broj: 7-8/2004
pdf (29,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Brane i akumulacije – blagostanja ili razočaranja? PDF TXT HR | 361 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Pilaš, I., Seletković, A. | UDK 630* 181.3 + 581 | |
| Analiza režima podzemnih voda našičkih nizinskih šuma primjenom GRASS GIS alata pdf TXT HR EN | 363 | |
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 | |
| Nomenklaturno-sintaksonomska revizija kompleksa “Blechno-Fagetum (Ht. 1950) Marinček 1970” (Luzulo-Fagion) pdf TXT HR EN | 375 | |
| Zečić, Ž., Poršinsky, T., Šušnjar, M. | UDK 630* 305 + 242 | |
| Neki rezultati eksploatacije brdskih sastojina skupnim radom uz osvrt na izbor metode studija vremena pdf TXT HR EN | 381 | |
| Prka, M. | UDK 630* 523 (Fagus sylvatica L.) | |
| Debljina kore obične bukve (Fagus sylvatica L.) u sječinama bjelovarske bilogore pdf TXT HR EN | 391 | |
| Krejči, V., Dubravac, T. | UDK 630* 231 + 226 (Quercus ilex L.) | |
| Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Quercus ilex L.) pdf TXT HR EN | 405 | |
| Crnković, S. | UDK 630* 232.3 (Quercus robur L.) | |
| Kvantitativne i kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinama sliva rijeke Česme pdf TXT HR EN | 413 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zelić, J. | UDK 630* 525 (quercus frainetto ten) | |
| Preliminarne sortimentne tablice za hrast sladun (quercus frainetto ten) pdf TXT HR EN | 431 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Drozd cikelj (Turdus philomelos Brehm) PDF TXT HR | 444 | |
| AKTUALNO | ||
| Klepac, Dušan | ||
| Nekoliko misli u prilog izradbe kodeksa o gospodarenju prirodnim šumama PDF TXT HR | 445 | |
| Frković, A. | ||
| Ljekovito bilje na poštanskim markama PDF TXT HR | 445 | |
| Ivančević, V. | ||
| Uskoro se otvara jedinstveni šumarski muzej u Krasnu, središtu naše najstarije šumarije PDF TXT HR | 447 | |
| Brežnjak, M. | ||
| Pilanarstvo – Hrvatski eksperimentalni pilanarski portal PDF TXT HR | 449 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Klepac, Dušan | ||
| Prikaz knjige “Stablo i okoliš” PDF TXT HR | 450 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana 4-5/2004. PDF TXT | 452 | |
| Grospić, F. | ||
| Alberi e territorio, L’Italia forestale e montana 1-2/2004. PDF TXT | 455 | |
| Vondra, V. | ||
| Osvrt i mišljenje o okončanom izdavačkom poduhvatu Hrvatski šumarski životopisni leksikon PDF TXT HR | 457 | |
| PORTRETI | ||
| Skoko, M. | ||
| Ivan Grigorijevič Jakovljev (1903 – 1997) PDF TXT HR | 459 | |
| ... Ivan Grigorijevič Jakovljev rođen je 23. ožujka 1903. god. u Čizni – Čirsku2 u Rusiji, kao najmlađe dijete Stjepana po zanimanju radnika i Pelagije rođ. Solodkove. Prema podacima Prohorove, u obitelji je, prema kazivanju Jakovljeva, bilo sedmero ili osmero djece. Kada je imao 5 godina umire mu otac. Nakon završene trogodišnje osnovne i četverogodišnje škole 1919. god. upisuje se u 5 razred gimnazije, ali već 20. prosinca iste godine uhićen je te ga bjelogardijci iste noći s dvadesetoricom ljudi izvode na strijeljanje. No, smrt ga je poštedjela. Tada s očevim bratićem bježi iz rodnog kraja. Dolazi na Krim, zatim u Tursku i preko Grčke i Afrike početkom 1920. u bivšu Jugoslaviju (tada Kraljevina SHS). U Bileći je polazio rusku vojnu gimnaziju, koju je završio 1924. god. (35. generacija “Donskog kadetskog korpusa”)3, te iste godine dolazi u Zagreb. Jakovljev je u Zagrebu dvije godine studirao na Tehničkoj visokoj školi (osnovanoj 1919, od 1926 Tehnički fakultet). God. 1926. prelazi na Gospodarsko-šumarski fakultet, gdje je 1932. god. apsolvirao šumarstvo. S njime su, između ostalih, apsolvirali D. Andrašić, I. Bastjančić, I. Godek, O. Piškorić, I. Žukina i drugi. Kao apsolvent zaposlio se u BiH, gdje je radio u Olovu, a 1933. prelazi u Šipad – Direkcija šumskih radova u Oštrelju. Nakon diplome 1939. god. radi u Hrvatskoj i to do 1945. u Crikvenici, na Rabu i u Sušaku. U tom je razdoblju radio i u Odjelu za uređivanje šuma Ministarstva šumarstva NDH u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, gdje su također radili tada šumarski inženjeri M. Markić, D. Klepac, dr. sc. Z. Vajda i honorarno S. Bertović kao student šumarstva. Nakon završetka rata do 1950. radio je u Brinju, Gospiću i Garešnici. Interesantno da pregledom Šumarskog lista od 1931. do 1946. nisam pronašao podatke o Jakovljevu, niti u tada uobičajenoj rubrici o kretanju u službi šumara, niti u pregledima članova Hrvatskoga šumarskog društva4. Također niti Šumarije Brinje, Gospić i Garešnica ne posjeduju o njemu sačuvanu dokumentaciju. Kada je 1948. god. došlo do raskida tadašnje FNR Jugoslavije s Informbiroom, Rusima, koji su napustili Rusiju poslije I. svjetskog rata, omogućen je ostanak u Jugoslaviji ili povratak u Rusiju, odnosno tadašnji SSSR. Jakovljev je izabrao povratak i 1950. napustio Garešnicu. Vlasti SSSR-a nisu tada dozvoljavale izravni povratak u rodni kraj, već je put vodio preko drugih država tadašnjega Istočnog bloka, pa je Jakovljev upućen u Mađarsku, gdje je radio pri Ministarstvu saobraćaja na projektiranju prometnica. God. 1956. upućen je u Taškent, glavni grad Uzbekistanske Sovjetske Socijalističke Republike (od 1991. Republika Uzbekistan). Kao glavni inženjer projektant radio je na projektiranju prometnica, irigacija, pošumljavanja stepa i ozelenjavanja gradova. God. 1963. odlazi u mirovinu. Umirovljeničke dane provodio je u Taškentu, baveći se pretežito planinarenjem i športskim ribolovom. Kao student živio je u oskudici. U spomenutom pismu upućenom Hrvatskom šumarskom društvu napisao je “tko s pjesmom kroz život ide, taj propasti neće nikada”. Piškorić (1991) je napisao: “Njega je pak pjesma mogla držati na površini života, jer mu je to omogućavao njegov bas, po kojemu je bio poznat i među kolegama. Bio je član više pjevačkih zborova kao npr. Ćirilo-metodskog (grkokatoličke crkve), Zvonimira, Slobode, Trešnjevke, Maksimira i Oratorijskog zbora. I nakon pedeset godina u Zagrebu traje jeka Jakovljevog basa, što svjedoče i njegova dopisivanja s profesorima glazbe Dionizijem Sabadošem i dr. Zlatkom Širom, kojima je ostao u uspomeni kao, kako mi rekoše, dragi zlatni čovjek i prijatelj”.5 Jakovljev je volio Zagreb i Hrvatsku kao svoju drugu dragu Domovinu, koja mu je dala šumu, pjesmu, ali i prijatelje, kako je napisao u svome pismu. Odgovor na pitanje što se dogodilo nakon 1991. god. dobio sam u pismima Prohorove A. S. iz Taškenta, koja se rado odazvala mojoj zamolbi da mi pošalje što više podataka o Jakovljevu, kao i njegovu fotografiju. Prohorova A. S., ing. građevinarstva – projektant za građevne objekte, sada u mirovini, poznaje Jakovljeva od 60-ih godina prošloga stoljeća, kada su nekoliko godina radili zajedno u projektnom poduzeću u Taškentu. Bio je vrlo društven, ali nije bio oženjen. Imao je rodbinu u Volgogradu, no od rođaka više nitko nije živ. Bolje se upoznala s Jakovljevim 1990. god. kada se, inače do tada dobrog zdravlja, obolivši 1988. od uboda otrovnog pauka – karakurta6 liječio u bolnici. Nakon liječenja često je poboljevao i oslabio. Nadajući se doživotnoj pomoći “oženio se” kao već devedesetgodišnjak s time da poslije njegove smrti supruzi ostavi na korištenje svoj mali stan. Kako mu supruga nije pomagala, zatražio je pomoć od Prohorove A. S., koja se zajedno sa suprugom i sinom liječnikom – terapeutom brinula o Jakovljevu od 1992. do njegove smrti. God. 1995. Jakovljev se razvodi i oporučno ostavlja svoj, tada već privatizirani stan Prohorovoj. Ivan Grigorijevič Jakovljev umro je 27. rujna 1997. god. u Taškentu. U trenutku smrti bio je sam, kao što je i živio, bez vlastite obitelji. Kada ga je obitelj Prohorove došla posjetiti, ležao je mrtav na podu kuhinje. Pokopan je po kršćanskom običaju na groblju izvan Taškenta. Na križu je napisano da je rođen 23. ožujka 1903, no prema pismu iz Taškenta Jakovljev je stvarno rođen 1900. god., što ipak treba uzeti s rezervom. Navodno se 1919. god. očitovao tri godine mlađim, kako bi se zaštitio u tada nemirnim vremenima u Rusiji nakon Oktobarske revolucije, pa se u dokumentaciji 1903. vodi kao godina rođenja. ... | ||
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Ivančević, V. | ||
| Naše šumarstvo, po treći put zaredom, uspješno se predstavilo na Tršćanskom sajmu PDF TXT | 464 | |
| Dundović, J. | ||
| 11. Savjetovanje C.A.R.M.E.N., Forum 2004 PDF TXT | 466 | |
| Dundović, J. | ||
| Referat: “Korištenje šumske biomase u Republici Hrvatskoj” PDF TXT | 468 | |
| Dundović, J. | ||
| 3. Sastanak komercijalista srednjoeuropskih državnih poduzeća PDF TXT | 472 | |
| uredništvo | ||
| Protuerozijska i zaštitna uloga šume i postupci njezina održavanja i unapređenja PDF TXT | 475 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Jakovac, H. | ||
| Mr. sc. Stjepan Petreš, dipl. ing. šum. PDF TXT | 476 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Ivančević, V. | ||
| O ostvarenju uzgojnih radova na području Kotara Rijeka od 1957–60. godine PDF TXT HR | 479 | |
| IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA | ||
| Rezo, Lj., Anđelić, I. | ||
| Položaj šumarstva u susretu s novim zakonom o šumama (snf bih 20/02) PDF TXT | 481 | |
| IZLOŽBE | ||
| Jakovac, H. | ||
| Doživljaj Like i Velebita iz svijeta Karla Posavca PDF TXT HR | 485 | |
| Ivančević, V. | ||
| “125. Obljetnica Kraljevskog nadzorništva – Inspektorata”, u Senju (1878 – 2003) PDF TXT HR | 486 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Grospić, F. | ||
| Proljetne aktivnosti HŠD-a – Ogranak Zagreb – posjet Šumariji Vrbovec PDF TXT | 488 | |
| Harapin, M. | ||
| Stručna ekskurzija “Šuma u školi i škola u šumi” PDF TXT | 490 | |
| Ivančević, V. | ||
| Prof. dr. sc. Milan Glavaš detaljno obradio zaštitu šuma od požara i protupožarnu zaštitu na području Uprave šuma podružnice Senj od 1994–2003. godine PDF TXT | 492 | |