broj: 7-8/2005
pdf (20,5 MB) |
|
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
Zašto treba hitno kartirati opće koristi šuma PDF TXT HR | 374 | |
U Programu prostornoga uređenja, zatim Ustava te Zakona o šumama Republike Hrvatske, šuma se navodi kao opće dobro od posebnoga društvenog interesa. U Programu prostornoga uređenja posebno se navodi kako je uz korištenje sirovinske funkcije potrebno koristiti ekološku i socijalnu funkciju šume te kako planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama, treba pružiti prihvatljive i nove informacije o šumama i bogatstvima šumskih područja. Mi smo dakle kao struka dužni planerima dati nove obavijesti o šumama, o njihovim ekološkim, socijalnim i socijalno-ekofiziološkim funkcijama. Ako šumari šute i ne informiraju planere iza kojih stoje političari, kako je šuma sa svojim općim koristima kao biološki kapital oko 40 puta vrjednija od drva koje se u njoj proizvodi, odluka će se donijeti kao da šume nema. Po svemu sudeći kod nas još uvijek vrijedi uzrečica koja se koristila za stare Jugoslavije: "šume i sirotinje uvijek će biti". Samo šumari znaju kako se šumsko stanište koje procjeđuje i "proizvodi " pitku vodu stvara stotinama godina, kako šuma ima nezamjenjivu ulogu u sprječavanju erozije tla, u ublažavanju lokalnih klimatskih krajnosti, u vezivanju ugljika koji nam kao CO2 mijenja klimatske prilike, te povoljno utječe na zdravlje čovjeka i čuva genetsku izvornost biljnoga i životinjskoga svijeta To je ono što se mora javno reći. Onaj šumar koji to ne zna reći i uvjeriti onoga koji to mora čuti, najbolje da promjeni struku. Prilikom ostvarenja prostornih planova šuma se, nažalost potpuno ignorira što najbolje vidimo u cestogradnji u projektiranju ceste kroz njezine najvrjednije dijelove, iako je u dogovoru s našom strukom mogla proći pokraj šume ili kroz njezin manje vrijedan dio. Sve je to nažalost pokriveno studijom o utjecaju na okoliš koju plaća investitor šumarskom stručnjaku, koji je zaboravio na šumarsku etiku. Još je veći škandal kad Ministarstvo kojemu pripadaju šume prednjači u njihovu otimanju za potrebe agrara u području našega primorskoga krša, iako je u Dalmaciji evidentirano 270.000 ha napuštenih maslinika i vinograda te 50.000 ha zapuštenih poljodjelskih površina u najplodnijim primorskim poljima. Koliko smo za takav odnos prema šumi krivi kao struka? Gotovo u potpunosti. Davne 1992. godine u našoj prvoj monografiji "Šume u Hrvatskoj" upozorilo se na veliku vrijednost općekorisnih funkcija šume i dana je preporuka za njihovo evidentiranje i kartiranje što je prihvaćeno, ali nikad ostvareno. U pojedine odjele i odsjeke gospoarskih jedinica u tekst i karte trebalo je prikladnim predloženim oznakama unijeti dominantnu općekorisnu funkciju, primjerice vodozaštitnu, protuerozijsku, turističku, rekreacijsku, prirodozaštitarsku, bioraznolikosnu i dr. Takvu kartu i informaciju ne bi mogli mimoići izvoditelji prostornoga plana šumovitih krajobraza u kojima se danas nemilice uništava ekološko-biološki kapital naših prirodnih šuma. Već jedan korak je u tom smislu učinjen budući da je u Pravilniku o uređivanju šuma donešena metoda izračuna općekorisnih funkcija šuma (NN 121/97). Kako smo danas pred izradom Šumskogospodarske osnove Šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske, prilika je da se taj koristan posao obavi. Prof. dr. sc. Branimir Prpić | ||
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Mario Šporčić, Ivan Martinić | UDK 630* 302 + 961 + 303 (001) | |
Model licenciranja izvoditelja šumskih radova pdf TXT HR EN | 375 | |
Ivo Trinajstić, Zvonimir Pelcer | UDK 630* 188 (001) | |
Nomenklaturno-sintaksonomska revizija As. pdf TXT HR EN | 385 | |
Dubravko Horvat, Ankica Kos, Željko Zečić, Marijan Šušnjar, Ivan Bešlić | UDK 630* 304 (001) | |
Istraživanje koncentracije drvne prašine hrastovine u radnoj okolini sjekača pri izradbi prostornog drva pdf TXT HR EN | 393 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Boris Vrbek | UDK 630* 114.2 + 116 | |
Lizimetrijska pedologija kao metoda istraživanja kvalitete procjednih voda šumskih tala Hrvatske pdf TXT HR EN | 397 | |
STRUČNI ČLANCI | ||
Viktor Šegrt, Marijan Grubešić | UDK 630* 156 | |
Sokolarska oprema pdf TXT HR EN | 409 | |
Dražen Grgurević | ||
Park Garanjin u Trogiru – najstariji botanički vrt u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 415 | |
ZAŠTITA PRIRODE: | ||
Arač, K. | ||
Bjeloprsi jež (Erinaceus concolor Martin) pdf TXT | 424 | |
Kranjčev, R. | ||
Orhideje (Orchidaceae) šumskih staništa pdf TXT | 424 | |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
Starčević, T. | ||
Moja istina, zavjet i isprika pdf TXT HR | 430 | |
AKTUALNO: | ||
Frković, A. | ||
Miomirisni otočki vrt u Malom Lošinju PDF TXT | 433 | |
Lisjak, Z. | ||
Suradnja šumara i vatrogasaca PDF TXT | 435 | |
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
Jakovac, H. | ||
Dario Majnarić, dipl. ing. šum. PDF TXT | 438 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Grospić, F. | ||
L´ Italia forestale e montana PDF TXT | 440 | |
Grospić, F. | ||
Alberi e territorio PDF TXT | 441 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Dundović, J. | ||
12. C.A.R.M.E.N. forum 2005. PDF TXT | 444 | |
Dundović, J. | ||
13. C.A.R.M.E.N. simpozij PDF TXT | 445 | |
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
Ivančević, V. | ||
Zabrana ulaska u ograđeni šumski nasad Nehaja daleke 1879. godine PDF TXT | 447 | |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Grospić, F. | ||
Ekskurzija HŠD-a – ogranak Zagreb u Uprave šuma Gospić i Senj PDF TXT | 449 | |
IN MEMIORIAM: | ||
Skoko, M. | ||
Ivan Šavor, dipl. ing. šum, prof. (1901 – 2005), najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj pdf TXT | 453 | |
Ivančević, V. | ||
Franjo Rogić (1905 – 2004) PDF TXT | 456 | |
Arvay, M.P. | ||
Vilim Drašner (1945 – 2004) PDF TXT | 458 | |
Stojković, M. | ||
Zdravko Rokoš (1924 – 2004) PDF TXT | 460 | |