolikost koju prašuma ima samo u razvojnim fazama starenja i raspadanja (mrtvo drvo). Veliku korisnost mrtvog drva za biološku raznolikost potvrdila su znanstvena istraživanja. Hans-Juergen Otto (1994) u svojoj knjizi Ekologija šuma (Waldoekologie) navodi kako je u mrtvom drvu pronađeno 1500 vrsta gljiva i 1300 vrsta kukaca. Prema istome autoru krupno mrtvo drvo je u svojoj unutrašnjosti dobro izolirano od vanjskih klimatskih promjena pa osigurava sigurnu ekološku nišu. Certifikacija šuma svojim odredbama o mrtvom drvu dobro osigurava biološku raznolikost svijeta šume koji nam je donedavno bio gotovo nepoznat. Certifikaciju treba striktno provoditi i zaboraviti na savršeno “očišćenu” šumu koju smo nekada podržavali. Moramo, međutim, imati na umu kako je potrebno podržati istraživanja u tome području. Prof. dr. sc. Branimir Prpić | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tomić, F., T. Krička, S. Matić | UDK 630* 331 + 88 (001) | |
| Raspoložive poljoprivredne površine i mogućnosti šuma za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 323 | |
| Sučić, I. | UDK 630* 156 (001) | |
| Brojno stanje jarebice kamenjarke (Alectoris graeca Meisner) od 2000. do 2007. godine na planini Tušnici pdf TXT HR EN | 331 | |
| Hukić, E., A. Dounavi, D. Ballian | UDK 630* 165 (001) | |
| Analiza dna hibridnih platana (Platanus acerifolia /Aiton/ Willd.) drvoreda grada Sarajeva pdf TXT HR EN | 337 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Pintarić, B. | UDK 630* 165 | |
| Mikropropagacija bijele topole (Populus alba L.) pdf TXT HR EN | 343 | |
| Frković, A. | UDK 630* 902.1 + 648 + 156 | |
| Josip Ettinger – prvi hrvatski zoolog pdf TXT HR EN | 355 | |
| Prebježić, P. | UDK 630* 907 | |
| Prostorni prikaz niza debljinskih razreda prve izmjere trajne plohe u prašumi “Čorkova uvala” 1957. godine pdf TXT HR EN | 363 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Crnoglava travarka (Saxicola torquata L.) PDF TXT | 370 | |
| Kranjčev, Radovan | ||
| Srcolika kukavica, Velika šumarica, Kod Kudinog mosta, Uz Kupu, U Meraškoj jami, Ivanovo Selo – selo roda PDF TXT | 371 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Prpić, B. | ||
| Prirodni zeolitni tuf iz Hrvatske u zaštiti okoliša PDF TXT | 374 | |
| Dundović, J. | ||
| Programa Dana šumske biomase PDF TXT | 378 | |
| OBLJETNICE | ||
| Ivančević, V. | ||
| U povodu 130. obljetnice rođenja Alfonsa Kaudersa (1878 – 1966) PDF TXT | 380 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 381 | |
| IZ SVIJETA GLJIVA | ||
| Kranjčev, Radovan | ||
| Gljiva sepultaria (Geopora) PDF TXT | 384 | |
| IZ SVIJETA KUKACA | ||
| Kranjčev, Radovan | ||
| Ispod trulog debla, Smeđa lenta, Močvarna riđa PDF TXT | 385 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Tomić, I. | ||
| Gojko Pinjuh (1938 – 2008) PDF TXT | 387 | |
| Obitelj Tomas | ||
| Eduard Tomas (1926 – 2008) PDF TXT | 388 | |