broj: 7-8/2007
pdf (21,1 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Branimir Prpić | ||
| Organizacija javne rasprave o Kanalu Dunav-Sava PDF TXT HR | 312 | |
| U ovome broju našega časopisa objavljujemo pretisak iz rubrike Tribina, časopisa za vodno gospodarstvo “Hrvatske vode”, lipanj 2007. godine. U rubrici su dva napisa, prvi je komentar zamjenika glavnoga urednika “Hrvatskih voda” Ljudevita Tropana, dipl. ing. građ. na Riječ glavnoga urednika iz “Šum. lista” broj 3–4, 2007., koji mi zamjera što sam zamolio glavnoga urednika da mi dostavi tekst Studije o utecaju Višenamjenskoga kanala Dunav-Sava (VKDS) na šumske ekosustave. Drugi napis upućen je meni osobno, a uputio ga je prof. dr. sc. Josip Marušić, glavni urednik “Hrvatskih voda”, u svezi s članakom Martina Schneidera-Jacobya, objavljenih u “Šum. listu” 2002. i 2006., te izvješća tajnika Hrvatskoga šumarskoga društva na 110. izbornoj skupštini u lipnju 2006. godine, o stajalištu šumarske znanosti i struke o VKDS, što prof. Marušić smatra neprimjerenim. U dalnjem tekstu koji se sastoji od 12 točaka, podsjeća na razvoj zamisli o gradnji Kanala Dunav-Sava i dosadašnjim pripremama za ostvarenje najnovijega projekta VKDS. U točkama 10. i 11. autor predlaže kako organizirati javnu raspravu te kako da bi se usuglasila mišljenja za i protiv kod svih struka koje su sudjelovale u izradi projekta, u smislu donošenja zajedničkih zaključaka. Budući da je jedan detalj vezan uz napis oba autora, želim ga pojasniti. Gotovo istovjetan tekst poslao je glavni urednik u kolovozu 2006. godine, kako bi se tiskao u “Šumarskom listu”. Zbog toga što sam duže vrijeme bio na bolovanju (dvije operacije) odgovorio sam tek u studenome 2006. godine, saznavši u međuvremenu iz intervjua prof. Marušića u tjedniku “Business” kako je dovršena Studija o utjecaju VKDS na šumske ekosustave. Smatrao sam kako bi šumarstvo neminovno moralo imati uvid u taj dokument, pa sam zamolio glavnoga urednika “Hrvatskih voda” i ujedno koordinatora izgradnje VKDS da nam pošalje spomenutu Studiju. Odgovor je prema izjavi zamjenika glavnoga urednika poslan 29. prosinca 2006., ali nikada nije stigao. Kako on izjavljuje, Studija o utjecaju VKDS na šumske ekosustave nije ni u kakvoj vezi s prvim pismom glavnoga urednika i mojim odgovorom u kojemu molim tekst Studije kao uvjet tiskanja poslanoga teksta, i navodno postupio sam neuobičajeno. No, tu zamolbu smatrao sam akademskom i kolegijalnom. Posebno sam naglasio da se kao struka slažemo s raspravom o Kanalu koja se predlaže u Akademiji tehničkih znanosti. Teško je, međutim, povjerovati da koordinator izgradnje VKDS ne može pribaviti Studiju o utjecaju toga objekta na šume, te da ipak postoji neki drugi razlog zašto se Studija ne šalje. U međuvremenu HŠD je Studiju o utjecaju VKSD na šumske ekosustave koju je izradila tvrtka OIKON dobilo od jedne nevladine udruge. Martin Schneider-Jacoby surađuje sa šumarskom znanošću u i strukom više od 25 godina. Smatramo ga izvrsnim biologom, a posebice ornitologom i znalcem ekologije krajobraza. Njegova ideja o pticama kao indikatoru staništa nizinskih prostora predstavlja značajan domet u ornitologiji. U današnjoj suvremenoj ekologiji Martin Schneider-Jacoby zauzima visoko mjesto u borbi za održanjem biološke raznolikosti, održivoga razvoja te općoj zaštiti prirode. Njegov Euronatur je vodeća europska ekološka institucija priznata u Europi i svijetu. Poznato je kako je upravo on bio glavni inicijator za osnivanje Parka prirode Lonjsko polje. Smatramo da su njegova iskustva o nepovoljnom utjecaju suvremene tehničke civilizacije na prirodu i okoliš zapadne Europe dragocjena, te zaslužuju pozornost. On je jedan od rijetkih biologa koji je shvatio kako hrvatsko šumarstvo postupa sa svojim šumama u skladu s održanjem biološke raznolikosti, održivoga razvoja i prirodnosti šume. O njegovim iskustvima i prijedlozima potrebno je dobro razmisliti, jer su nedvojbeno dobronamjerna, što se zasigurno odnosi i na vodoprivredu. Uvjeren sam kako Martin Schneider-Jacoby dobro i korisno uzvraća gostoprimstvo koje mu pruža Država Hrvatska. Zapanjuje činjenica kako korisnici prostora kao što su vodoprivreda, elektroprivreda, cestogradnja, urbanizam i industrija, HEP i INA vrlo malo znaju o nizinskoj šumi i njezinoj osjetljivosti na promjenu postojećih vodnih prilika, kojima se prilagodila u svojemu tisućgodišnjem postojanju, a šumarska iskustva i primjedbe shvaćaju kao atak na svoju struku, pa čak i na Državu. Hidrološke prilike šumskoga staništa jedne mješovite prirodne lužnjakove šume mogu promijeniti svaki relativno mali melioracijski kanal koji je presjekao tokove podzemnih voda. Zapanjujuće je zapravo kako se malo vjeruje u iskustva šumarske struke s nizinskim šumama, koje s ekološkoga, biološkoga, gospodarskoga, genetskoga, zdravstvenoga, izletničkoga, klimatskoga, vodozaštitnoga, vjetrobranoga i esteskog stajališta, predstavljaju neprocjenjivu i nezamjenjivu infrastrukturnu i vrlo isplativu gospodarsku kategoriju, čiji gubitak najčešće ima za posljedicu ekološku katastrofu koju doživljavaju sinovi i unuci graditelja. Tako bi se trebalo razmišljati kod svakog tehničkog zahvata u šumoviti prostor nizinskih šuma, prilagodivši ga životu šume, uključujući pritom i projektirani kanal Dunav-Sava. Uvjeren sam kako će stručnjaci ostalih struka poslije spoznaja o šumarskim istinama kao rezultatima dugoročnih istraživanja u nizinskim šumama, promijeniti svoje projekte. Tako je primjerice poznato, kako hidroelektrane nultoga pada manje utječu na promjenu vodnih odnosa, a uporno se gura nepovoljnija inačica. Prof. dr. sc. Branimir Prpić | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pernar, R., A. Seletković, M. Ančić | UDK 630* 429 + 453 (001) | |
| Utvrđivanje oštećenosti šuma spačvanskog bazena primjenom infracrvenih kolornih aerosnimaka pdf TXT HR EN | 315 | |
| Degmečić, D., V. Jumić | UDK 630* 156 (001) | |
| Analiza morfometrijskih karakteristika rogovlja i neto tjelesne težine kod mužjaka jelena običnog (Cervus elaphus, L. 1758) na području državnog lovišta XIV/9 Podunavlje – Podravlje od 2001. do 2006. godine pdf TXT HR EN | 333 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Prebježić, P. | UDK 630* 907 | |
| Grafički prikaz strukturnih odnosa u sastojini prašume bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum, Horv. 38) “Čorkova uvala” na području Nacionalnog parka Plitvička jezera pdf TXT HR EN | 345 | |
| Dražen Grgurević | UDK 630* 272 | |
| Palme jadranskih perivoja pdf TXT HR EN | 353 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Vijoglav (Jynx torquilla L.) PDF TXT | 363 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Na stijenama Ivanščice PDF TXT | 363 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Leptirasti kaćun PDF TXT | 364 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Biokovsko zvonce PDF TXT | 365 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Muški kaćun PDF TXT | 366 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Tarnaj, I. | ||
| Onome koji je i onome koji će doći PDF TXT | 367 | |
| Tropan, L., J. Marušić | ||
| Mišljenje projektanata o višenamjenskom kanalu Dunav-Sava i odnosu prema šumarskim stajalištima PDF TXT | 369 | |
| HŠD | ||
| Mišljenje šumarske struke o Studiji o utjecaju na okoliš višenamjenskoga kanala Dunav-Sava PDF TXT | 371 | |
| Pelcer, Z. | ||
| Tipološko istraživanje šuma slavonskog gorja PDF TXT | 373 | |
| Martinović, J., A. Vranković | ||
| Tloznanstveno promišljanje o integralnom gospodarenju Hrvatskim šumama PDF TXT | 375 | |
| OBLJETNICE | ||
| Glavaš, M. | ||
| Sjećanje na prof. dr. sc. Zlatka Vajdu nakon 20 godina smrti PDF TXT | 379 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Glavaš, M. | ||
| Dr. sc. Dinka Matošević, dipl. ing. šum. PDF TXT | 381 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grospić, F. | ||
| L’Italia Forestale e montana PDF TXT | 383 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Lukić, I. | ||
| Državna inventarizacija šuma na području bosne i hercegovine PDF TXT | 386 | |
| Pernar, R. | ||
| Savjetovanje na temu daljinska istraživanja u šumarstvu PDF TXT | 388 | |
| Šelendić, D. | ||
| Geografski informacijski sustav šumarstva kao dio nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) PDF TXT | 390 | |
| Dundović, J. | ||
| II. Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj PDF TXT | 394 | |
| Dundović, J. | ||
| Europski dani biomase regija PDF TXT | 397 | |
| IZ SVIJETA KUKACA | ||
| Kranjčev, R. | ||
| Staklokrilac močvarne mlječike PDF TXT | 398 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Cimetasta vrbova sovica; Osoliki pauk PDF TXT | 399 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Bogomoljka PDF TXT | 400 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Marečić, M. | ||
| Morosini-jev katastar i Varh Dubravah (Zakon o šumama) PDF TXT | 401 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Dundović, J. | ||
| Osnivanje, zadaci i aktivnosti sekcije HŠD-a Hrvatske udruge za biomasu PDF TXT | 402 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Žuna, D., J. Gračan | ||
| Đuro Kušan, (1934 – 2007) PDF TXT | 403 | |
| Stojković, M. | ||
| Ivan Štimac, (1926 – 2007) PDF TXT | 404 | |